MESTO GDE VAS NI VRAG NE ČUJE Srpski Meteori, crkva u kojoj se niko ne venčava, ne krštava a na liturgiju retko ide (VIDEO)

Izvor: espreso.co.rs

16:00

Turizam 0

Uprkos legendama i pričama o tome kako je ovo mesto ukleto, u narodu se proširilo i verovanje da boravak u ovoj crkvi leči neplodnost. Veruje se da Bog daje decu svima koji pohode crkvu u ime ljubavi tek venčanog para koji je, kako legende kažu, stradao, a da poroda nije imao.

MESTO GDE VAS NI VRAG NE ČUJE Srpski Meteori, crkva u kojoj se niko ne venčava, ne krštava a na liturgiju retko ide (VIDEO)
Printscreen/Youtube/Srbija3D

Mesto na kome se nalazi ovaj drevni hram je dobilo ime prema visokim kamenim piramidama koje je narod prozvao Vražji kamen za koji vezuju mnoge legende. Visana ovih stena je oko 60 metara. Predeo veoma podseća na Meteore u Grčkoj.

Crkva u kojoj se niko ne venčava, ne krštava i na liturgiju retko ide, nalazi se samo dva kilometara od Trgovišta, na krajnjem jugu Srbije. Samo mesto gde je crkvica posvećena Presvetoj Bogorodica zove se, nikako slučajno, Vražji kamen.

MESTO GDE VAS NI VRAG NE ČUJE Srpski Meteori, crkva u kojoj se niko ne venčava, ne krštava a na liturgiju retko ide (VIDEO) Printscreen/Youtube/Srbija3D
 

Do Vražjeg kamena se lako ne stiže, putnici-namernici su suočeni sa kamenim vijugavim putem koji se pruža kroz šumovite predele uz kanjon reke Pčinje. U blizini seoceta Donja Trnica nalazi se svojevrsni muzej na otvorenom - kuće od kamena, blata i pruća, desetak kamenih kupa visokih pedesetak metara i crkva.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Arhitektonsko čudo, smešteno na vrhu jedne od najviših kupa. Po predanju, podignuta je pre manastira Prohor Pčinjski, a na osnovu arhitekture i živopisa procenjuje se da je izgrađena u periodu između 1350. i 1380. godine.

Pad u provaliju

Podaci iz Eparhije govore da je podignuta krajem 14. veka, uz blagoslov cara Dušana i da ju je podigao njegov zet, srpski vlastelin Dejan Marković.

Jedna od najživopisnijih legendi koju Pčinjani prepričavaju sa izvesnim strahopoštovanjem, obično je i šapuću da ih „vrag ne čuje”, vezana je za nemili događaj zbog čega se u crkvi od tada ljudi ne venčavaju.

Zavoleli su se mladić i devojka iz ovog kraja i odlučili da se venčaju baš u crkvici na Vražjem kamenu, gde su u tajnosti razmenjivali prve poljupce, pošto njihovi roditelji nisu odobravali tu vezu. Devojka beše siromašna lepotica, a on sin jedinac iz bogate kuće. Mladi su odlučili da se, uprkos protivljenju roditelja, zakunu u večnu ljubav baš pred oltarom ove crkvice.

Roditelji nisu imali kud, te su rešili da naprave svadbu kakva dolikuje. Kada su, po završetku obreda venčanja, mladenci izašli iz pomenute crkve i uzjahali, kako tradicija nalaže okićene konje, mladoženjin konj se uplašio svadbarske muzike, pojurio prema provaliji i survao se, zajedno sa mladoženjom na leđima. Videvši to, mlada je skočila sa svog konja, potrčala prema litici i bez razmišljanja sa nje skočila.

U ime ljubavi

Jauk za mladim, tek venčanim parom, zamenio je pevanje svatova, a narod se nikada više nije venčavao u toj crkvi koja, kažu, „nije za radost građena”.

Nakon tragedije koja je ušla u legendu, kada su dva mlada života završila u provaliji, meštani su se prisetili još jedne priče koja se sa kolena na koleno prenosi, a tiče se same izgradnje crkvice.

Godinama se zidala crkva pored reke, ali sve što bi meštani preko dana sagradili, đavoli bi tokom noći odnosili i ostavljali na Vražjem kamenu. Navodno su bili ljuti na seljane, jer ih nisu dovoljno poštovali. Kako god, na Vražjem kamenu ostala je crkva, dok se pored reke, kako kažu, nije dalo da nikne svetinja.

Uprkos legendama i pričama o tome kako je ovo mesto ukleto, u narodu se proširilo i verovanje da boravak u ovoj crkvi leči neplodnost. Veruje se da Bog daje decu svima koji pohode crkvu u ime ljubavi tek venčanog para koji je, kako legende kažu, stradao, a da poroda nije imao.

Kako doći do crkve Presvete Bogorodice, pogledajte na sledećoj mapi:

 

 

Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.

BONUS VIDEO:

Konak kneza Miloša

OVO JE KUĆA ISPRED KOJE JE SVE POČELO: Neraskidiva veza između sela Gornja Crnuća i dinastije Obrenović

Turizam

14:00

7 decembar, 2025

Udaljena dvadesetak kilometara od centra Gornjeg Milanovca, kraj puta za Кragujevac leži selo Gornja Crnuća, u kojoj je od 1815. do 1817. stolovao „prvi srpski knez posle Кosova”, Miloš Obrenović. O njegovom životu u Crnući i neraskdivioj vezi ovog rudničkog sela i srpske dinastije, pre sedam godina u autorskom izadnju, svetlost dana ugledala je knjiga „Кnez Miloš i Crnuća”, autora Jevđa A. Jevđića.

Tara

Čak 17 rezervata prirode nalazi se na Tari i pod prvim stepenom su zaštite: Pojedine lokacije ipak u velikoj opasnosti - evo šta čini Nacionalni park da ih spasi

Turizam

18:00

2 decembar, 2025

Na planini Tari posebno mesto zauzimaju rezervati prirode, a prvi su zahvaljujući svom velikom značaju proglašeni još pedesetih godina prošlog veka. Tada je ustanovljeno oko osam rezervata prirode, a zajednička tačka svih njih jeste Pančićeva omorika. Kasnije jedan od tih rezervata je proglašen za regionalni park prirode, to je Zvezda, a zatim se 1981. godine osniva Nacionalni park Tara i svi ti rezervati prirode postaju deo nacionalnog parka.

Komentari(0)

Loading