ŽIČA U PREVODU ZNAČI MIRAN ŽIVOT Mesto za manastir nije izabrano sasvim slučajno (FOTO/VIDEO)
Manastir Žiča predstavlja simbol nastanka srpske države i simbol samostalnosti Srpske pravoslavne crkve, a samim tim i ovog malog prelepog naselja.
Žiča se nalazi na istoj udaljenosti od centra Rimokatoličke crkve i nekadašnjeg centra Pravoslavne crkve u Vizantiji, današnjem Istanbulu.
Manastir Žiča predstavlja simbol nastanka srpske države i simbol samostalnosti Srpske pravoslavne crkve, a samim tim i ovog malog prelepog naselja.
Ako je Kraljevo kraljevski grad, onda je Žiča kraljevski hram. Legenda kaže kako su povodom svakog krunisanja na Žiči otvarana po jedna vrata. Kroz njih je mogao da prođe samo novokrunisani kralj, a nakon toga vrata bi odmah bila zazidana. Toj legendi Žiča duguje naziv ''sedmovratni hram''.
Možda vas zanima:
OVDE JE KRUNISANO SEDAM KRALJEVA Zovu ga srcem Šumadije, ali ovaj grad ime duguje kraljevima iz svoje slavne istorije
Zovu ga i "kraljevskim gradom"
Od Karanovca do Kraljeva: 143 godine od dana kada grad dobio kraljevsko ime
Na obalama Ibra, Kraljevo je i ove jeseni obeležilo svoj veliki dan – Kraljevdan. Datum kada je 1882. godine kralj Milan Obrenović dao nekadašnjem Karanovcu novo ime – Kraljevo – danas je prilika da se grad seti svoje istorije, ponosno istakne kulturno nasleđe i oda priznanje svojim ljudima.
Možda vas zanima:
OVDE JE KRUNISANO SEDAM KRALJEVA Zovu ga srcem Šumadije, ali ovaj grad ime duguje kraljevima iz svoje slavne istorije
Zovu ga i "kraljevskim gradom"
Od Karanovca do Kraljeva: 143 godine od dana kada grad dobio kraljevsko ime
Na obalama Ibra, Kraljevo je i ove jeseni obeležilo svoj veliki dan – Kraljevdan. Datum kada je 1882. godine kralj Milan Obrenović dao nekadašnjem Karanovcu novo ime – Kraljevo – danas je prilika da se grad seti svoje istorije, ponosno istakne kulturno nasleđe i oda priznanje svojim ljudima.
Možda vas zanima:
OVDE JE KRUNISANO SEDAM KRALJEVA Zovu ga srcem Šumadije, ali ovaj grad ime duguje kraljevima iz svoje slavne istorije
Zovu ga i "kraljevskim gradom"
Od Karanovca do Kraljeva: 143 godine od dana kada grad dobio kraljevsko ime
Na obalama Ibra, Kraljevo je i ove jeseni obeležilo svoj veliki dan – Kraljevdan. Datum kada je 1882. godine kralj Milan Obrenović dao nekadašnjem Karanovcu novo ime – Kraljevo – danas je prilika da se grad seti svoje istorije, ponosno istakne kulturno nasleđe i oda priznanje svojim ljudima.
WIKIMEDIA COMMONS
Možda vas zanima:
OVDE JE KRUNISANO SEDAM KRALJEVA Zovu ga srcem Šumadije, ali ovaj grad ime duguje kraljevima iz svoje slavne istorije
Zovu ga i "kraljevskim gradom"
Od Karanovca do Kraljeva: 143 godine od dana kada grad dobio kraljevsko ime
Na obalama Ibra, Kraljevo je i ove jeseni obeležilo svoj veliki dan – Kraljevdan. Datum kada je 1882. godine kralj Milan Obrenović dao nekadašnjem Karanovcu novo ime – Kraljevo – danas je prilika da se grad seti svoje istorije, ponosno istakne kulturno nasleđe i oda priznanje svojim ljudima.
Možda vas zanima:
OVDE JE KRUNISANO SEDAM KRALJEVA Zovu ga srcem Šumadije, ali ovaj grad ime duguje kraljevima iz svoje slavne istorije
Zovu ga i "kraljevskim gradom"
Od Karanovca do Kraljeva: 143 godine od dana kada grad dobio kraljevsko ime
Na obalama Ibra, Kraljevo je i ove jeseni obeležilo svoj veliki dan – Kraljevdan. Datum kada je 1882. godine kralj Milan Obrenović dao nekadašnjem Karanovcu novo ime – Kraljevo – danas je prilika da se grad seti svoje istorije, ponosno istakne kulturno nasleđe i oda priznanje svojim ljudima.
Možda vas zanima:
OVDE JE KRUNISANO SEDAM KRALJEVA Zovu ga srcem Šumadije, ali ovaj grad ime duguje kraljevima iz svoje slavne istorije
Zovu ga i "kraljevskim gradom"
Od Karanovca do Kraljeva: 143 godine od dana kada grad dobio kraljevsko ime
Na obalama Ibra, Kraljevo je i ove jeseni obeležilo svoj veliki dan – Kraljevdan. Datum kada je 1882. godine kralj Milan Obrenović dao nekadašnjem Karanovcu novo ime – Kraljevo – danas je prilika da se grad seti svoje istorije, ponosno istakne kulturno nasleđe i oda priznanje svojim ljudima.
Možda vas zanima:
OVDE JE KRUNISANO SEDAM KRALJEVA Zovu ga srcem Šumadije, ali ovaj grad ime duguje kraljevima iz svoje slavne istorije
Zovu ga i "kraljevskim gradom"
Od Karanovca do Kraljeva: 143 godine od dana kada grad dobio kraljevsko ime
Na obalama Ibra, Kraljevo je i ove jeseni obeležilo svoj veliki dan – Kraljevdan. Datum kada je 1882. godine kralj Milan Obrenović dao nekadašnjem Karanovcu novo ime – Kraljevo – danas je prilika da se grad seti svoje istorije, ponosno istakne kulturno nasleđe i oda priznanje svojim ljudima.
Možda vas zanima:
OVDE JE KRUNISANO SEDAM KRALJEVA Zovu ga srcem Šumadije, ali ovaj grad ime duguje kraljevima iz svoje slavne istorije
Zovu ga i "kraljevskim gradom"
Od Karanovca do Kraljeva: 143 godine od dana kada grad dobio kraljevsko ime
Na obalama Ibra, Kraljevo je i ove jeseni obeležilo svoj veliki dan – Kraljevdan. Datum kada je 1882. godine kralj Milan Obrenović dao nekadašnjem Karanovcu novo ime – Kraljevo – danas je prilika da se grad seti svoje istorije, ponosno istakne kulturno nasleđe i oda priznanje svojim ljudima.
Foto: WikimediaCommons/MilenaStojić
Žiča (nekada Kruševica) je naseljeno mesto grada Kraljeva u Raškom okrugu, u kome se nalazi srednjovekovni manastir Žiča.
Ovde se nalazi OŠ „Živan Maričić“ Žiča koja je najstarija škola u Kraljevu, a preteča današnje moderne osnovne škole je manastirsko učilište. Hram svetog Save je izgrađen 1936, predsednik vlade Milan Stojadinović je priložio ikonostas. Dom mlekarske zadruge u selu Žiči je podignut 1940.
Selo Žiča je spojeno sa gradom Kraljevo, na putu prema Mataruškoj banji.
Nalazi se pored puta na kraju naselja. Kada dođete do manastira koji se nalazi sa desne strane produžite još malo pravo do skretanja za manastirski parking koji se nalazi sa leve, suprotne strane puta. Parking je veliki, može da primi veliki broj automobila i autobusa. Od parkinga do manastira vodi pešačka staza ispod magistrale i na pravac kretanja vas upućuje crveni putokaz.
Kad prođete ispod nadvožnjaka staza vas vodi kroz park i pored manastirske prodavnice. Manastirska prodavnica je velika, ispred se nalazi nekoliko stolova sa stolicama za predah u hladu terase. Prodavnica je velika i lepo opremljena. Odatle pratite stazu i kad dođete do puta za automobile, skrenete levo ka ulazu u manastir.
Kada prođete kroz ulaznu kapiju, sa leve strane možete da kupite sveće a pravo je ulaz u jednu od naših nejlepših i najznačajnijih manastirskih crkvi.
Kako doći od Beograda do sela Žiča, pogledajte na sledećoj mapi:
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
SREBRO ZA ZMAЈA: Zašto su Jastrebac zvali "planinom srebra" i kako se kovao novac od plemenitog metala u srcu Srbije
Planina Jastrebac, najšumovitija planina Balkana, nije samo ekološki raj. Vekovima je bila poprište rudarske groznice, a legende je povezuju sa moćnim mitskim bićima. Otkrivamo zašto se Jastrebac nazivao "planinom srebra", kako je nastala legenda o "Zmaju" i zašto su rudari morali da ostavljaju poklone pre ulaska u okna.
TIMOČKI NOTR DAM krije tajne koje vekovima intrigiraju narod i istoričare - ne zna se kada je sagrađena, a freske..
Veliki znak pitanja u podnožju jedne od najlepših i najočuvanijih planina u našoj zemlji i susednoj Bugarskoj, po kojoj je čitav ovaj deo Evrope dobio naziv - Balkan
Za ovo mesto u Srbiji retko ko zna, a pravi je dragulj: Cena smeštaja je smejurija
U neposrednoj blizini nalazi se i crkva Svetog Đorđa iz 16. veka u selu Slavinja
KUĆA NA RUBU VREMENA: Otkrijte tajnu Pešterske visoravni – zašto se kuće grade sa dva dimnjaka i kako je nastalo "peštersko blago"
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
ŽIVI LED U SRCU ŠUMADIЈE: Zašto se Semeteško jezero nikada ne ledi i legenda o plutajućim ostrvima koja prkose logici
U zapadnom delu Kopaonika krije se jezero toliko misteriozno da mu profesionalni ronioci ne mogu izmeriti dno. Otkrivamo zašto se Semeteško jezero, sa svojih 60 metara prečnika, nikada ne ledi u potpunosti, kako plove njegova "živa" ostrva i zašto meštani sela Semeteša veruju da je nastalo kao kazna.
Komentari(0)