NOSTALGIJOM PO ŠARGANSKOJ OSMICI Putovanje koje će dočarati romantiku prošlosti

Izvor: Lepote Srbije

11:00

Turizam 0

Pre skoro jednog veka, tačnije 1925. godine otvorena je pruga koja je povezivala Evropu sa Jadranskim morem. Vozovi sa parnim lokomotivama, popularne "ćire", polazile su iz Beograda za Zeleniku i Dubrovnik, preko Mokre Gore i Višegrada.

NOSTALGIJOM PO ŠARGANSKOJ OSMICI Putovanje koje će dočarati romantiku prošlosti
vikipedija/Šarganska osmica

Šarganska osmica je bila deo uzane pruge, sa širinom koloseka od 760 mm, koja je imala namenu da poveže dve glavne pruge koje su tada gradile dve države, Srbija (pruga od Beograda do Mokre Gore) i Austrougarska (pruga od Dubrovnika do Višegrada). Izgradnja Šarganske osmice je započeta tokom Prvog svetskog rata 1916. godine od strane okupacionih Austrougarskih snaga, koji su zbog nesrećnog slučaja na pruzi ubrzo prekinuli dalju izgradnju. Naime, došlo je do urušavanja tokom probijanja jednog tunela kada je 200 ruskih i italijanskih zarobljenika (koji su većinski radili na izgradnji železnice) izgubilo život. Danas se ovo mesto simbolično zove “deveti kilometar” jer su Austrougari uspeli do tada da završe samo devet kilometara pruge.

NOSTALGIJOM PO ŠARGANSKOJ OSMICI Putovanje koje će dočarati romantiku prošlosti Foto: Rina
 

 

Gradnja je nastavljena 1922. godine, ali projektanti nikako nisu mogli da savladaju visinsku razliku među dvema prugama koje je trebalo spojiti.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Iz tog razloga ovaj posao je ponuđen austrougarskom zarobljeniku koji je bio osuđen na doživotnu robiju, uz obećanje da ukoliko reši problem, biće mu garantovana sloboda. Iako je on pronašao rešenja problema, dva tima koji su kopali šarganski tunel nisu se srela na sredini, zbog čega je austrijski inženjer izvršio samoubistvo. Samo dan kasnije, ekipe su se našle, došlo je do probijanja tunela.

NOSTALGIJOM PO ŠARGANSKOJ OSMICI Putovanje koje će dočarati romantiku prošlosti Shutterstock
 

Šarganska osmica se smatra graditeljskim čudom zbog savladavanja visinske razlike od 300 metara između dve pruge. Rešenje je postignuto usponom preko brda u zavijenom krugu pri čemu je napravljena figura u obliku broja osam.

Sada je deo ove pruge na relaciji od stanice Šargan Vitasi do Mokre Gore, koji predstavlja jedinstveno graditeljsko delo, otrgnut je od zaborava i čuvenom “Šarganskom osmicom“ ponovo odjekuje klaparanje vagona i pisak parnjače muzejskog voza „Nostalgija“.

Od Mokre Gore do stanice Šargan Vitasi “Nostalgija” prolazi kroz 22 tunela, preko pet mostova, savladava visinsku razliku od 300 metara i sve to na ukupnoj razdaljini od 15.440 metara.

Putujući čuvenom rutom u obliku broja osam, putniku je gotovo nemoguće da odredi kuda je voz već prošao, a kuda tek treba da prođe.

Pruga je savladala visinsku razliku od 300 m u vrlo kratkom roku. Zbog idejnog rješenja u obliku osmice i nosi naziv Šarganska osmica.

Sa razlogom se navodi da je jedna od najlepših železničkih trasa na svijetu.

NOSTALGIJOM PO ŠARGANSKOJ OSMICI Putovanje koje će dočarati romantiku prošlosti Foto: Rina
 

Avantura Nostalgijom počinje u stanici Mokra Gora.

Samim dolaskom na polaznu stanicu već ste ušetali u priču Šarganske osmice.

Kraj hodnika predstavlja mala kućica izgrađena u etno stilu. Izlaskom iz nje ukazuje vam se pruga, voz Nostalgija, restoran, smještajni objekti, a svi u istom stilom odrađeni. Stopljeni su sa okolinom.

Tokom vožnje se staje na još pet lokacija. Svaka nudi nešto drugačije. Vožnja traje oko 2,5 sata.

U odlasku idete direktno do poslednje stanice (Šargan Vitasi).

Od prelepe prirode ćete tokom vožnje biti zalepljeni za staklo.

  • Stanica „deveti kilometar“. Označava lokaciju na kojoj je obrušavanjem tunela oko 200 ruskih i italijanskih zarobljenika izgubilo život. Do tada su uspeli izgraditi samo 9 km pruge, pa otuda i neobičan naziv.Samo jedna od potvrda kakav je podvig predstavljala izgradnja ovakve pruge u tom vremenu.

  • Stanica "Krst", najbolje ćete doživjeti oblik osmice pruge. Stičete utisak kao da je riječ o dvije pruge na dva nivoa. Sve je to naša pruga, ova u kojoj uživamo.Tu je naravno i predivan pogled na okolinu koji vam može odvući pažnju pa i da zaboravite šta je najznačajnije za vidikovac.

  • Stanica Jatare, je zanimljiva što je samo prolazna stanica. Na njoj nikad nije prodana nijedna karta.Vodopad koji pada preko stena odmah je uz stanicu.

  • Stanica Golubići, mala stanica napravljena isključivo za snimanje filma  „Život je čudo“. Nakon završetka snimanja, Emir Kusturica ju je poklonio pruzi.

  • Stanica „ludi kamen“. Ako želite da se zauvek vežete, samo je potrebno da stanete na njega i to je to. Ništa lakše. Vrlo jednostavno.

Kamen je vezan za jednu modernu bajku. Nepoznati princ je baš na ovom mjestu zaprosio svoju djevojku. I  sad samo vi ostali treba da ga sledite.

Sa stanice se vidi i izvor Bele vode sa predivnom crkvom zahvalnicom Sveti Jovan Krstitelj.

Na putovanju čućete mnogo interesantnih priča. Doživite jednu vrlo živopisnu vožnju.Jedno od nezaobilaznih mesta Zapadne Srbije je Mokra Gora. U obilasku Mokre Gore ili Zlatibora, prava je šteta ne provozati se ovom prugom i videti predele kakvi se iz automobila ne mogu videti.

Vožnja Šarganskom osmicom će vas vratiti u prošlost dok budete sedeli na drvenim klupama, a kroz prozor posmtrali netaknutu prirodu ovog kraja. Pejzaž je toliko jedinstven da malo ko može ostati ravnodušan.

Pruga se koristila skoro pola veka. Parne lokomotive su išle od Beograda, preko šarganskog prevoja sve do Dubrovnika u Hrvatskoj. Godine 1974. ova linija je ukinuta jer se smatrala neisplativom.
Devedesetih godina je započeta obnova ove uske pruge na zahtev žitelja ovog kraja.

Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.

BONUS VIDEO:

 

Konak kneza Miloša

OVO JE KUĆA ISPRED KOJE JE SVE POČELO: Neraskidiva veza između sela Gornja Crnuća i dinastije Obrenović

Turizam

14:00

7 decembar, 2025

Udaljena dvadesetak kilometara od centra Gornjeg Milanovca, kraj puta za Кragujevac leži selo Gornja Crnuća, u kojoj je od 1815. do 1817. stolovao „prvi srpski knez posle Кosova”, Miloš Obrenović. O njegovom životu u Crnući i neraskdivioj vezi ovog rudničkog sela i srpske dinastije, pre sedam godina u autorskom izadnju, svetlost dana ugledala je knjiga „Кnez Miloš i Crnuća”, autora Jevđa A. Jevđića.

Tara

Čak 17 rezervata prirode nalazi se na Tari i pod prvim stepenom su zaštite: Pojedine lokacije ipak u velikoj opasnosti - evo šta čini Nacionalni park da ih spasi

Turizam

18:00

2 decembar, 2025

Na planini Tari posebno mesto zauzimaju rezervati prirode, a prvi su zahvaljujući svom velikom značaju proglašeni još pedesetih godina prošlog veka. Tada je ustanovljeno oko osam rezervata prirode, a zajednička tačka svih njih jeste Pančićeva omorika. Kasnije jedan od tih rezervata je proglašen za regionalni park prirode, to je Zvezda, a zatim se 1981. godine osniva Nacionalni park Tara i svi ti rezervati prirode postaju deo nacionalnog parka.

Komentari(0)

Loading