Manastir Veluće se nalazi kod istoimenog mesta, nedaleko od Trstenika i pripada Eparhiji kruševačkoj Srpske pravoslavne crkve.
Zadužbina je nepoznate porodice koja je pripadala vlasteli kneza Lazara (1371—1389),5 km južno od magistale Pojate–Kraljevo, čiji su muški pripadnici najverovatnije poginuli u Kosovskom boju 1389.
Gradnja manastira vezuje se za period vladavine kneza Lazara (druga polovina 14. veka) i vlastelinsku porodicu koja je upravljala ovim krajem.
Smatra se da su mogli biti u rodbinskim odnosima sa samim Lazarom. Velika sličnost dekorativne plastike manastirske crkve u Velući sa onom na Lazarici i manastirskoj crkvi u Ravanici, kao i daleko bogatija spoljašnja obrada u odnosu na Novu Pavlicu, zadužbinu Lazareve sestre Dragane i njenih sinova, Lazara i Stefana Musića, ukazuju na to da je ktitorka Veluće bila na visokom društvenom položaju u Lazarevoj državi, zbog čega su pojedini autori smatrali da je bila rodbinski povezana sa Lazarevom porodicom.
Knez Lazar je 1389. godine poklonio gazdinstvo sa Velućom, manastiru Sveti Pantelejmon na Svetoj Gori, o čemu postoji zapis u povelji kneginje Milice iz 1395. godine.
Freske u unutrašnjosti manastirske crkve su nastale pre 1389. godine, likovi su slikani plošno, bez isticanja volumena, a figure svedene na dekorativne, naivno crtane zidne slike.
Predstava Strašnog suda naslikana je u narteksu, Veliki praznici, Stradanja Hristova, dve scene iz života Bogorodice i svetitelji su prikazani u naosu, dok se u oltarskom delu nalaze evharističke kompozicije.
Printscreen
Za ovo mesto u Srbiji retko ko zna, a pravi je dragulj: Cena smeštaja je smejurija
U neposrednoj blizini nalazi se i crkva Svetog Đorđa iz 16. veka u selu Slavinja
KUĆA NA RUBU VREMENA: Otkrijte tajnu Pešterske visoravni – zašto se kuće grade sa dva dimnjaka i kako je nastalo "peštersko blago"
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
ŽIVI LED U SRCU ŠUMADIЈE: Zašto se Semeteško jezero nikada ne ledi i legenda o plutajućim ostrvima koja prkose logici
U zapadnom delu Kopaonika krije se jezero toliko misteriozno da mu profesionalni ronioci ne mogu izmeriti dno. Otkrivamo zašto se Semeteško jezero, sa svojih 60 metara prečnika, nikada ne ledi u potpunosti, kako plove njegova "živa" ostrva i zašto meštani sela Semeteša veruju da je nastalo kao kazna.
Raj za živce, najstarije lečilište, lekovito blato! Za ove banje retko koji Srbin zna, a spas je kod mnogih bolesti
Nisu poznate, a pružaju potpunu relaksaciju, leče razne boljke, mada nisu sve u dobrom stanju
KAMENI DŽIN U ŠUMADIЈI: Legenda o planini Rudnik – zašto se čuje tutnjava iz zemlje i tajna skrivenog blaga
Planina Rudnik, najviši vrh Šumadije, vekovima je bio centar rudarstva, ali i misterije. Otkrivamo zašto su stari rudari verovali u "Kamene džinove" i kako je mit o bogatstvu povezan sa legendom da se iz zemlje čuje neobična tutnjava, koja upozorava na opasnost i čuva tajne.
Komentari(0)