Kako i priliči monumentalnoj zadužbini najmoćnijeg balkanskog vladara onog doba, u njemu je živelo oko dvesta monaha sa prvim igumanom, blaže-nim mitropolitom Jakovom, koji se starao o izgradnji manastira.
Manastirska dobra prostirala su se od Šarplanine do Jadranskog mora. Car je osnivačkom poveljom Svetim Arhangelima poklonio 93 sela, rudnik gvožđa u Toplici, plodnu zemlju i vinograde.
Prihodi od bogatog prizrenskog trga pripadali su manasitiru, ulje je stizalo iz Bara, a riba iz Skadarskog i Plavskog jezera. Među majstorima koji su poveljom darovani manastiru nalaze se i zidari Petroš, Vojislav, Srdan, Nos i Vojihna, za koje se smatra da su učestvovali i u njegovoj izgradnji.
U glavnoj manastirskoj crkvi sahranjen je car Dušan, a pomirenje Srpske pravoslavne crkve i Carigradske patrijaršije, koje se dogodilo u manastiru, najznačajniji je događaj nakon Dušanove smrti.
Istoričar Konstantin Jireček piše da su 1375. godine, posle izmirenja srpske i grčke crkve, izaslanici obeju crkava održali službu na grobu cara Dušana i skinuli anatemu sa njega, cara Uroša i patrijaraha Joanikija i Save. Jedno vreme je u manastiru boravio sveti Jefrem, srpski patrijarh u vreme Kosovskog boja.
U periodu nakon dolaska Turaka na Balkan, o životu manastira nema mnogo podataka. Padom Prizrena 1455. godine, manastir je zauzet i oštećen. Retki isto-rijski izvori i arheološka istraživanja kazuju da čitav komleks propada, a od druge polovine 16. veka počinje njegovo temeljno rušenje.
Crkvu je potpuno porušio Sinan paša, a materijal sa uništenog manastira koristio je 1615. godine za izgradnju svoje džamije u Prizrenu. Napušten, sravnjen sa zemljom i zasut plavinom, spomenik je u takvom stanju ostao tri veka. Za sve to vreme, narod ga nikada nije izgubio iz pamćenja. I u tim smutnim vremenima na ruše-vinama su se okupljali Srbi dva puta godišnje, o letnjem i jesenjem Svetom Arhangelu, čuvajući srednjovekovnu tradiciju o sabo-rima u Prizrenu, od kojih su se dva održa-vala i tada u arhangelskom manastiru.
Tokom martovskih nemira 2004, manastirski kompleks se našao na udaru albanskih ekstremista, iako se praktično nalazio u sklopu baze KFOR-a. Ceo konak je spaljen i razrušen, kao i zvonik i duborezačka radionica, a stradala je i ploča na grobnici cara Dušana koja je slomljena, dok je sama grobnica oskrnavljena.
Manastir Svetih Arhangela na mapi:
Komentari (0)