SKRIVENA U GUSTOJ ŠUMI Mesto koje i dalje čuva sećanje na nastradale srpske žrtve (VIDEO)

Jelena Vamović

20:00

Turizam 0

Nije velika, u njenom sklopu nema neistraženih hodnika i lavirinata, ali njen istorijski i kulturni značaj je ogroman

SKRIVENA U GUSTOJ ŠUMI Mesto koje i dalje čuva sećanje na nastradale srpske žrtve (VIDEO)
Shutterstock

U centralnoj Srbiji, krajoliku koji su predivno iskomponovali Zapadna Morava, grad Čačak i Ovčarsko-kablarska klisura, nalazi se put do pećine Kađenica. Pećina se nalazi na desnoj obali Zapadne Morave, na 20 kilometara od Čačka, kod sela Dljina, nedaleko od brane za hidroelektranu u Ovčar Banji.

SKRIVENA U GUSTOJ ŠUMI Mesto koje i dalje čuva sećanje na nastradale srpske žrtve (VIDEO) Shutterstock
 

 

Razlikuje od drugih jer nije velika, u njenom sklopu nema neistraženih hodnika i lavirinata, ali njen istorijski i kulturni značaj je ogroman. Iz tog razloga je uvrštena u red najznačajnijih podzemnih odaja u Srbiji. Usečena je u oštru stenu, a da nema stepenica kojima se do nje stiže, i dalje bi ostala neprimećena. U unutrašnjosti pećine se nalazi pećinska crkva i dva kamena sarkofaga sa kostima stradalnika u pećini za vreme turskog zuluma. Sarkofage možete videti odmah ispod Hristovog raspeća u oltarskoj apsidi pećinske crkve.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

 

Pretpostavlja se da za Kađenicu ne bismo danas znali da nije bilo tragičnog događaja iz XIX veka. Posle sloma Prvog srpskog ustanka i propasti bune koju je podigao Hadži-Prodan 1814, Turci su na teritoriji Srbije pravili velike odmazde. Turska potera za stanovnicima okolnih sela naišla je na ovu pećinu u koju je bilo sakriveno stanovništvo. Begunci nisu hteli da se predaju, jer su znali da ih čeka teška smrt budu li se predali. Tada su Turci pred pećinom zapalili vatru od granja i slame. Od dima se ugušili oko stotinu žena i dece. Zbog gušenja kadom (dimom), pećina i dobi ime Kađenica.

SKRIVENA U GUSTOJ ŠUMI Mesto koje i dalje čuva sećanje na nastradale srpske žrtve (VIDEO) Printscreen
 

 

Kosti stradalnika su 120 godina bile u pećini podsećajući na užasni događaj. Tek zalaganjem vladike Nikolaja Velimirovića kosti su prikupljene i položene u dva sarkofaga. Staza do pećine i njenog strmog ulaza nije postojala sve do 1940. godine. Poslednji radovi oko prilaza pećini izvedeni su još 1991, a crni tragovi dima iznad ulaza u pećinu stajaće tu zauvek kao podsetnik na tragediju koja se ne zaboravlja.

SKRIVENA U GUSTOJ ŠUMI Mesto koje i dalje čuva sećanje na nastradale srpske žrtve (VIDEO) Shutterstock
 

 

Pećina Kađenica se nalazi 1 kilometar od Ovčar Banje. Od železnicke stanice ka zapadu pešačite uz obalu Zapadne Morave dok ne stignete do zarđalog gvozdenog mosta koji više nije u funkciji i truo je od korozije. Preko mosta su postavljene ogromne drvene letve kojima su meštani, pod parolom "snađi se", izvršili grubu "sanaciju", ali dovoljnu da može da im obezbedi prelaz na drugu stranu Zapadne Morave. Posle 10 minuta nailazi se na tablu na kojoj je ispisano "zbeg-pećina Kađenica". Nedaleko od znaka se nalaze i kamene stepenice koje vode do konaćnog odredišta.

Izvor: kurir.rs/avanturista

 

šišatovac

Ovaj manastir je dobio ime po šišarci?! Za njegovu istoriju kažu da je najstrašnija, a evo gde se nalazi

Turizam

15:00

18 decembar, 2025

Kada se na jednom mestu nalazi toliko manastira i crkava kao što je to slučaj sa Fruškom gorom, onda nije redak slučaj da se tu istorija prepliće sa legendama, književnost sa narodnim predanjima, a mitski junaci da idu ruku pod ruku sa stvarnim osobama iz prošlosti našeg naroda. Ovaj „spoj nespojivog“ najbolje se vidi na primeru Šišatovca, manastira na južnim padinama zapadnog dela Fruške gore, za koji se vezuje veliki broj priča o događajima, ali i slavnim istorijskim ličnostima Srbije.

Zlatibor

Ima posla ko hoće da radi - na Zlatiboru najveća potražnja za kuvarima, konobarima i pomoćnim osobljem: Sezona na srpskoj planini sada traje skoro 12 meseci u godini

Turizam

18:00

17 decembar, 2025

Planina Zlatibor je već odavno poznata kao destinacija koja živi 365 dana u godini. Uz veliki trud i rad turističkih radnika, jaz između letnje i zimske turističke sezone gotovo da više ne postoji. Tokom prolećnih meseci, po završetku zimske i pre početka letnje sezone, organizuju se škole u prirodi i rekreativne dečje nastave, dok je jesen rezervisana za poslovne skupove, kongrese i seminare.

Komentari(0)

Loading