Na samo 2 km udaljenosti od Borove glave nalazi se selo Dobroselica.
shutterstock
Visoki stoletni borovi, prostrani, cvetni pašnjaci, talasasta brda i stare drvene kolibe, samo su neki od motiva u živopisnom pejzažu ovog, po mnogima, najlepšeg zlatiborskog sela.
Prema predanju selo je u prošlosti nosilo naziv Zloselica. Legenda kaže da je vraćajući se sa ratnog pohoda selom prolazio car Dušan. Srdačno dočekan od lokalnog stanovništva upitao je domaćine: „Kako se zove ovo selo, gde me ovako lepo dočekuju?“. Nakon što je dobio odgovor da je u pitanju selo Zloselica, bio je začuđen i tom prilikom je uzviknuo: „Od danas, ovo selo se zove Dobroselica!“.
Oni koji Zlatibor ne poznaju umeju da ga se apriori gnušaju. U navodnoj potrazi za divljinom ugnezde se u toplini centra i između dva kapućina primete da je taj centar konglomerat neusaglašenih težnji, od grandiozno futurističkih do neumereno etnografskih.
Oni koji Zlatibor ne poznaju umeju da ga se apriori gnušaju. U navodnoj potrazi za divljinom ugnezde se u toplini centra i između dva kapućina primete da je taj centar konglomerat neusaglašenih težnji, od grandiozno futurističkih do neumereno etnografskih.
Oni koji Zlatibor ne poznaju umeju da ga se apriori gnušaju. U navodnoj potrazi za divljinom ugnezde se u toplini centra i između dva kapućina primete da je taj centar konglomerat neusaglašenih težnji, od grandiozno futurističkih do neumereno etnografskih.
Oni koji Zlatibor ne poznaju umeju da ga se apriori gnušaju. U navodnoj potrazi za divljinom ugnezde se u toplini centra i između dva kapućina primete da je taj centar konglomerat neusaglašenih težnji, od grandiozno futurističkih do neumereno etnografskih.
U ovom selu nalazi se i pravoslavna crkva, mala brvnara, posvećena Sv. Iliji. Crkva je izgrađena 1821. godine, a narodna legenda kaže da je podignuta u toku jedne noći, i to tako što pobožni Dobroseličani preneli, na svojim konjskim zapregama, drvenu crkvu sa susednog brda, Crkvine, koju su Turci nameravali da zapale narednog jutra. Posebnu atrakciju za posetioce predstavlja ikonostas od obojenih dasaka na kome dominiraju prestone ikone Bogorodice i Hrista sa baroknim krunama na glavama.
Crkva brvnara posvećena Svetom Iliji Proroku iz 1821. godine, koja je jedna od najlepših te vrste u Srbiji. Kao biser narodnog graditeljstva zlatiborskog kraja crkva je stavljena pod zaštitu države kao nepokretno kulturno dobro.
Takođe, ovde se nalaze i OŠ „Vuk Karadžić” , Borova Glava i Prerast Dobroselica. Nastava u mesnoj školi u Dobroselici je počela 1870. godine.
shutterstock
Jedan od najlepših vidikovaca Zlatibora nalazi se upravo u selu Dobroselica. Reč je o čuvenoj klupici koja se nalazi između dva bora, a očaravajući pogled sa vidikovca i fotografije koje posetioci naprave na ovom lokalitetu glavni su razlozi zbog kojih veliki broj turista krene put Dobroselice.
Selo visokih stoletnih borova, nepreglednih pašnjaka prošaranih starim drvenim kolibama je zbog svojih ambijentalnih vrednosti poslužilo kao sjajno mesto za snimanje filmova tako da je do sada u njemu snimljeno čak osam filmova.
Sedište episkopije Srpske pravoslavne crkve, na zidovima starim osam vekova čuva neke od najvrednijih dometa srpskog fresko slikarstva. Iako su freske rađene u vizantijskom stilu koji nije dozvoljavao unošenje novina u način slikanja, mileševski slikari donose promene, daju duh i život freskama, i stvaraju unikatana dela vanvremenske lepote po kojima će Mileševa i „Beli anđeo“ postati svetski poznati.
Golubačka tvrđava, najimpozantnije utvrđenje na Dunavu, smatra se čudom srednjovekovne arhitekture. Otkrivamo zašto je njena gradnja toliko neobična, kako njene kule podsećaju na daleki Istok i kakvu tajnu krije čuvena "kapija" Đerdapske klisure.
Borsko jezero na istoku Srbije važi za turistički dragulj, ali iza njegove bistre vode krije se mračna priča o nesrećama i legendama. Otkrivamo zašto ovo veštačko jezero, stvoreno na mestu rudnika, ima reputaciju opasnog mesta koje iznenada "vuče" kupače i kako je njegova prošlost dovela do misterije.
Đavolja Varoš u južnoj Srbiji je naš najpoznatiji geološki spomenik, ali malo ko zna za dve bizarne činjenice: da tamo teku dve izuzetno kisele i neobične vode, i da se stene koje zovu "Đavolje kule" neprestano obnavljaju. To je mesto mitskog prokletstva i prirodnog čuda.
U srcu Zlatibora, podno južnog pojasa Ravnog Tornika, priroda je izrezbarila kameni most od 48 metara koji ostavlja bez daha – čudesni zaobljeni luk od stene i svetlost koja teče kroz njega.
Komentari(0)