ZNAMENITO MESTO BRANKOVINA Selo u kome je odrasla i sahranjena Desanka Maksimović

Aleksandar Stanojevic

15:00

Turizam 0

Muzejske postavke u ovom selu godišnje imaju više od 30.000 posetilaca.

ZNAMENITO MESTO BRANKOVINA Selo u kome je odrasla i sahranjena Desanka Maksimović
Shutterstock

 

Na samo 11 kilometara od Valjeva na putu za Šabac nalazi se znamenito mesto Brankovina. Iz ovog sela su čuveni Nenadovići koji su na ovaj prostor doselili iz Hercegovine. Iako se Brankovina smatra za jedno od najstarijih sela valjevskog kraja, prvi pomen sela je vezan za Aleksu Nenadovića. Čuvenog kneza za koga se smatra da bi bio izabran za vođu Prvog srpskog ustanka, da nije nastradao u seči knezova.

 

printscreen wikipedia

 

Drugi poznati članovi porodice Nenadović su i Jakov Nenadović, mlađi brat Alekse Nenadovića, vojvoda u Prvom srpskom ustnaku, kao i prota Mateja Nenadović i njegov sin Ljuba Nenadović. Svi Nenadovići počivaju u porti crkve koju je sagradio prota Mateja 1830. godine. Za Brankovinu se takođe kaže da je i majčevina kraljevske dinastije Karađorđević, pošto je majka Petra Karađorđevića, Persida, unuka slavnog vojvode Jakova Nenadovića.

Pored Nenadovića i velikog pečata koji su oni ostavili u ovom kraju, Brankovina je poznata i kao mesto u kome je slavna srpska pesnikinja, Desanka Maksimović, napisala svoje prve stihove. Iako nije rođena u Brankovini, ovde je odrastala nakon što je njen otac dobio premeštaj i postao učitelj u školi u Brankovini. Koliko je Desanka bila vezana za ovo mesto govori njena želja da bude sahranjena u  porti crkve sela u kome je provela veći deo detinjstva.

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

A post shared by Vikend odmor (@kuda_za_vikend_)

 

Nedaleko, nalaze se prizemne kuće iz 19. veka – sobrašice, koje su u to vreme građene u blizini crkava i manastira, a danas predstavljaju retke primerke narodnog graditeljstva. Tu je i vajat Nenadovića, kao i prva Protina državna škola. Takođe, postoji i druga školska zgrada u kojoj je učila Desanka Maksimović, te replika kuće Nenadovića.

Zahvaljujući svemu tome, Brankovina ima i izuzetne turističke potencijale. Godišnje, ceo kompleks Brankovine pohodi i do 70.000 turista. Muzejske postavke u ovom selu godišnje imaju više od 30.000 posetilaca.

Lepotesrbije.alo.rs je i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

A post shared by 🌎PRIJEPOLJE🌎ISTORIJA👌🌎👏 (@prijepoljeistorija)

Kako doći do Brankovine:

vrnjačka banja

Legenda o Nadi i Relji: kako je nastao Most ljubavi u Vrnjačkoj Banji

Turizam

11:00

15 septembar, 2025

U osvit Prvog svetskog rata, kada se još rat ni slutio nije, u Vrnjačkoj Banji rodila se ljubav učiteljice Nade i mladog oficira Relje. Bila je to ljubav o kojoj je pričao ceo grad – iskrena, snažna i obasjana obećanjem da će potrajati zauvek. Ali sudbina je imala drugačiji plan.

carska bara

Gde car i ptice vladaju: priča o Carskoj Bari

Turizam

21:00

14 septembar, 2025

Na samo sedamnaest kilometara od Zrenjanina prostire se Carska Bara, najveće močvarno područje u Srbiji. Ovaj specijalni rezervat prirode je istovremeno i ptičji raj, i prirodna laboratorija, i podsećanje da prava čuda nisu uvek na vrhovima planina, već i u tišini vodenih ogledala.

ravna gora

Planina Ravna Gora: prirodna apoteka i istorijski simbol Srbije

Turizam

20:00

14 septembar, 2025

Na padinama Suvobora, iznad Gornjeg Milanovca, prostire se Ravna Gora – planinsko područje koje je u srpsku istoriju ušlo kao simbol otpora tokom Drugog svetskog rata. Ipak, Ravna Gora je mnogo više od istorijskog pojma: to je kraj bogat šumama, livadama i pogledima koji osvajaju, mesto gde priroda i prošlost žive jedna pored druge.

gvozdena kapija

Gvozdena kapija: najdramatičniji prolaz Dunava kroz Srbiju

Turizam

17:00

13 septembar, 2025

Gvozdena kapija, ili Đerdapska klisura, jedan je od najimpozantnijih prirodnih fenomena na Dunavu. Prostire se na oko 100 kilometara duž granice Srbije i Rumunije i vekovima je bila simbol prirodne moći, ali i prepreka ljudima i vojskama. Ovde se Dunav sužava, postaje najdublji i najdramatičniji, a stene planine Miroč nadvijaju se nad rekom kao prirodni bedemi.

Komentari(0)

Loading