Većina ljudi ga smatra običnim korovom i bez razmišljanja ga čupa iz bašte. Međutim, tušt (Portulaca oleracea) je jestiva samonikla biljka koja se vekovima koristi u ishrani i narodnoj medicini. Poznat je i pod nazivima tušanj, tušac, portulak i ledena trava, a najčešće raste ispod paradajza, uz staze i na osunčanim mestima.

Tušt se lako prepoznaje po mesnatim, sočnim listovima i sitnim žutim cvetovima. Veoma je otporan, a njegovo seme može da opstane u zemljištu i nekoliko decenija.

Zašto je tušt toliko cenjen?

Istraživanja pokazuju da je ova biljka bogata antioksidansima, vitaminima i mineralima. Sadrži značajne količine omega-3 masnih kiselina, vitamina A, C i E, kao i magnezijuma, kalcijuma, gvožđa i kalijuma.

Zbog svog sastava često se navodi da može doprineti:

  • jačanju imuniteta;
  • normalnoj funkciji srca i krvnih sudova;
  • zdravlju kože i vida;
  • boljem varenju;
  • zaštiti ćelija od oksidativnog stresa.

Svež tušt ima i blago diuretičko dejstvo, pa se često koristi kao deo uravnotežene ishrane.

Kako se koristi u ishrani?

Na Bliskom istoku, u Kini i mediteranskim zemljama tušt je cenjena namirnica. Može da se jede sirov ili termički obrađen, a ukus mu je blago slankast i osvežavajući.

Najčešće se dodaje u:

  • sveže salate;
  • čorbe i variva;
  • kajganu;
  • rižoto;
  • smutije;
  • jela od povrća.

Odlično se slaže sa belim lukom, paradajzom, maslinovim uljem i limunovim sokom.

Važno je da se iskoristi što pre

Stručnjaci preporučuju da se tušt konzumira ubrzo nakon branja, jer vremenom gubi deo svoje hranljive vrednosti. Ukoliko želite da ga imate tokom cele sezone, lako ga možete uzgajati u bašti ili saksiji, uz umereno zalivanje i dosta sunčeve svetlosti.

Iako se često doživljava kao korov, tušt je biljka koja može biti vredan dodatak raznovrsnoj ishrani, zbog čega ga mnogi danas namerno gaje umesto da ga uklanjaju.