VEKOVNA UMEĆA I VEŠTE RUKE NARODNE Pre doba masovne proizvodnje dobara ovi zanati su služili našim precima (FOTO/VIDEO)
U Muzeju „Staro selo” u Sirogojnu pred posetiocima majstori iz naroda pravili su zemljano posuđe, korpe od pruća, pletene džempere od vune, stara jela i pića
![VEKOVNA UMEĆA I VEŠTE RUKE NARODNE Pre doba masovne proizvodnje dobara ovi zanati su služili našim precima (FOTO/VIDEO)](/data/images/2022-10-29/39526_screenshot-9_f.png?timestamp=1666994400)
Prirodni materijali, vekovna umeća i vešte ruke udruženi imaju moć da stvore upotrebne vrednosti, korisne i dugovečne, kakve su stolećima, pre ovog doba masovne proizvodnje dobara, služile našim precima.
Ali nestaju ti lepi narodni poslovi, koji su činom izrade donosili zadovoljstvo majstoru, a radost korisniku napravljenog. Nepovratno uzmiču pred naletom plastike, veštačkog, nezdravog. Još samo ponegde mogu se sresti ručnim radom oblikovani darovi prirode. Kao što je bilo nedavno u Muzeju „Staro selo” u Sirogojnu, čuvaru narodne tradicije.
![VEKOVNA UMEĆA I VEŠTE RUKE NARODNE Pre doba masovne proizvodnje dobara ovi zanati su služili našim precima (FOTO/VIDEO)](/data/images/2022-10-29/39522_screenshot-11_orig.png?t=1667029368)
Izvorno nasleđe
Ovde je izvorno nasleđe prikazano u okviru centralnog obeležavanja manifestacije „Dani evropske baštine” u Srbiji.
Možda vas zanima:
![NAJPOZNATIJE SRPSKO SELO NA SVETU Zanatlije iz Zlakuse su pravi umetnici a njihova grnčarija se nalazi na listi UNESKA](/data/images/2022-05-03/26829_shutterstock-1496865677_f.jpg)
NAJPOZNATIJE SRPSKO SELO NA SVETU Zanatlije iz Zlakuse su pravi umetnici a njihova grnčarija se nalazi na listi UNESKA
Zlakusa je smeštena u dolini reke Đetinje, na njenoj desnoj obali, ispod Gradine (931m n.v), na pola puta između Požege (11km) i Užica (13km)
![NEMCI PRONAŠLI KOMUNISTIČKE KNJIGE I OBESILI DVA ČOVEKA Prva škola u selu Zlakusa odoleva zubu vremena i čuva tajne Drugog svetskog rata (FOTO)](/data/images/2022-10-09/38334_16653357821596358704uzice-osnovna-skola-fotorina4_f.jpg)
NEMCI PRONAŠLI KOMUNISTIČKE KNJIGE I OBESILI DVA ČOVEKA Prva škola u selu Zlakusa odoleva zubu vremena i čuva tajne Drugog svetskog rata (FOTO)
Kuća u kojoj su se mališani u to teško vreme učili osnovama znanja postoji i danas kao svojevrsan muzej koji seća na vremena u kom je pismenost bila veliki luksuz.
Možda vas zanima:
![NAJPOZNATIJE SRPSKO SELO NA SVETU Zanatlije iz Zlakuse su pravi umetnici a njihova grnčarija se nalazi na listi UNESKA](/data/images/2022-05-03/26829_shutterstock-1496865677_f.jpg)
NAJPOZNATIJE SRPSKO SELO NA SVETU Zanatlije iz Zlakuse su pravi umetnici a njihova grnčarija se nalazi na listi UNESKA
Zlakusa je smeštena u dolini reke Đetinje, na njenoj desnoj obali, ispod Gradine (931m n.v), na pola puta između Požege (11km) i Užica (13km)
![NEMCI PRONAŠLI KOMUNISTIČKE KNJIGE I OBESILI DVA ČOVEKA Prva škola u selu Zlakusa odoleva zubu vremena i čuva tajne Drugog svetskog rata (FOTO)](/data/images/2022-10-09/38334_16653357821596358704uzice-osnovna-skola-fotorina4_f.jpg)
NEMCI PRONAŠLI KOMUNISTIČKE KNJIGE I OBESILI DVA ČOVEKA Prva škola u selu Zlakusa odoleva zubu vremena i čuva tajne Drugog svetskog rata (FOTO)
Kuća u kojoj su se mališani u to teško vreme učili osnovama znanja postoji i danas kao svojevrsan muzej koji seća na vremena u kom je pismenost bila veliki luksuz.
Možda vas zanima:
![NAJPOZNATIJE SRPSKO SELO NA SVETU Zanatlije iz Zlakuse su pravi umetnici a njihova grnčarija se nalazi na listi UNESKA](/data/images/2022-05-03/26829_shutterstock-1496865677_f.jpg)
NAJPOZNATIJE SRPSKO SELO NA SVETU Zanatlije iz Zlakuse su pravi umetnici a njihova grnčarija se nalazi na listi UNESKA
Zlakusa je smeštena u dolini reke Đetinje, na njenoj desnoj obali, ispod Gradine (931m n.v), na pola puta između Požege (11km) i Užica (13km)
![NEMCI PRONAŠLI KOMUNISTIČKE KNJIGE I OBESILI DVA ČOVEKA Prva škola u selu Zlakusa odoleva zubu vremena i čuva tajne Drugog svetskog rata (FOTO)](/data/images/2022-10-09/38334_16653357821596358704uzice-osnovna-skola-fotorina4_f.jpg)
NEMCI PRONAŠLI KOMUNISTIČKE KNJIGE I OBESILI DVA ČOVEKA Prva škola u selu Zlakusa odoleva zubu vremena i čuva tajne Drugog svetskog rata (FOTO)
Kuća u kojoj su se mališani u to teško vreme učili osnovama znanja postoji i danas kao svojevrsan muzej koji seća na vremena u kom je pismenost bila veliki luksuz.
Vešte ruke majstora iz naroda pravile su pred posetiocima zemljano posuđe, korpe od pruća, pletene džempere od vune, stara jela i pića. Okretalo se ručno kolo na kome je oblikovan lonac iz Zlakuse, dok je od vrbovog pruća nastajala lepa i korisna korpa. Pletilje iz Sirogojna preslicom su prele vunu i potom od nje plele džempere, a domaćica u narodnoj nošnji (koju je sama sašila) zavijala je u biljne listove prastari šljivani kolač.
Printscreen/Youtube/RTS
– Za dobar zemljani lonac važan je pravi materijal, zatim da je pravljen na ručnom kolu i dobro ispečen, na oko 750 stepeni. Mi u Zlakusi, gde se ovaj zanat vekovima prenosi sa starijih na mlađe, posuđe pravimo od mešavine gline iz sela Vranjani i kamena kalcita iz Rupeljeva. Izvorni način rada smo sačuvali, zanat ima geografsku zaštitu, a upisan je i na listu Uneska. Proizvodi nam se uvek dobro prodaju na tržištu, jer se zna koliko je hrana ukusna i zdrava kad se polako sprema u zemljanoj posudi. Ali mi, izvorni proizvođači iz Zlakuse, nismo zaštićeni od onih što kraj magistrala prodaju nekakve kopije koje nazivaju zlakuskim, mada s našim selom i zanatom to nema veze – priča majstor Milojko Nikitović dok oblikuje lonac na ručnom kolu. Ujedno hvali Muzej „Staro selo” što obavlja prezentacije zlakuskog lončarstva i obuku zainteresovanih posetilaca za ovaj zanat.
Tik uz lončara, ovde je svoj posao strpljivo radio majstor korpar. To je Milan Pavić iz užičkog sela Gorjani, koji jedini ručno plete korpe u ovom delu Srbije. Od pruća vrbe, kao u davna vremena.
Printscreen/Youtube/TVLavplus
– Ovo je vrba rakita, koja raste u mom imanju pored vode u Gorjanima. S njenog pruća ne ljuštim koru, tako korpa neće biti oštećena ni kad pokisne, ovako je čvršća i duže traje. Prvo letvicama (zvanim vitke) od belog graba napravim osnovu, pa oko nje ručno pletem pruće. Ko zna ovo da radi brzo mu ide posao. Kad imam materijala, mogu dnevno pet korpi raznih veličina da napravim. Ima i sada kupaca koji ih naručuju, vole staro i prirodno. Recimo, na vrhu zlatiborske gondole na Torniku stranci rado kupuju moje korpe. Naši ljudi, uz korpe, sve više traže prućem opletene staklene balone za rakiju, za veselja i zdravice. Prodaja ide i zarade ima, ali mlađi ovo neće da rade, mada bi mogli lepo da žive od pravljenja korpi – kazuje Milan.
Iskusne pletilje
Dok dve iskusne pletilje pred posetiocima „Starog sela” predenjem i pletenjem vunu pretvaraju u lepe odevne predmete, naspram njih je svoja umeća prikazala svestrana Milka Savić iz ariljskog sela Mirosaljci. Ona i njen suprug Rade uspešno se bave starim zanatima i seoskim turizmom, što su i televizijske emisije prikazivale. Ovde su izložili narodne nošnje, vezene košulje i narodne kape koje sami šiju, domaće rakije, slatka i razne druge đakonije po kućnoj recepturi. Posebnu pažnju privuklo je Milkino pravljenje davnašnjeg kolača od šljiva, takozvanog šljivanog kolača.
![VEKOVNA UMEĆA I VEŠTE RUKE NARODNE Pre doba masovne proizvodnje dobara ovi zanati su služili našim precima (FOTO/VIDEO)](/data/images/2022-10-29/39524_screenshot-13_orig.png?t=1667029795)
– Naši stari su ga od davnina pravili, da se nečim zaslade. Kuva se pekmez od šljiva do određene gustine, pa doda malo projinog brašna i prokuva. Zatim razlije na biljnu lisku (kupusnu, vinovu, kupinovu), pa se to posle dugo suši na suncu ili promaji, po mesec dana. Mi šljivani kolač sada pravimo za nas i goste, a pakujemo ga i za prodaju. S tim što kolaču dodajemo malo oraha i lešnika, sušimo ga u sušari, pa modlom oblikujemo. Prodajemo ga u našem kraju i za njega vlada interesovanje, jer je to prirodan i zdrav kolač, bez aditiva, koji može da traje – objašnjava Milka Savić.
Zlakusko lončarstvo sada i u knjizi
Uz prikazivanje zanatskih veština u Muzeju „Staro selo” ovde je predstavljena upravo objavljena knjiga „Zlakusko lončarstvo – nematerijalno kulturno nasleđe čovečanstva”, u izdanju Etnografskog muzeja u Beogradu (na srpskom i engleskom), plod višedecenijskih istraživanja autorke dr Biljane Đorđević iz Narodnog muzeja Srbije. Reč je o prvoj knjizi iz edicije Centra za nematerijalno kulturno nasleđe Srbije (objavljena je i još jedna: „Ražanjsko crepuljarstvo” iste autorke).
– Dobra glina i odgovarajuća tehnika omogućili su da zanat Zlakuse opstane i u ovom vremenu – kazala je Biljana u „Starom selu”.
Kako doći od Beograda do Muzeja "Staro selo" u Sirogojnu, pogledajte na sledećoj mapi:
Izvor: politika
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
![etnofest](/data/images/2024-07-26/95410_1721910401-cacak-stranci-igraju-kolo-foto-printskrin6_f.jpg)
Desno dva, pa noga preko noge - veličanstvena slika poslata iz Čačka: Folkloraši iz čitavog sveta naučili su da igraju čuveno srpsko kolo Moravac
Jedinstveni festival završen na spektakularan način
![fića](/data/images/2024-07-26/95407_1721974608-nova-varos-ficijada-fotorina4_f.jpeg)
Bolja mi je fića nego luksuzni audi sa klimom, nema para za koje bih je prodao: Nesvakidašnja povorka projezdila ulicama Nove Varoši, oko 30 starih lepotana iz čitave Srbije stiglo na Zlatar
Za ljubitelje stare Jugoslavije, a pre svega njenog simbola čuvene fiće, na padanima Zlatara održan je pravi praznik za oči i dušu. Tokom Zlatar festa na radost gađana i posetilaca održana je prva Fićijada, a glavnim ulicama Nove Varoši projezdilo je oko 30 lepotana iz čitave Srbije.
![Frula](/data/images/2024-07-23/95082_shutterstock-1087406429_f.jpg)
SVI U PRISLONICU Budi najdublje emocije, a ovde će 27. i 28. jula biti pravo KRALJEVSTVO posvećeno FRULI, zato nemojte propustiti ovogodišnji Sabor frulaša
Nekada je svaka kuća imala frulu i svog svirača, a umilni zvuci budili su emocije.
![Etno fest](/data/images/2024-07-22/94998_1721646585-alw-4688_f.jpg)
POSTAJE SRPSKI RIO? U ovom gradu se čuju na svakom koraku zvuci različitih kultura i jezika, planeta u malom u srcu ŠUMADIJE!
"EtnoFest" u Čačku je zvanično počeo, zvuci različitih kultura i jezika, od portugalskog i rumunskog, do italijanskog i španskog, se čuju na svakom koraku, dok je šarenilo kostima i lepota narodnih nošnji oduševila posetioce koji su uživali na Gradskoj plaži.
![Čačak](/data/images/2022-12-13/42040_16709275431554994680crkva-sv-vaznesenja-cacak-rina2_f.jpg)
NEVEROVATAN SPEKTAKL Ovaj naš grad postaje planeta u malom, stižu gosti sa svih strana sveta (FOTO)
Čačak - Od 20. do 25. jula u gradu na Moravi očekuje nas osmi po redu Međunarodni festival folklora „Etno fest” jedinstveni događaj u Srbiji ali i šire.
Komentari(0)