Na drvenom okviru, među nitima i predivom, nekada se stvarala ne samo tkanina, već i priča. Tkački razboj bio je srce mnogih srpskih domaćinstava – mesto gde su vešte ruke žena pretvarale vunenu i lanenu nit u ćilime, ponjave i prekrivače. Zvuk drvenih delova koji se sudaraju, ritam nožne pedale i miris prirodnog vlakna bili su deo svakodnevice u skoro svakoj kući.
Razboj u srpskom domu
Razboj je bio i alat i nasleđe. Pravljao se od drveta, često od hrasta ili bukve, i bio dovoljno velik da zauzme čitav kutak sobe. Domaćice su ga dobijale kao deo miraza, a na njemu su tkale ne samo za svoju porodicu, već i za posebne prilike – svadbe, praznike, ili kao poklon rodbini.
Simbolika šara
Možda vas zanima:
VEKOVNA UMEĆA I VEŠTE RUKE NARODNE Pre doba masovne proizvodnje dobara ovi zanati su služili našim precima (FOTO/VIDEO)
U Muzeju „Staro selo” u Sirogojnu pred posetiocima majstori iz naroda pravili su zemljano posuđe, korpe od pruća, pletene džempere od vune, stara jela i pića
VERUJUĆI NAROD LIJE "SVETSKA" ZVONA Nijedan instrument na svetu ne proizvodi takve vibracije (FOTO/VIDEO)
Veličanstveno carsko zvono stiglo je u kruševački Manastir Svetog apostola Luke iz ruskog Sankt Peterburga.
Možda vas zanima:
VEKOVNA UMEĆA I VEŠTE RUKE NARODNE Pre doba masovne proizvodnje dobara ovi zanati su služili našim precima (FOTO/VIDEO)
U Muzeju „Staro selo” u Sirogojnu pred posetiocima majstori iz naroda pravili su zemljano posuđe, korpe od pruća, pletene džempere od vune, stara jela i pića
VERUJUĆI NAROD LIJE "SVETSKA" ZVONA Nijedan instrument na svetu ne proizvodi takve vibracije (FOTO/VIDEO)
Veličanstveno carsko zvono stiglo je u kruševački Manastir Svetog apostola Luke iz ruskog Sankt Peterburga.
Možda vas zanima:
VEKOVNA UMEĆA I VEŠTE RUKE NARODNE Pre doba masovne proizvodnje dobara ovi zanati su služili našim precima (FOTO/VIDEO)
U Muzeju „Staro selo” u Sirogojnu pred posetiocima majstori iz naroda pravili su zemljano posuđe, korpe od pruća, pletene džempere od vune, stara jela i pića
VERUJUĆI NAROD LIJE "SVETSKA" ZVONA Nijedan instrument na svetu ne proizvodi takve vibracije (FOTO/VIDEO)
Veličanstveno carsko zvono stiglo je u kruševački Manastir Svetog apostola Luke iz ruskog Sankt Peterburga.
Šare na tkaninama nisu bile samo ukras. Geometrijski motivi, cvetni ornamenti ili simboli ptica i zvezda nosili su poruke – o ljubavi, plodnosti, zaštiti doma. U nekim krajevima, devojke su u tkaninu utkivale svoj “potpis” kroz boju ili poseban detalj, da bi se znalo čije su ruke stvorile delo.
Shutterstock
Upotreba tkanina
Na razboju su nastajali ćilimi koji su prekrivali podove i zidove, ponjave koje su grejale postelju, vreće za žito, torbe, pa i odeća. Tkanina je bila dragocenost – pravljena da traje godinama, često od vune ovaca iz domaćeg stada ili lana iz vlastitog polja.
Ritual i strpljenje
Tkanje je zahtevalo strpljenje i preciznost. Danima se pripremala osnova, a zatim se nit po nit provlačila kroz razboj. Ritam je bio tih, gotovo meditativan. Za mnoge žene, to je bio trenutak mira, ali i vreme kada su uz rad mogle da razgovaraju sa drugim članicama porodice ili komšinicama.
Razboj danas
Danas se tkački razboj ređe može videti u domaćinstvima, ali se čuva u etno-muzejima i rukotvornim radionicama. Neki mladi majstori i dalje uče ovu veštinu, oživljavajući motive iz starih ćilima i unoseći ih u moderne enterijere. Iako više nije svakodnevna potreba, razboj ostaje simbol topline doma i veštine naših predaka.
Svoj talenat otkrila u vreme korone, a onda je hobi postao i posao: Jelena iz Čačka stvara heklane torbe na drvetu, stari zanat dobila je u nasledstvo
Upotreba pamuka u ručnim radovima, poput heklanja i pletenja, poznata je od davnina. Međutim, malo ko zna da se pamučni konac može koristiti i za izradu torbi od drveta, kao spoj prirodnog, umetničkog i modernog.
Bravo deco: Učenici Mašinsko-saobraćajne škole u Čačku kroz film oživeli lik i delo velikog Disa, Magdalena i Nikola sjajno doneli svoje uloge
Učenici Mašinsko-saobraćajne škole, nadahnuti životom i nasleđem zavičajnog pisca Vladislava Petkovića Disa, oživeli su njegovu autobiografiju i pesnički svet, od rodnog Zablaća pa sve do Krfa, mesta njegovog tragičnog kraja. Svo to putovanje pretočili su u film „Sa očima izvan svakog zla“. Ovo nije prvi put da profesorka srpskog jezika i književnosti Tamara Pantović sa svojim učenicima oživljava pisce i književna dela. Prošle godine to je bila Na Drini ćuprija, a ove godine Dis.
Narod je obožavao, a Miloš je varao na svakom ćošku: Kneginja Ljubica sahranila petoro dece, zbog jednog greha se kajala do kraja "Bog mi nikada neće oprostiti"
Za razliku od Karađorđeve supruge Jelene, koja je imala skromnu ulogu u javnom životu, kneginja Ljubica Obrenović bila je značajna ličnost u društvenim i političkim dešavanjima u Kneževini Srbiji u prvoj polovini 19. veka.
SKOČIO U LEDENU REKU DA SPASI DETE, PA SE RAZBOLEO: Patrijarhu Pavlu dali još 3 meseca života, a onda se dogodilo čudo
Patrijarh Pavle je smatrao da mu se bliži kraj, zbog čega je otišao u manastir Vujan da tamo preda dušu. Veruje se da se tada dogodilo čudo.
ČESTE KOD SRBA: Veruje se da ove navike privlače siromaštvo
Veruje se da atmosfera u kući treba da bude pozitivna.
Komentari(0)