Praznik Ognjene Marija proslavlja se 30. jula, nije crvenim slovom obeležen u crkvenom kalendaru, ali je izuzetno poštovan u srpskom narodu, naročito među ženama.

Srpska pravoslavna crkva u utorak 30. jula proslavlja praznik Svete velikomučenice Marine, u narodu poznate kao Ognjena Marija. U narodu se veruje da se na njen dan ne sme "ni konac u iglu udenuti", ali treba izbegavati i još neke, leti omiljene radnje.
U tradiciji Sveta Marina je predstavljena kao sestra Svetog Ilije, čiji se dan proslavlja 2. avgusta. Prema predanju, ona od brata krije kada je njegov praznik da se on ne bi od sreće i slavlja zaboravio i gromovima uništio ceo svet.
Ali i Marija pali i kažnjava ognjem, po čemu je i dobila naziv Ognjena. Zato se na njen dan ništa ne radi, ni u kući, ni u polju, u narodu je poznata zabrana "ni konac u iglu udenuti". Ako se ovo ne ispoštuje, veruje se da će se tako svetiteljka uvrediti, pa će poslati vatru i gromove. Postoji poslovica koja kaže: "Ko slavi Ognjenu Mariju, siguran je u letinu!".
Možda vas zanima:

Zašto se na Ognjenu Mariju ne loži vatra naglas: Dan tišine, straha i poštovanja
U srpskoj narodnoj tradiciji, 30. jul – praznik Ognjene Marije – smatran je jednim od najopasnijih dana u godini. Tog dana se vatra ne pali bez tišine, voda se ne nosi bez šapata, a u kući se ne viče. Verovalo se da Ognjena Marija „čuje kroz dim i kazni kroz vatru“.

Ove stvari Ognjena Marija nikako ne prašta vernicima: Evo šta žene nikako ne treba sutra da rade kako ne bi učinile greh
Pravoslavni vernici u utorak 30. jula, obeležavaju praznik svete veliko mučenice Marine
Možda vas zanima:

Zašto se na Ognjenu Mariju ne loži vatra naglas: Dan tišine, straha i poštovanja
U srpskoj narodnoj tradiciji, 30. jul – praznik Ognjene Marije – smatran je jednim od najopasnijih dana u godini. Tog dana se vatra ne pali bez tišine, voda se ne nosi bez šapata, a u kući se ne viče. Verovalo se da Ognjena Marija „čuje kroz dim i kazni kroz vatru“.

Ove stvari Ognjena Marija nikako ne prašta vernicima: Evo šta žene nikako ne treba sutra da rade kako ne bi učinile greh
Pravoslavni vernici u utorak 30. jula, obeležavaju praznik svete veliko mučenice Marine
Možda vas zanima:

Zašto se na Ognjenu Mariju ne loži vatra naglas: Dan tišine, straha i poštovanja
U srpskoj narodnoj tradiciji, 30. jul – praznik Ognjene Marije – smatran je jednim od najopasnijih dana u godini. Tog dana se vatra ne pali bez tišine, voda se ne nosi bez šapata, a u kući se ne viče. Verovalo se da Ognjena Marija „čuje kroz dim i kazni kroz vatru“.

Ove stvari Ognjena Marija nikako ne prašta vernicima: Evo šta žene nikako ne treba sutra da rade kako ne bi učinile greh
Pravoslavni vernici u utorak 30. jula, obeležavaju praznik svete veliko mučenice Marine
Narodno predanje pamti mnoge nesrećne slučajeve koji su se dogodili na Ognjenu Mariju, kada su se plivači udavili u rekama i jezerima. Zato se veruje da na Ognjenu Mariju treba izbegavati kupanje u "velikim vodama". I pored letnje žege, osveženje u bazenima, rekama i drugim većim vodama treba ostaviti za sutrašnji dan.
Neustrašivi bard : glas koji je odjekivao scenom i filmom
Kada se pomene ime Ljube Tadića (1929–2005), prva asocijacija gotovo svakog ljubitelja pozorišta i filma jeste – glas. Dubok, autoritativan, prodoran, bio je njegovo najmoćnije oružje. Uz njega, išla je i pojava koja je plenila – visoka figura, snažan izraz i stav glumca koji nikada nije poznavao strah na sceni.

Zašto je Stefan Lazarević jedan od najvažnijih vladara srpske istorije -vladar iz reda Zmaja i tvorac Manasije
Među svim vladarima srednjovekovne Srbije, retko ko se ističe kao despot Stefan Lazarević (1377–1427). Sin kneza Lazara i kneginje Milice, naslednik Kosovske tradicije i poslednji veliki vitez srpske srednjovekovne države, Stefan je ostavio neizbrisiv trag u istoriji i kulturi. Njegova vladavina bila je most između izgubljenog carstva Nemanjića i buduće borbe za opstanak pod Osmanlijama.

Tvrđava Zvečan – čuvar severnog Kosova kroz vekove
Na strmoj vulkanskoj kupi iznad reke Ibar, uzdiže se tvrđava Zvečan – jedan od najstarijih i najznačajnijih srednjovekovnih gradova Srbije. Kao strateško uporište i kraljevski dvor Nemanjića, Zvečan je bio svedok uspona srpske države, ali i burnih borbi koje su oblikovale našu istoriju.

Sakriven među stenama Jerme: manastir Poganovo i njegove čuvene legende
Na levoj obali reke Jerme, nedaleko od sela Poganovo, smešten je manastir posvećen Svetom Jovanu Bogoslovu. Sklopljen sa prirodom, među strmim stenama koje se nadvijaju nad rekom, ovaj manastir deluje kao da je iznikao iz samog kamena. Spoj duhovnosti, umetnosti, legendi i prirodnih lepota čini ga jednim od najlepših kutaka jugoistočne Srbije.

Đeravica, Albanska golgota i legende Prokletija - sneg, bol i ponos srpske istorije
Na krajnjem jugozapadu Srbije, Kosovu i Metohiji, na tromeđi sa Crnom Gorom i Albanijom, uzdiže se najdramatičniji planinski venac Balkana – Prokletije. Ove „Uklete planine“ oduvek su budile strahopoštovanje svojim strogim grebenima, večnim snegom i nepristupačnim vrhovima, ali i privlačile one koji žele da osete moć netaknute prirode.
Komentari(0)