Zašto se na Ognjenu Mariju ne loži vatra naglas: Dan tišine, straha i poštovanja

Kiza R

19:00

Kultura 0

U srpskoj narodnoj tradiciji, 30. jul – praznik Ognjene Marije – smatran je jednim od najopasnijih dana u godini. Tog dana se vatra ne pali bez tišine, voda se ne nosi bez šapata, a u kući se ne viče. Verovalo se da Ognjena Marija „čuje kroz dim i kazni kroz vatru“.

ognjena marija
Printscreen

Leti, kada sunce najjače bije, a zemlja puca pod korakom, dolazi dan koji se u selima širom Srbije dočekuje sa oprezom – Ognjena Marija. Praznik koji nije dan za rad, već za tišinu. U mnogim mestima, posebno u zapadnoj i južnoj Srbiji, tog dana se ne loži vatra naglas, ne nosi voda iz bunara posle podneva, ne viče kroz kuću, jer se veruje da Ognjena Marija nosi plamen koji ne peče ruke – već dušu.

Vatra koja sudi, ne greje

Ognjenu Mariju narod ne slavi radosno – već poštuje iz straha i zahvalnosti.

Možda vas zanima:

U predanjima, ona nije svetiteljka koja miluje, već žena koja opominje.

Možda vas zanima:

Zbog toga se 30. jula ne pripremaju vesele trpeze, već se dan dočekuje u smirenosti.

Možda vas zanima:

Ako mora da se loži vatra – to se radi rano ujutru, u tišini.

Možda vas zanima:

Nikakvo pečenje, peglanje, kuvanje u kazanu.

Možda vas zanima:

Govori se tiho, ili – još bolje – ćuti.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Voda se ne nosi kad sunce pređe vrh

U mnogim selima, bunari se pokrivaju posle podneva.
Ako se i nosi voda, radi se bez priče, u sebi ili uz šapat.
Stari su verovali da u to vreme Ognjena Marija „ide zemljom i sluša reči kroz vodu“.
Ako čuje psovku, jadikovanje, bes – može „da pusti vatru“ u kuću.
To nije bukvalni požar, već – svađe, nesreće, gubici.

Zabranjeni radovi i ponašanje

Posebno se ne rade:

  • poslovi vezani za vunu i konac – jer se „vatra uplete u nit“,
  • kuvanje sapuna, peglanje, loženje roštilja,
  • bacanje pepela ili čišćenje ognjišta.

Verovalo se da ako se na taj dan započne posao sa vatrom – ono što se pravi neće trajati, a ono što se čisti, vratiće se.

Kako se kuća „umiruje“ na Ognjenu Mariju

Domaćice su tog dana stavljale zdravac i pelin kraj praga i prozora,
palile sveću uz molitvu – ali bez zvona i pesme,
i zabranjivale deci da „galame, trče i udaraju vratima“.

Tog dana ništa ne sme da „pukne“ u kući – ni reč, ni lonac, ni misao.

Danas – svetac koji se ne pominje olako

I danas, kad neko u selu spomene Ognjenu Mariju, ljudi zastanu.
Kažu:
„To je dan kad ne pališ bez potrebe.“
Možda više ne verujemo u kaznu – ali svi osećamo da neki dani traže tišinu.

I možda baš zato – vredi da ih pamtimo.

Pop Ćira i pop Spira

REŠENJE ISTORIJSKE ZAGONETKE: Evo zašto su Banaćani "Lale"

Kultura

21:00

24 maj, 2025

Banaćani su Lale, Čačani Grebići, Paraćince zovu DŽigerani, Kruševljane Čarapani, Jagodince Ćurani... Zbog poljoprivredne kulture kojom se masovno bave, Leskovčanima je prilepljen nadimak Paprikari. A svi su Srbi, istih korena, samo iz različitih krajeva zemlje. Svaki nadimak ima svoju legendu ili istorijsku pozadinu, a poreklo šaljivog naziva za Banaćane krije posebno zanimljivu priču.

Vuk Karadžić

KOCKA, PIJANSTVO I DUGOVI: Ko je bio sin Vuka Karadžića?

Kultura

19:00

24 maj, 2025

VUK Stefanović Karadžić ostavio je neizbrisiv trag u srpksoj istoriji kao srpski lingvista, filolog, antropolog, književnik, prevodilac i akademik. Međutim, reformator našeg jezika u privatnom životu suočavao se sa brojnim skandalima. Sa suprugom Anom Kraus imao je jedanaestoro dece, a preživelo je samo dvoje - Mina i Dimitrije. Polagao je nade u sina, misleći da će imati sjajnu budućnost i imresivnu karijeru, ali Vukov naslednik je krenuo stanputicom.

Komentari(0)

Loading