Ne tako davno: Ove stvari u odgajanju dece su 80-tih bile normalne, danas su nezamislive
Nisu bile tako davno osamdesete godine prošlog veka, a ipak, kada uporedite neke stvari koje se tiču odgajanja dece, čini se kao da su bile pre „milion godina“.

Na primer, osamdesetih godina su se deca igrala po ceo dan napolju bez nadzora odraslih, gledala su crtaće jednom nedeljno na TV i nisu imala pojma šta je internet.
Svet se u međuvremenu mnogo promenio, a mnogi od tih mališana sada su i sami roditelji, koji će vam verovatno reći da je detinjstvo tada bilo bezbrižnije, ali će se i sa užasom prisećati nekih stvari koje su tada bile dozvoljene – ne zato što su roditelji bili neodgovorni, već je vreme bilo potpuno drugačije.
Ovih 10 stvari u vezi sa odgajanjem dece su bile potpuno normalne osamdesetih, a danas su nezamislive.
1. Deca su ostajala sama kod kuće
U ovim, na neki način dalekim godinama, bilo je sasvim normalno da relativno mala deca ostaju sama kod kuće, da sama idu do škole, rade domaći, uzmu da jedu. Savremene majke uglavnom ne ostavljaju dete samo ni na sekund, zarad njegove bezbednosti, prenosi romper.com.
2. Vozili su bicikl bez kacige
Retko koje dete koje je odrastalo osamdesetih godina je nosilo kacigu na glavi kada je vozilo bicikl. Danas mališani već od dve godine znaju da je važno staviti kacigu na glavu, dok uče da voze svoj prvi balans bicikl.
3. Vozili su se u kolima bez auto-sedišta
Otprilike sedamdesetih godina se prave prva auto-sedišta, ali njihova upotreba nije bila zastupljena. Istina, i uslovi u saobraćaju su tada bili drugačiji – bilo je manje automobila, a i njihova brzina je bila manja.
Danas je nezamislivo da se deca voze bez auto-sedišta, koja su zaista važna za njihovu bezbednost – štaviše, i zakonom je propisana njihova obavezna upotreba.
4. Igrali su se na „sumnjivim“ spravama
Deca su se ranije često ljuljala na nekim improvizovanim ljuljaškama i igrala na terenima koji su bili sve samo ne bezbedni. Danas se tome pridaje mnogo više pažnje, pa se veoma vodi računa da sve dečje sprave ispunjavaju brojne bezbednosne standarde.
5. Jeli su „nezdravu“ hranu
Razni sokići, sendviči, kobasice, sendviči sa majonezom, bili su redovno na jelovniku mališana osamdesetih godina. Danas se više zna o zdravoj hrani i postoji mnogo više proizvoda na tržištu, pa se više i vodi računa o ograničavanju unosa „nezdrave“ hrane.
6. Deca su se bezbrižno igrala na ulici
Bilo je uobičajeno da deca izađu iz kuće ujutru, da trče i igraju se okolo, a zatim dođu kući na ručak. Nije bilo mobilnih telefona i mame i tate nisu baš u svakom trenutku znali gde su im deca.
Sada stvari stoje potpuno drugačije, pa kada se deca igraju na ulici, najčešće tu bude i neka od majki ili baka da ih nadgleda.
7. Pili su vodu sa creva
Ranije je bilo najnormalnije videti dete da pije vodu sa creva ili neke česme u dvorištu, pa čak i pumpe za vodu, što je danas teško zamislivo.
8. Starija deca su čuvala mlađu
prilično uobičajeno da stariji čuvaju mlađe kod kuće, pa se neizbežno dešavalo i da neko nekoga udari, ujede…
9. Gledali su „neprimerene“ filmove
Osamdesetih godina prošlog veka su porodice imale po jedan televizor, tako da su deca gledala program zajedno sa odraslima. Crtaći su se prikazivali retko, recimo jednom nedeljno, pa su mališani često gledali i program koji bi se danas nazvao neprimerenim.
Savremeni roditelji danas imaju i uslugu „roditeljske kontrole“ pomoću koje mogu da odluče koji kanali su dostupni njihovim mališanima.
10. Igrali su se „čudnim“ igračkama
Čini se da se danas pridaje mnogo više pažnje igračkama, u smislu njihovog uticaja na decu. Osamdesetih godina su se deca igrala gotovo svime što im je bilo na raspolaganju, a igračke su umele da izgledaju i pomalo zastrašujuće, bare prema današnjim merilima.
(Yumama/N. Z.)

Naši preci ovo drvo nikada nisu sadili blizu kuće: Razlog je veoma važan, evo o čemu se radi
Da li imate smokvu u svom dvorištu?

Ako vam OVA PTICA SVIJE GNEZDO na terasi ili blizu kuće, NIKAKO GA NEMOJTE RUŠITI: Naši stari su verovali da ćete tako navući BEDU I NESREĆU
U srpskoj tradiciji, verovanja o pticama imaju značajnu simboliku. Laste se smatraju vesnicima dobrih vesti, simbolima napretka i bogatstva.

Teška sudbina čuvenog Srbina koji je nadživeo svu svoju decu, umirali su jedno za drugim: Ko je njega kleo nije dangubio
Jovan Jovanović Zmaj, jedan je od najznačajnijih književnih predstavnika srpskog romantizma.

Veruje se da su dečaci koji nose ovo ime srećni: Danas ga retko čujemo
U osnovi ovog imena je glagol "goj", što znači "miran", "živeti u miru", "davati život"

Tri knjige koje bi, prema veštačkoj inteligenciji, svako treba da pročita barem jednom u životu
U sve digitalizovanijem svetu, veštačka inteligencija (VI) menja način na koji pristupamo i konzumiramo znanje, uključujući i kada su u pitanju knjige.
Komentari(0)