Evo šta sme, a šta nikako ne sme da se radi na crveno slovo: Sveštenici dali jasan odgovor i mnoge ostavili bez teksta
Svako od nas bar je jednom čuo tu čuvenu: „Nemoj ništa da radiš, crveno slovo je!“, ipak sve to nema veze sa učenjem hrišćanske crkve, rekao je ranije verski analitičar Draško Đenović.

Šta smemo, a šta nikako ne bi trebalo da radimo kada je crveno slovo - večita je dilema našeg naroda. Da li sme da se pali šport, veš-mašina, ušivati, bristati prašina, samo su neka od pitanja... Naši stari su veorvali da ako na praznik radimo bilo šta od kućnih poslova, pratiće nas maler. Međutim, stav crkve je drugačiji.
– Zauvek mi neće biti jasno kako ne sme da se pali mašina za veš na crveno slovo, a šporet sme? – upitala je jedna korisnica "X" mreže.
Jedan korisnik naveo je da je to neka novoizmišljotina kao i hiljadu drugih „običaja“.
Možda vas zanima:

I STARO I MLADO SE KRSTI KAD PROLAZI PORED CRKVE: Evo da li je to hrišćanski i šta kaže SVETO PISMO o radu na CRVENO SLOVO
Da li treba raditi na crveno slovo, pitanje je koje često muči Srbe. Vremenom su se mnoge navike vezane, navodno, za veru ukorenile u narodu, ali neke od njih su samo praznoverje.

I STARO I MLADO SE KRSTI KAD PROLAZI PORED CRKVE: Evo da li je to hrišćanski i šta kaže SVETO PISMO o radu na CRVENO SLOVO
Da li treba raditi na crveno slovo, pitanje je koje često muči Srbe. Vremenom su se mnoge navike vezane, navodno, za veru ukorenile u narodu, ali neke od njih su samo praznoverje.
Možda vas zanima:

I STARO I MLADO SE KRSTI KAD PROLAZI PORED CRKVE: Evo da li je to hrišćanski i šta kaže SVETO PISMO o radu na CRVENO SLOVO
Da li treba raditi na crveno slovo, pitanje je koje često muči Srbe. Vremenom su se mnoge navike vezane, navodno, za veru ukorenile u narodu, ali neke od njih su samo praznoverje.

I STARO I MLADO SE KRSTI KAD PROLAZI PORED CRKVE: Evo da li je to hrišćanski i šta kaže SVETO PISMO o radu na CRVENO SLOVO
Da li treba raditi na crveno slovo, pitanje je koje često muči Srbe. Vremenom su se mnoge navike vezane, navodno, za veru ukorenile u narodu, ali neke od njih su samo praznoverje.
Možda vas zanima:

I STARO I MLADO SE KRSTI KAD PROLAZI PORED CRKVE: Evo da li je to hrišćanski i šta kaže SVETO PISMO o radu na CRVENO SLOVO
Da li treba raditi na crveno slovo, pitanje je koje često muči Srbe. Vremenom su se mnoge navike vezane, navodno, za veru ukorenile u narodu, ali neke od njih su samo praznoverje.

I STARO I MLADO SE KRSTI KAD PROLAZI PORED CRKVE: Evo da li je to hrišćanski i šta kaže SVETO PISMO o radu na CRVENO SLOVO
Da li treba raditi na crveno slovo, pitanje je koje često muči Srbe. Vremenom su se mnoge navike vezane, navodno, za veru ukorenile u narodu, ali neke od njih su samo praznoverje.
Sveštenici su objasnili da nikoga neće kazniti Bog ako na crveno slovo nešto uradi, jer ta uverenja dolaze zapravo iz sujeverja!
Svako od nas bar je jednom čuo tu čuvenu: „Nemoj ništa da radiš, crveno slovo je!“, ipak sve to nema veze sa učenjem hrišćanske crkve, rekao je ranije verski analitičar Draško Đenović.
– To je sve došlo od sujeverja i nema veze s učenjem hrišćanske crkve. Crveno slovo je bio način da se domaćica na neki način odmori u vreme kad nismo imali mašine za pranje veša, sudova, kad se odeća šila, kada sve se ručno radilo. Nemojmo da zaboravimo da su domaćice nekad imale po petoro, šestoro dece, crveno slovo je na neki način značilo da ta žena dane dušom – objasnio je Đenović.
Istakao je da takve stvari uglavnom izgovaraju ili zagovaraju oni koji su nominalni vernici.
I vladika Gligorije takođe ima isti stav.
- Često dobijam pitanja da li se smeju obavljati kućni poslovi na crkvene praznike? Da li se sme uključiti veš-mašina, počistiti stan, opeglati odeća? Odgovor glasi: da, smeju - objašnjava i dodaje:
U većini slučajeva, uverenje da se ne smeju obavljati kućni poslovi na crveno slovo proizlazi iz sujeverja, a ne iz istinskog poštovanja prema svetitelju ili prazniku koji se tog dana proslavlja.

Zašto najboljeg prijatelja nikad ne bi trebalo uzimati za kuma: Mnogi Srbi ovo rade, a nisu svesni kakvu grešku prave
"Bog na nebu, na zemlji kum" stara je narodna izreka koja dovoljno slikovito govori o važnosti kuma na našim prostorima.

Tradicija uzgoja pčela u glinenim košnicama u selu Negbina kod Nove Varoši
U selu Negbina kod Nove Varoši i danas se neguje drevna tradicija uzgoja pčela u glinenim košnicama, poznatim kao „vrškare“, jedinstvena praksa u Srbiji.

Vilin kamen kod Bele Palanke: Tajanstvena stena čudotvornih moći
Kod Bele Palanke postoji misteriozna stena poznata kao Vilin kamen, kojoj lokalno stanovništvo već vekovima pripisuje magična svojstva i mistične moći.

Dunavski alasi iz Grocke: Čuvari drevnog zanata ribolova
Na obalama Dunava, u slikovitom gradiću Grocka, i danas opstaje tradicija dunavskih alasa, poslednjih čuvara starog načina ribolova u Srbiji.

Majdan iz rimskog doba u selu Vujinovača kod Ražnja: Tajne antičkog kamenoloma Srbije
U selu Vujinovača nedaleko od Ražnja nalazi se drevni kamenolom iz rimskog perioda, lokalitet koji retko posećuju turisti, ali koji skriva značajne istorijske tragove antičkog doba.
Komentari(0)