Muškarci širom Jugoslavije su se razvodili da bi bili sa njom: Porodična tragedija joj uništila život preko noći
Sofka Nikolić bila je jedna od najvećih zvezda Jugoslavije, čije pesme su se skupo plaćale.
Sofka Nikolić je, mnogi kažu, bila zvezda predratne Jugoslavije. Rođena je 1907. godine u mestu Tabanovići kod Šapca. Jako mlada otkrila je svoj talenat i odlučila da joj je muzika životni poziv, a za vrlo kratko vreme osvojila je srca mnogih.
Pred beogradskom publikom je prvi put nastupila sa 20 godina u kafani "Bumskeler". Zarađivala je neverovatnu sumu novca za veče, a onda su usledili veliki hitovi poput "Cojle Manojle" i "Kolika je Jahorina planina". Ponude su se ređale, nastupala je skoro svako veče i snimila neverovatnih 55 pesama za godinu i po dana. Njen glas se čuo van granica tadašnje Jugoslavije - od Budimpešte, preko Beča i Berlina do Pariza.
Printscreen/Youtube
Pričaju da je uz njenu pesmu Aleksa Šantić plakao. Poslednje honorare na nju su trošili Nušić i Raša Plaović. U kafanama u kraljevini Jugoslaviji nije se moglo naći mesto kada bi tamo pevala Sofka Nikolić.
Možda vas zanima:
U ovom gradu u Srbiji napravljena je mini Jugoslavija: Svi se oslovljavaju sa "drugovi i drugarice", vreme kao da je stalo
Ljudi su na ovom mestu pokraj Subotice odlučili da sačuvaju sećanje na nekadašnje vreme.
Da li biste danas jeli ovu hranu od koje nam je nekada išla "voda na usta"? Nema ko je nije voleo u Jugoslaviji
Možda vam ova hrana sada nije privlačna, ali nema ko je nije jeo u "zlatno doba" Jugoslavije
Možda vas zanima:
U ovom gradu u Srbiji napravljena je mini Jugoslavija: Svi se oslovljavaju sa "drugovi i drugarice", vreme kao da je stalo
Ljudi su na ovom mestu pokraj Subotice odlučili da sačuvaju sećanje na nekadašnje vreme.
Da li biste danas jeli ovu hranu od koje nam je nekada išla "voda na usta"? Nema ko je nije voleo u Jugoslaviji
Možda vam ova hrana sada nije privlačna, ali nema ko je nije jeo u "zlatno doba" Jugoslavije
Možda vas zanima:
U ovom gradu u Srbiji napravljena je mini Jugoslavija: Svi se oslovljavaju sa "drugovi i drugarice", vreme kao da je stalo
Ljudi su na ovom mestu pokraj Subotice odlučili da sačuvaju sećanje na nekadašnje vreme.
Da li biste danas jeli ovu hranu od koje nam je nekada išla "voda na usta"? Nema ko je nije voleo u Jugoslaviji
Možda vam ova hrana sada nije privlačna, ali nema ko je nije jeo u "zlatno doba" Jugoslavije
"Sofka nije bila kraljica sevdaha, to je bila Vuka Šeherović. Sofka nije bila ni kraljica Skadarlije, veoma malo je pevala tamo. Sofka je bila kraljica narodne predratne muzike ili najbolji naziv koji bismo za Sofku dali je – prva naša estradna zvezda" objašnjava Saša Spasojević, istraživač predratne muzike i biograf Sofke Nikolić.
Njen privatni život je bio glavna tema novinara koji su je pratili u stopu. Firme su organizovano dolazile na njene nastupe i trošile do zadnje pare kako bi joj platili da peva čak i po deset puta jednu te istu pesmu. Fatalna je bila i za muškarce koji su se razvodili verujući da će biti sa njom.
Sve je ipak krenulo nizbrdo kada joj je umrla ćerka 1936. godine. Tu tragediju nikad nije prebolela, a i sama je isticala da joj je to uništilo život. Tada se povlači u Bijeljinu gde joj je živela majka.
Početkom šeste decenije prošlog veka se vraća u Beograd gde je nastupala u kafanama, ali to je bila samo bleda senka one stare zvezde. Umrla je u staračkom domu u Banji Koviljači 1982. godine, a jedan sokak u Bijeljini nosi njeno ime.
(Srbija Danas)
SKRIVENA PRIČA O VENČANJU: Zašto je Kralj Aleksandar Karađorđević terao goste sa slavlja i ko je "prokleo" krunu
Venčanje Kralja Aleksandra I Karađorđevića i rumunske princeze Marije Hoencolern 1922. godine bio je svetski događaj prve klase – prva velika kraljevska svadba u Beogradu. Otkrivamo zašto su političke tenzije pratile svaki korak slavlja, zašto su gosti bili izbacivani i kako je ta raskošna ceremonija postala uvod u tragičnu sudbinu jugoslovenske krune.
POGAČA ZA VUKOVE: Zašto se na Mratindan u Srbiju ne ide bez obrednog hleba i kako se odvraća hromi vuk od stoke
Mratindan, 24. novembar, u narodu se oduvek obeležavao kao jedan od najopasnijih dana u godini – početak "vučijih dana". Otkrivamo zašto je ovaj praznik, posvećen Svetom Stefanu Dečanskom, u narodu povezan sa vukovima i šta domaćini moraju da urade kako bi zaštitili svoju stoku od "kriveljana", najopasnijeg hromog vuka.
KUĆA KOJA NEMA TEMELJ: Tajna Kapetan-Mišinog zdanja – zašto je najbogatiji Srbin gradio dvor za Karаđorđeviće i kome ga je na kraju poklonio
Kapetan-Mišino zdanje, sedište Rektorata Univerziteta u Beogradu, jedna je od najreprezentativnijih palata 19. veka. Ipak, ova monumentalna građevina krije tajnu: nije građena za obrazovanje, već kao nesuđeni dvor jedne srpske dinastije. Otkrivamo kako je politički preokret prekinuo gradnju i zašto je najbogatiji Srbin svog doba zdanje zaveštao "otečestvu".
KUĆA KOJA NEMA TEMELJ: Zašto je Stara kapetanija u Zemunu izgrađena na samoj ivici reke i kako ju je Dunav spasao od zaborava
Stara Kapetanija u Zemunu je mnogo više od zgrade – ona je simbol Zemuna kao lučkog grada, svedok granice dveju imperija i arhitektonski prkos reci. Otkrivamo kako je zgrada, sagrađena na samoj aluvijalnoj obali Dunava, odolevala vekovima poplavama i kako je njen opstanak dokaz inženjerskog podviga Austrougarske monarhije.
POSLEDNJA VEČERA U DVORU: Šta je Kralj Aleksandar zaista jeo pre nego što je ubijen i tajna poslednje želje za suprugu
Atentat na Kralja Aleksandra I Karađorđevića u Marseju 1934. godine bio je jedan od najdramatičnijih događaja 20. veka. Otkrivamo malo poznate, emotivne detalje iz njegovih poslednjih sati: šta je jeo, o čemu je razmišljao i kakav je bio emotivni rastanak sa Kraljicom Marijom pred polazak.
Komentari(1)
Molim,molim....??