KAKO SE PRAVILNO ČESTITA VASKRS? Rešite sve nedoumice i izgbegnite grešku koju mnogi prave
Bliži se jedan od najsrećnijih hrišćanskih praznika, a evo kako da ga pravilno čestitate

Uskrs je najradosniji hrišćanski praznik, dan kada smo sa najdražima, dan sreće, simbol pobede života.
Najveći praznik za sve vernike se uveliko bliži, a kao i svake godine ponavlja se dilema oko toga kako se pravilno čestita Uskrs, odnosno Vaskrs.
Povodom ovog praznika svi pravoslavni hrišćani jedni drugima upućuju poznat tradicionalni pozdrav i očekuju da im se uzvrati na sličan način, otpozdravom. Međutim, mnogi taj pozdrav ne izgovaraju pravilno.
Možda vas zanima:

Najbolja uskršnja torta ''Spartak'': Domaćice je godinama prave za veliki praznik - recept sa kojim nema greške
Jedna od najčešćih gosti na uskršnjoj trpezi je svakako slojevita torta ''Spartak''

Ovaj uskršnji slatki hleb mora da se nađe na stolu u nedelju! Unosi duh praznika i nestaje u trenu
Ako ne pojedete sve, možete ga držati u kesama i zamrznutog i do tri meseca.
Možda vas zanima:

Najbolja uskršnja torta ''Spartak'': Domaćice je godinama prave za veliki praznik - recept sa kojim nema greške
Jedna od najčešćih gosti na uskršnjoj trpezi je svakako slojevita torta ''Spartak''

Ovaj uskršnji slatki hleb mora da se nađe na stolu u nedelju! Unosi duh praznika i nestaje u trenu
Ako ne pojedete sve, možete ga držati u kesama i zamrznutog i do tri meseca.
Možda vas zanima:

Najbolja uskršnja torta ''Spartak'': Domaćice je godinama prave za veliki praznik - recept sa kojim nema greške
Jedna od najčešćih gosti na uskršnjoj trpezi je svakako slojevita torta ''Spartak''

Ovaj uskršnji slatki hleb mora da se nađe na stolu u nedelju! Unosi duh praznika i nestaje u trenu
Ako ne pojedete sve, možete ga držati u kesama i zamrznutog i do tri meseca.
Evo gde je greška i kako glasi pravilan i jedini tačan vaskršnji pozdrav, a koje verzije nikako ne bi trebalo da koristite, jer su potpuno netačne!
Hristos vaskrse, Hristos voskrese, Hristos vaskrs, Hristos vaskrese… čujemo toliko sličnih, a u suštini potpuno različitih izgovora uskršnjeg pozdravljanja i čestitanja.
Prema današnjem Rečniku Matice srpske, najpravilnije bi bilo reći: “Hristos vaskrse”! Pored toga dozvoljen je i arhaični, crkveni oblik "Hristos voskrese".
Nepravilno je reći "vaskrese". Tako da su samo ova dva načina - "vaskrse" i "voskrese" pravilna.
Iako u modernom jeziku Vaskrs nazivamo i Uskrs, što je potpuno dopušteno u pravopisu, ali nije pravilno reči "Hristos uskrsnu."
Evo i zbog čega… Mi danas koristimo oblik “uskrsnuti” koji pripada savremenom srpskom jeziku i zbog kog je pravilno reći i “Uskrs”, kao što se praznik pravilno zove i “Vaskrs”.
Reč “uskrsnuti” potiče od srpskoslovenskog jezika, odnosno srpske redakcije staroslovenskog jezika. Srpska redakcija staroslovenskog jezika nastala je u vreme kada su Srbi u svojoj sredini primili slovensko bogosluženje i slovensku pismenost (tokom X, a najkasnije do prvih decenija XI veka). Od tada pa do prvih decenija XV veka Srbi su pomenute reči izgovarali sa poluglasnikom iza početnog “V”: “vъskrъse” .
Zbog vokalizacije, odnosno gubljenja ovog poluglasnika u kasnijem periodu razvoja jezika, danas i imamo ovakve nedoumice.
Na crkvenoslovenskom postoje dva oblika čitanja, prilagođeni srpskoslovenski i ruskoslovenski. Prema prvom je Hristos vaskrse! (od vaskrsnuti), a prema drugom Hristos voskrese! (od voskesenije). Isto se pitanje postavlja i kad je odgovor na uskršnji pozdrav u pitanju. Kako se kaže: Vaistinu voskrese, ili voistinu vaskrse?
Pravilno je reći i “vaistinu” i “voistinu”. Samo što bi trebalo biti dosledan pa na ruskoslovenski pozdrav "Hristos voskrese" odgovoriti istim oblikom “Voistinu voskrese”. Istom logikom reći ćemo i "Hristos vaskrse" - "Vaistinu vaskrse!".
Ukoliko ste u dilemi da li je pravilnije reći Uskrs, Vaskrs ili Voskresenije, lingvistički, ispravno je i jedno i drugo i treće! Takođe, pored navedenih pozdrava i odgovora na njih, možete dodati i "Srećan Uskrs/Vaskrs!".
(Opanak)

Zašto se ne sme gledati mesec kroz staklo? Srpsko verovanje koje skriva strah od duhovnog ogledanja
Kako je mesečina postala portal drugog sveta, a prozor mesto nesanice i bolesti

Crveni konac oko ruke: Kako su Srpkinje štitile sebe od smrti posle porođaja
Zaboravljena amajlija za majke – šta znači crvena nit na zglobu i zašto je važna baš tih 40 dana

“Pasu li vile krave?”: Tajna veza između vila i stoke u narodnoj mitologiji
“Pasu li vile krave?”: Tajna veza između vila i stoke u narodnoj mitologiji

Češljanje uveče "rasipa dušu": Narodno verovanje koje skriva duboku simboliku
Zašto su se žene u Srbiji klonile češlja nakon zalaska sunca?

Omiljena popadija otkrila zašto baš nikada ne farba jaja na Veliki petak: Svekrva je naučila da ne pravi grešku koju čine sve Srpkinjei tako je spasila greha
Gotovo sve žene u Srbiji farbaju jaja na Veliki petak, a evo zašto nikako ne bi smele da to rade baš na taj dan!
Komentari(0)