KAKO SE PRAVILNO ČESTITA VASKRS? Rešite sve nedoumice i izgbegnite grešku koju mnogi prave
Bliži se jedan od najsrećnijih hrišćanskih praznika, a evo kako da ga pravilno čestitate
Uskrs je najradosniji hrišćanski praznik, dan kada smo sa najdražima, dan sreće, simbol pobede života.
Najveći praznik za sve vernike se uveliko bliži, a kao i svake godine ponavlja se dilema oko toga kako se pravilno čestita Uskrs, odnosno Vaskrs.
Povodom ovog praznika svi pravoslavni hrišćani jedni drugima upućuju poznat tradicionalni pozdrav i očekuju da im se uzvrati na sličan način, otpozdravom. Međutim, mnogi taj pozdrav ne izgovaraju pravilno.
Možda vas zanima:
Uskršnji ponedeljak i ritual polivanja devojaka: Paganski običaj za zdravlje i plodnost
Zašto su se devojke polivale vodom, gde se to i dalje radi – i kakve veze ima sa starim slovenskim prolećnim kultovima
6 načina kako da iskoristite nepojedena jaja nakon Uskrsa: Uz ove recepate, imaćete ukusni ručak danima nakon praznika
Priskačemo u pomoć svim domaćicama koje muku muče sa nepojedenim uskršnjim jajima
Možda vas zanima:
Uskršnji ponedeljak i ritual polivanja devojaka: Paganski običaj za zdravlje i plodnost
Zašto su se devojke polivale vodom, gde se to i dalje radi – i kakve veze ima sa starim slovenskim prolećnim kultovima
6 načina kako da iskoristite nepojedena jaja nakon Uskrsa: Uz ove recepate, imaćete ukusni ručak danima nakon praznika
Priskačemo u pomoć svim domaćicama koje muku muče sa nepojedenim uskršnjim jajima
Možda vas zanima:
Uskršnji ponedeljak i ritual polivanja devojaka: Paganski običaj za zdravlje i plodnost
Zašto su se devojke polivale vodom, gde se to i dalje radi – i kakve veze ima sa starim slovenskim prolećnim kultovima
6 načina kako da iskoristite nepojedena jaja nakon Uskrsa: Uz ove recepate, imaćete ukusni ručak danima nakon praznika
Priskačemo u pomoć svim domaćicama koje muku muče sa nepojedenim uskršnjim jajima
Evo gde je greška i kako glasi pravilan i jedini tačan vaskršnji pozdrav, a koje verzije nikako ne bi trebalo da koristite, jer su potpuno netačne!
Hristos vaskrse, Hristos voskrese, Hristos vaskrs, Hristos vaskrese… čujemo toliko sličnih, a u suštini potpuno različitih izgovora uskršnjeg pozdravljanja i čestitanja.
Prema današnjem Rečniku Matice srpske, najpravilnije bi bilo reći: “Hristos vaskrse”! Pored toga dozvoljen je i arhaični, crkveni oblik "Hristos voskrese".
Nepravilno je reći "vaskrese". Tako da su samo ova dva načina - "vaskrse" i "voskrese" pravilna.
Iako u modernom jeziku Vaskrs nazivamo i Uskrs, što je potpuno dopušteno u pravopisu, ali nije pravilno reči "Hristos uskrsnu."
Evo i zbog čega… Mi danas koristimo oblik “uskrsnuti” koji pripada savremenom srpskom jeziku i zbog kog je pravilno reći i “Uskrs”, kao što se praznik pravilno zove i “Vaskrs”.
Reč “uskrsnuti” potiče od srpskoslovenskog jezika, odnosno srpske redakcije staroslovenskog jezika. Srpska redakcija staroslovenskog jezika nastala je u vreme kada su Srbi u svojoj sredini primili slovensko bogosluženje i slovensku pismenost (tokom X, a najkasnije do prvih decenija XI veka). Od tada pa do prvih decenija XV veka Srbi su pomenute reči izgovarali sa poluglasnikom iza početnog “V”: “vъskrъse” .
Zbog vokalizacije, odnosno gubljenja ovog poluglasnika u kasnijem periodu razvoja jezika, danas i imamo ovakve nedoumice.
Na crkvenoslovenskom postoje dva oblika čitanja, prilagođeni srpskoslovenski i ruskoslovenski. Prema prvom je Hristos vaskrse! (od vaskrsnuti), a prema drugom Hristos voskrese! (od voskesenije). Isto se pitanje postavlja i kad je odgovor na uskršnji pozdrav u pitanju. Kako se kaže: Vaistinu voskrese, ili voistinu vaskrse?
Pravilno je reći i “vaistinu” i “voistinu”. Samo što bi trebalo biti dosledan pa na ruskoslovenski pozdrav "Hristos voskrese" odgovoriti istim oblikom “Voistinu voskrese”. Istom logikom reći ćemo i "Hristos vaskrse" - "Vaistinu vaskrse!".
Ukoliko ste u dilemi da li je pravilnije reći Uskrs, Vaskrs ili Voskresenije, lingvistički, ispravno je i jedno i drugo i treće! Takođe, pored navedenih pozdrava i odgovora na njih, možete dodati i "Srećan Uskrs/Vaskrs!".
(Opanak)
Recept: Tarana sa orasima i medom – slatko jelo iz sirotinjske kuhinje koje danas pravi samo poneka baka
Nije ni kolač, ni doručak, a hranila je generacije. Slatka tarana sa orasima i medom bila je jelo za dane kad nema puno – ali ima duše, volje i tople vode
Zaboravljeni običaj: U novembru se ne ostavlja kuća prazna, makar „da pas laje“
Kada su dani kratki, a noći duge, u srpskom narodu se znalo – kuća ne sme da ostane sama. Makar neko da prespava, da se čuje glas, da pas zalaje. Tišina kuće bez duše zimi se smatrala lošim znakom.
Zrno u kesi, češalj pod jastuk: Predmeti koje su žene u novembru stavljale „za sreću“
U narodnom verovanju, novembar je vreme kada se duša zatvara, a kuća mora da se „utvrdi“ sitnicama koje znače mnogo – obični predmeti koji štite dom, decu i zdravlje
Jesenje „prespavalice“: Kako su naši stari čuvali zdravlje snom do Nikoljdana
U narodnom verovanju, od Aranđelovdana do Nikoljdana ne leže se kasno, ne ustaje se rano, i ne budi se dete iz sna – jer se u snu odmara ne samo telo, već i duša pred zimu
Zašto se u kući ne peva naglas u novembru: Vreme tihe reči i sabranosti
U narodnoj tradiciji, novembar nije mesec za pesmu. To je vreme kada se povlači duša, spušta pogled i čuva tišina – jer kad priroda utihne, ni čovek ne bi trebalo da viče
Komentari(0)