Ovo su priče koje su nam pričale naše bake
Pomračenje Sunca
Sunce kad pomrkne seljaci kažu da ga drži neka haždaja, po imenu Vrkolak, hoće da ga proguta. Zato istrči i malo i veliko napolje, i što jače mogu, lupaju u kotlove, tepsije, tiganje, klpetuše i sve u što zveči, te tom lupnjavom poplaše Brkolaka, a bez toga, drže, on bi Sunce progutao.
Grom
Kada grom udara, onda kažu da sveti Ilija, po zapovesti božjoj, gađa djavola, zato govore da se ne valja krstiti kad grom puca, da ne bi đavo u nevolji pobegao pod krst, u koji grom neće udariti ( Odatle i uzreka, uzvrdao se kao đavo ispred grom)
Duga
Srbi kažu: da muško kada prođe ispod duge, postalo bi žensko, a žensko da rpođe, postalo bi muško.
Zvezda
Zvezda kada proleti preko neba, ne treba da kazuje onaj koji to vido, jer je to rob pobegao iz tamnice, pa će se obaznati i uhvatiće ga, ako se progovori o bežanju njegove zvezde.
Kumova slama
Srbi pripovedaju da je kum u kuma ukrao breme slame, pa kako ga je nosio, slama je ispadala i prosipala se putem, onako bog ostavi na nebu za večni spomen.
Mesec
Za Mesec su prikupljene priče i legende u vezi sa “šarama”, pomračenjem i običjima vezanim za određene faze. Postoje i neka objašnjenja nastanka Meseca. Po jednom, Mesec je nastao od Sunčevog zraka, a po drugom, Mesec je Sunčev brat.
Po jednoj priči na Mesecu se vidi orač koji ore. Druga kaže da je tamo odslikano gumno na kome se odvija vršidba žita, na kojoj je brat brata slučajno udario lopatom. Postoji i priča da se na Mesecu vidi čovek koji u ruci drži kamen. Jedna priča koja je zabeležena odnosi se na biblijske likove. Ona kaže da je na Mesecu naslikano bratoubisto Avelja, koga je ubio Kain. Za sve ove priče karakteristično je objašnjenje zašto se one nalaze na Mesecu: Bog ih je stavio tamo da bi bile upozorenje ljudima. Primećuje se sličnost i povezanost između svih legendi vezanih za šare na Mesecu. To su verovatno sve delovi priče o bratoubistvu iz Biblije. Povezane u celinu one daju biblijsku priču – Avelj radi na svom imanju (vršidba), kada dolazi Kain i ubija ga (čovek koji drži kamen; brat udara brata lopatom).
Manastir Svetog Romana kod Đunisa: Svetinja koju zna samo tišina
Na obroncima Jastrepca, skriven između šuma i tišine, stoji manastir Svetog Romana – mesto gde ljudi dolaze ne da govore, već da slušaju ono što se u sebi više ne čuje
Zašto se u novembru nosi voda u kuću bez reči: Običaj tihe molitve koja se ne izgovara, ali se zna
U danima pred zimu, naročito uoči velikih praznika, naši stari su znali – voda se ne unosi u kuću bilo kako. Ako želiš da ti kuća bude mirna, voda se nosi ćutke.
Kako su se u novembru palile prve „domaće zvezde“: Ognjište, kandilo i lampa pre struje
U dugim novembarskim noćima, pre nego što je u selo stigla struja, srpske kuće osvetljavale su se plamenom – ne samo zbog svetla, već zbog poštovanja, tišine i porodične topline
Aranđelovdanske večeri: Zašto se kaže da Arhangel „ne prašta, ali čuva“
Uoči Aranđelovdana, koji se obeležava 21. novembra, u narodu se šapuće više nego što se govori. Sveti Arhangel Mihailo se ne slavi zbog veselja – već zbog zaštite, istine i tišine
GLUMAČKI VELIKANI ČLANOVI VESPA MUZEJA SRBIJA: Manje poznate priče i svedočanstva o legendama grada
Čuveni glumac Dragan Nikolić bio je počasni član Vespa muzeja Srbije
Komentari(0)