Teško je ne pustiti suzu: Ovako je Dragan Nikolić recitovao Bojićevu ,,Plavu grobnicu”
Najbolje izvođenje ove pesme može se čuti u dokumentarnom filmu “Gde cveta limun žut”
23. januara 1916. godine u Krfskom kanalu, u Prvom svetskom ratu, počelo je sahranjivanje srpskih vojnika u “Plavu grobnicu”. Završeno je tek 23. marta 1916.
Naziv Plava grobnica koristi se za more oko ostrva Vida kod Krfa u koje si tokom Prvog svetskog rata sahranjivani preminuli srpski vojnici, kada na samom Vidu više nije bilo mesta.
Posle natčovečanskih napora u gudurama današnje Albanije i dodatne golgote od 160 kilometara pešačenja močvarnim primorjem od Skadra do Valone, zbog toga što se nisu pojavili obećani saveznički brodovi, srpski vojnici su masovno umirali od tifusa, gladi i iscrpljenosti. Dnevno je prvih dana umiralo i do 300 vojnika. U početku su sahranjivani na kamenoj obali ostrva, a zatim, kada to više nije bilo moguće, čamcima su prevoženi i potapani u vode Jonskog mora.
Prema zvaničnim ali nepotpunim podacima, jer svi umrli nisu evidentirani, do 23. marta 1916. u Krfskom kanalu sahranjeno je 4.847 srpskih vojnika i oficira. Postojao je običaj da svi naši brodovi koji prolaze Krfskim kanalom zastanu kako bi odali počast stradalim srpskim ratnicima.
Ovo potresno mesto inspirisalo je Milutina Bojića da napiše svoju čuvenu pesmu Plava grobnica.
Najbolje izvođenje ove pesme može se čuti u dokumentarnom filmu “Gde cveta limun žut”, a svojim dubokim i potresnim glasom je recituje Dragan Nikolić.
Zašto su naši stari verovali da pčele razumeju tugu? Zaboravljeno srpsko verovanje o „javljanju smrti pčelama”
U staroj Srbiji postojalo je pravilo da se pčelama mora saopštiti ako je neko umro u kući – inače će ugibati ili napustiti košnicu.
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Kako su naši stari prizivali zaštitu pred zimu: Običaji i verovanja uoči Svetog Dimitrija i Svete Petke
Jesen je u srpskoj tradiciji bila vreme važnih duhovnih prelaza – kraj jednog godišnjeg ciklusa i početak novog, obeležen molitvama, postom i tihim zavetima.
Žene svetiteljke u srpskom predanju: Ko je štitila neveste, ko decu, a ko bolesne
Iako su često u senci muških svetaca, u narodnom verovanju žene svetiteljke imale su posebnu moć – čuvale su dom, zdravlje i porođaj.
Lekcije Desanke Maksimović: Zašto je pesnikinja odbijala da stavi „jedinicu” – i šta to govori o današnjoj školi
Znanje je znanje, makar se steklo i posle pet dana. U rečima čuvene profesorke književnosti krije se kritika sistema koji vrednuje trenutak, a ne čoveka.
Komentari(0)