Četiri veka od prvog pomena manastira Sretenje, u njemu se danas čuvaju izuzetno vredni spisi
Velika svetinja podno samog vrha planine Ovčar

Smešten na desnoj strani Zapadne Morave, ispod samog vrha Ovčara manastir Sretenje velika je pravoslavna svetinja. Ime ove bogomolje prvi put je pomenuto kada je godine 1623. pod imenom manastira Sretenje stigla knjiga iz Mileševe. U jednom rukopisu tog manastira zapisano je: „U to vreme mnoga skrb bi po vsej zemlji.” Takođe je još navedeno: „I to leto ubiše Turci sultana.” Te godine manastir Sretenje stradao je od strane Tatara u turskoj službi.”
- Bogomolja je teško stradala i u Drugom svetskom ratu a tu se, pod samim vrhom Ovčara, od okupatora krio i Justin Popović, jedan od najvećih teologa Srpske pravoslavne crkve. Ubrzo posle oslobođenja (1947) Sretenje je postalo ženski manastir, ali se kao i za većinu hramova u Ovčarsko – kablarskoj klisuri ne zna tačno vreme nastanka niti ime ktitora, kažu za RINU u TO Dragačevo.
Posebnu vrednost ove bogomolje ima zidani ikonostas, jedini ovakve vrste u ovčarsko-kablarskih manastira.
- Manastirski kompleks obuhvata jednobrodnu crkvu i dva konaka. U Sretenju se čuvaju tri vredna rukopisa – „Jevanđelje“, „Bogorodičini kanoni“ i „Minej za mesec jun“ sa „Službom knezu Lazaru, dodaju u TO Dragačevo.

Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.

Kako je Hajduk Veljko branio Negotin sa „Praskalicom“
Hajduk Veljko Petrović (1780–1813) upamćen je kao neustrašivi vojvoda Prvog srpskog ustanka. Njegova borba za slobodu bila je oličena u topu nadimka „Praskalica“, koji je branio Negotin i krajinu. Ime ovog junaka ostalo je u narodnim pesmama, a njegova junačka smrt postala je simbol nepokolebljive odbrane otadžbine.

MILUNKA SAVIĆ JE BILA BABA OVOM SRPSKOM GLUMCU! Njenog UNUKA je zadesila STRAŠNA bolest o kojoj BRUJALA SRBIJA
Glumac s ponosom ističe da je potomak heroine Prvog svetskog rata Milunke Savić

Milutin Milanković: profesor koji je promenio svetsku nauku iz kućnog pritvora
Ime Milutina Milankovića (1879–1958) danas stoji u udžbenicima širom sveta. Matematičar, klimatolog i astronom, on je tvorac teorije o klimatskim ciklusima koji zavise od Zemljine orbite i nagiba – tzv. Milankovićevi ciklusi. Ono što ovu priču čini posebnom jeste činjenica da je osnove svojih proračuna razradio u vreme kada je bio interniran tokom Prvog svetskog rata.

Ko je bio Marko Kraljević i zašto je Šarac uvek uz njega : Zaštitnik sirotinje i junak pesama
Marko Kraljević (oko 1335–1395) bio je istorijski vladar Prilepa, ali u narodnoj tradiciji prerastao je u epskog junaka. Njegovo ime i podvizi ušli su u pesme, priče i legende, gde je predstavljen kao zaštitnik sirotinje, neustrašivi ratnik i simbol slobode. U središtu svake priče uz njega je njegov verni konj – Šarac.
Komentari(0)