Kralj Milutin nije jedini bio oženjen devojčicom: Njegov sin Stefan Dečanski oženio se princezom godina svog sina Stefana Dušana
Neobična, pa čak i za ono vreme neprihvatljiva ideja o bračnoj zajednici petogodišnje vizantijske princeze Simonide i srpskog kralja Milutina intrigira mnoge ljubitelje istorije širom sveta.
Međutim, mnogi zaboravljaju da je i Milutinov sin Stefan Dečanski, takođe iz političkih razloga, za ženu uzeo mladu princezu od koje je bio znatno stariji.
Kada je Stefanu Dečanskom umrla prva žena Teodora, u oktobru 1322, sa kojom je imao i sina Stefana Dušana, kralj je odlučio da se oženi po drugi put namerivši da sklopi jake političke veze sa Vizantijom. Po ugledu na svog oca, kralja Milutina, i Stefan Dečanski bira mladu vizantijsku princezu od samo 12 godina, onoliko koliko je tada imao i njegov sin Stefan Dušan.
Kraljica Marija Paleolog bila je kći vizantijskog panipersevasta Jovana Paleologa, odnosno, sinovica vizantijskog cara Andronika II Paleologa. Samim tim, bila je u srodstvu sa bivšom srpskom kraljicom, Simonidom, suprugom kralja Stefana Uroša II Milutina. Ona se poprilično mlada udala za srpskog kralja Stefana Dečanskog, međutim, njene godine su bile daleko prihvatljivije u odnosu na godine njene tetke Simonide.
Možda vas zanima:
PROČITAJTE KAKO: Sveti Nikola je vratio vid oslepelom kralju Stefanu Dečanskom!
Kako su srednjovekovni životopisci svetaca zapisali, Stefan Dečanski je kao mladić bio oslepljen na dvoru svoga oca Milutina, zbog “raznih spletki i ljudskih planova”, a zapravo je “đavo izazivao nemire među najbližima”
OD OCA OSLEPLJEN, OD SINA UDAVLJEN: Zašto je Stefan Dečanski prokleo SVOJE SINOVE i na šta je bio spreman zbog PRESTOLA?
Stefan Uroš III Nemanjić je bio srpski kralj iz dinastije Nemanjić koji je vladao od 19. januara 1322. godine do 8. septembra 1331. godine.
Možda vas zanima:
PROČITAJTE KAKO: Sveti Nikola je vratio vid oslepelom kralju Stefanu Dečanskom!
Kako su srednjovekovni životopisci svetaca zapisali, Stefan Dečanski je kao mladić bio oslepljen na dvoru svoga oca Milutina, zbog “raznih spletki i ljudskih planova”, a zapravo je “đavo izazivao nemire među najbližima”
OD OCA OSLEPLJEN, OD SINA UDAVLJEN: Zašto je Stefan Dečanski prokleo SVOJE SINOVE i na šta je bio spreman zbog PRESTOLA?
Stefan Uroš III Nemanjić je bio srpski kralj iz dinastije Nemanjić koji je vladao od 19. januara 1322. godine do 8. septembra 1331. godine.
Možda vas zanima:
PROČITAJTE KAKO: Sveti Nikola je vratio vid oslepelom kralju Stefanu Dečanskom!
Kako su srednjovekovni životopisci svetaca zapisali, Stefan Dečanski je kao mladić bio oslepljen na dvoru svoga oca Milutina, zbog “raznih spletki i ljudskih planova”, a zapravo je “đavo izazivao nemire među najbližima”
OD OCA OSLEPLJEN, OD SINA UDAVLJEN: Zašto je Stefan Dečanski prokleo SVOJE SINOVE i na šta je bio spreman zbog PRESTOLA?
Stefan Uroš III Nemanjić je bio srpski kralj iz dinastije Nemanjić koji je vladao od 19. januara 1322. godine do 8. septembra 1331. godine.
Granica zasnivanja potpunih bračnih odnosa za žensku decu bila je 12-13 godina, mada ona nije postojala za vladarske brakove od izuzetne političke važnosti. Po srednjovekovnim merilima mlade plemkinje su postajale punoletne obično u 12. godini i tada su i udavane jer se smatralo da su dovoljno stare da preuzmu sve bračne obaveze. Time se, iako je razlika u godinama među partnerima bila prilično velika, ovaj brak nije smatrao neprihvatljivim.
Kralj Stefan Dečanski, za kog se smatra da je rođen oko 1276. godine, u trenutku ženidbe sa dvanaestogodišnjom Marijom 1324. godine imao je oko 48 godina. Njegov sin Stefan Uroš IV Dušan Nemanjić imao je jednako godina kao njegova nova maćeha – 12.
Kako je Marija bila vrlo lepa, srpski kralj je prilično izgubio glavu za svojom mladom suprugom. Njemu, već ostarelom kralju, prijala je pomisao da će sa mladom suprugom u svojim već poodmaklim godinama dobiti sina. Istorija beleži da tih godina Stefan Dečanski nije preduzimao nikakve ratne poduhvate i da je period do 1328. godine protekao u miru i odgajanju njihovo troje dece. Marija Paleolog Nemanjić je do svoje 19. godine rodila srpskom kralju sina Simeona (Sinišu) i ćerke Jelenu i Teodoru. Ratničke avanture kralj je zamenio porodičnim životom i čestim odlascima u lov.
Međutim, ovaj brak nije dugo trajao. Avgusta 1331. godine, kralj Stefan Dečanski zbačen je sa prestola od strane sina Stefana Dušana i ubrzo je ubijen u Zvečanu. Pojedini izvori toga doba navode da je odnos između kralja Stefana i njegovog sina, “mladog kralja” Stefana Dušana, remetila upravo mlada i ambiciozna kraljica Marija nastojeći da, uz podršku Vizantije, obezbedi presto Srbije svome sinu Simeonu. Time bi mladi i ambiciozni Dušan bio potisnut u drugi plan.
Novi vladar Srbije, Stefan Uroš IV Dušan, nije pravio nikakve smetnje ni udovici svoga oca, a ni njenom sinu, Simeonu (Siniši). Naprotiv, Dušanov polubrat će, u vreme najvećeg sjaja srpske srednjovekovne države, poneti jednu od najviših titula na srpskom carskom dvoru – titulu despota i postati jedan od 24 člana nove raške vlastele.
Marija Paleolog se ubrzo nakon smrti supruga zamonašila, ponevši monaško ime Marta. Monahinja Marta umrla je 7. aprila 1355. godine, 8 meseci pre samog Stefana Dušana, ne dočekavši duboku starost baš kao ni srpski car koji je bio njenih godina. Sahranjena je u Skoplju.
(Opanak)
Karađorđe se zaljubio u Jelenu pa je oteo sa 15 godina: Jedva izbegla zločin, a na kraju ispunila poslednju želju
Priča o voždu Karađorđu Petroviću i njegovoj ženi Jeleni nije klasična ljubavna bajka. Naprotiv – puna je strasti, sukoba, nepravdi i teških izbora koje je vreme nametalo. Jelena, žena koja je živela u senci vođe Prvog srpskog ustanka, bila je mnogo više od puke supruge slavnog junaka. Njena sudbina govori o tihoj snazi, boli i borbi za dostojanstvo u vremenu kad žene nisu imale ni glas, ni izbor.
Srpska princeza rodila poslednjeg Romanova: Muža joj boljševici brutalno prebili i bacili ga u jamu, a nju u tamnicu, umrla je zaboravljena od svih
Jelena Karađorđević je bila obrazovana, hrabra, vrlo požrtvovana kako prema Srbiji i interesima Srbije, tako i prema svojoj novoj domovini Rusiji.
Iznenadiće vas koje srpske reči koriste i Englezi - čak 28
Engleskih pozajmljenica u našem jeziku ima mnogo, ali čak 28 srpskih reči ušlo je u engleski rečnik. Njih zovemo srbizmi.
Vadi kamen iz kamenoloma pa ga obrađuje: On je Živojin Mišić i potomak srpskog vojskovođe - vredni mladić dostojno nosi veliko ime
U Struganiku, rodnom selu velikog srpskog vojvode, danas živi i radi još jedan Živojin Mišić, potomak slavnog vojskovođe koji sa svojih nepunih trideset godina, delima već pokazuje da je dostojan imena i prezimena koje nosi. Na svojoj dedovini, rukama iz kamenoloma vadi kamen, zarađuje hleb sa devet kora i poštenim radom dokazuje da iver ne pada daleko od klade.
Kako je ajvar dobio ime? Ovo je turska reč i nema veze ni sa paprikom ni sa zimnicom
Ajvar, magična reč koja sva vrata otvara... Stigla je sezona, a ovo tradicionalno jelo ukrasiće sve trpeze – i za doručak, i za ručak, i za večeru, i između. Recept? Svaka domaćica ima svoj. Poreklo? I to bi moglo da bude komplikovano, pa ćemo reći samo da nam pripada svima po malo
Komentari(0)