U zavisnosti od mesta gde živite, postoje razni običaji vezani za sahrane. Jedan od njih je i ostavljanje novca na sanduk pokojnika.
Devojka je na društvenoj mreži Tviter podelila iskustvo koje je imala na jednoj sahrani:
- Kad je završio opelo u crkvi, sveštenik se prvi oprostio od pokojnika i na ikonu na sanduku stavio 200 dinara. I onda su svi prisutni, ljubeći krst, takođe stavljali novac, veće svote, verujući da je to za porodicu. A nije bilo – piše u tvitu, a onda su se nizali i komentari...
"Kako nije bilo? Nije valjda uzeo sebi? Kod nas ljudi ostavljaju i to je da porodica lakše podnese troškove sahrane, pa i daća", "U Šumadiji, novac na kovčegu je pomoć porodici. Opelo košta 9.000 dinara"
Možda vas zanima:
Sumanuta lista "10 srpskih običaja"! Mreže gore: Ako detetu nešto upadne u oko, baba mora da ga poliže?!
Lista "10 srpskih običaja" naizgled objavljena u nekom štampanom mediju osvanula je u vidu fotografije na društvenim mrežama pod tezom da su "opstali i praktikuju se u selima istočne i južne Srbije" i odmah je izazvala masivno zgražavanje ljudi koji su na nju naišli.
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Možda vas zanima:
Sumanuta lista "10 srpskih običaja"! Mreže gore: Ako detetu nešto upadne u oko, baba mora da ga poliže?!
Lista "10 srpskih običaja" naizgled objavljena u nekom štampanom mediju osvanula je u vidu fotografije na društvenim mrežama pod tezom da su "opstali i praktikuju se u selima istočne i južne Srbije" i odmah je izazvala masivno zgražavanje ljudi koji su na nju naišli.
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Možda vas zanima:
Sumanuta lista "10 srpskih običaja"! Mreže gore: Ako detetu nešto upadne u oko, baba mora da ga poliže?!
Lista "10 srpskih običaja" naizgled objavljena u nekom štampanom mediju osvanula je u vidu fotografije na društvenim mrežama pod tezom da su "opstali i praktikuju se u selima istočne i južne Srbije" i odmah je izazvala masivno zgražavanje ljudi koji su na nju naišli.
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
- Na bakinoj sahrani u manjem gradu, ostavljali su novac na kovčeg. Sveštenik nam je rekao da uzmemo ako nam je sahrana bila veliki ekonomski teret, ali da bar deo damo u crkvu ili manastir, kao prilog za pominjanje na 40 liturgija, tako smo i uradili – piše u komentaru, dok je i na njega dat odgovor:
– Dozvolićete da je to meni, u najmanju ruku, čudno, jer u delu Šumadije gde ja živim sav novac koji se stavlja na sanduk uzima pokojnikova porodica, jer je njoj i namenjen, nezavisno od njenog ekonomskog statusa, i bez bilo kakvih sugestija sveštenika.
- Kod nas u Kruševcu ne stavljaju se pare na sanduk, nego ko može i ima, da nekom od članova porodice pokojnika, a sveštenik se plati onoliko koliko kaže.
- U rodnom mestu moje majke, uzima porodica! Prvi put čujem da uzima sveštenik. NJemu se posebno plaća posle opela. On je inače zadužen za 10-tak sela. Putuje nekim starim kolima. Eto ima i takvih, skromnih.
Evo kako se krsna slava uvodi u novi dom: Ovo je jedini ispravan način
Krsna slava je jedan od najdublje ukorenjenih običaja u pravoslavnim porodicama, simbol porodične tradicije, zajedništva i duhovne povezanosti kroz generacije.
Sigurna ruka, strpljenje i osećaj za svetlo i senku: Milovan iz sela Bapsko polje je pirograf - ono što on stvara ne može da napravi veštačka inteligencija
Pirografija je umetnička tehnika stvaranja crteža, ornamenata i natpisa spaljivanjem površine drveta užarenim metalnim vrhom. Iako se danas prepoznaje kao poseban vid likovnog stvaralaštva, ova tehnika svoje korene ima u starim zanatskim veštinama, pa se s pravom može smatrati drevnim umetničkim zanatom koji spaja ručni rad, preciznost i stvaralačku dušu.
Stradao zbog vere: Priča o Svetom Hristu koju svi treba da znamo
Na današnji dan, 11. decembra, vernici SPC obeležavaju praznik posvećen Svetom mučeniku Hristu — mladiću koji je svojim životom i stradanjem u 20. veku ostavio dubok trag u srpskom duhovnom pamćenju.
NIJE DO PRAVOSLAVLJA: Zašto pokrivamo ogledala na sahrana?
Ovi običaji su deo starih paganskih praksi i praznoverica.
U JEDNOJ REČENICI: Nušić je dao najbolju definiciju ŽENE
Branislav Nušić i Darinka imali su troje dece: Margitu, Strahinju Bana i Oliveru. Olivera je umrla kada je imala samo dve godine. Nušić je bio veoma privržen svojoj deci, koju je vodio u slikarske ateljee i u pozorište. NJegova deca su glumila u nekim njegovim predstavama.
Komentari(0)