U zavisnosti od mesta gde živite, postoje razni običaji vezani za sahrane. Jedan od njih je i ostavljanje novca na sanduk pokojnika.
Devojka je na društvenoj mreži Tviter podelila iskustvo koje je imala na jednoj sahrani:
- Kad je završio opelo u crkvi, sveštenik se prvi oprostio od pokojnika i na ikonu na sanduku stavio 200 dinara. I onda su svi prisutni, ljubeći krst, takođe stavljali novac, veće svote, verujući da je to za porodicu. A nije bilo – piše u tvitu, a onda su se nizali i komentari...
"Kako nije bilo? Nije valjda uzeo sebi? Kod nas ljudi ostavljaju i to je da porodica lakše podnese troškove sahrane, pa i daća", "U Šumadiji, novac na kovčegu je pomoć porodici. Opelo košta 9.000 dinara"
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
- Na bakinoj sahrani u manjem gradu, ostavljali su novac na kovčeg. Sveštenik nam je rekao da uzmemo ako nam je sahrana bila veliki ekonomski teret, ali da bar deo damo u crkvu ili manastir, kao prilog za pominjanje na 40 liturgija, tako smo i uradili – piše u komentaru, dok je i na njega dat odgovor:
– Dozvolićete da je to meni, u najmanju ruku, čudno, jer u delu Šumadije gde ja živim sav novac koji se stavlja na sanduk uzima pokojnikova porodica, jer je njoj i namenjen, nezavisno od njenog ekonomskog statusa, i bez bilo kakvih sugestija sveštenika.
- Kod nas u Kruševcu ne stavljaju se pare na sanduk, nego ko može i ima, da nekom od članova porodice pokojnika, a sveštenik se plati onoliko koliko kaže.
- U rodnom mestu moje majke, uzima porodica! Prvi put čujem da uzima sveštenik. NJemu se posebno plaća posle opela. On je inače zadužen za 10-tak sela. Putuje nekim starim kolima. Eto ima i takvih, skromnih.
Lekcije Desanke Maksimović: Zašto je pesnikinja odbijala da stavi „jedinicu” – i šta to govori o današnjoj školi
Znanje je znanje, makar se steklo i posle pet dana. U rečima čuvene profesorke književnosti krije se kritika sistema koji vrednuje trenutak, a ne čoveka.
KALENDAR KRSNIH SLAVA: Spremite se – ovo je kompletan spisak slava koje nas očekuju u narednom periodu
Počinje vreme slava, gozbi, veselja, ali i okretanja ka pravoslavnim vrednostima
Na sahrani Danilu Lazoviću niko nije držao govor: Na čuvenoj slici "Kafane kod besmrtnih" nema poznatog glumca - evo i zašto
Danilo Lazović ostao je upamćen ne samo kao vrhunski glumac, već i kao čovek velikog srca, koji je uspeo da balansira između umetničkog sveta i porodičnih vrednosti
NEBESKI GLAS: Otkrijte "Krstasti svod" u manastiru Manasija i zašto arhitektura svedoči o tajnoj pravoslavnoj sekti
Manastir Manasija, zadužbina despota Stefana Lazarevića iz 15. veka, predstavlja vrhunac moravske arhitekture. Ipak, Manasija krije tajnu: njena arhitektura, sa neobičnim svodovima i dekoracijom, svedoči o snažnim, pa čak i zabranjenim, uticajima sa Zapada. Otkrivamo zašto su masivni zidovi i Despotova kula bili centar otpora, i kako je Resavska škola održavala "skrivenu" pravoslavnu misao.
KUĆA NA TERAZIЈAMA GDE JE GOREO NOVAC: Tajna Palate Atina – zašto je u njoj nestalo najveće blago i zavera iz 1941.
Palata Atina na Terazijama nije samo remek-delo secesije i akademizma, već tihi svedok burne istorije Beograda. Otkrivamo kako je ova raskošna zgrada dobila ime po dvorskom kuvaru Kralja Petra I, i kako je urbana legenda o tajnim trezorima i nestalom blagu iz nje nastala u haosu Aprilskog rata 1941. godine.
Komentari(0)