SVE JE POPULARNIJE U SRBIJI Zaboravljeno žensko ime koje ima jako značenje, a roditelji ga sve češće biraju
Sigurno ste ga već čuli.
U moru savremenih imena zaboravili smo na ona koja su nekada bila veoma popularna.
Međutim, kako se mnoge stvari iz prošlosti vraćaju u modu, tako sve češće možemo da čujemo imena koja nisu odavno davana deci.
Možda vas zanima:
OVO SU 3 NAJNEOBIČNIJA IMENA U SRBIJI Roditelji su ih nekada davali ćerkama, a danas su potpuno zaboravljena
Roditelji se uglavnom trude da njihovi mališani nose što originalnije i neobičnije ime.
ZABORAVLJENO SRPSKO IME Nekada su ga roditelji često birali za svoje ćerke, a ima baš posebno značenje
Ovo ime vodi poreklo iz latinskog "coronatus" u značenju "krunisanje", izvorno iz "corono" u značenju "venac, kruna, krug".
Možda vas zanima:
OVO SU 3 NAJNEOBIČNIJA IMENA U SRBIJI Roditelji su ih nekada davali ćerkama, a danas su potpuno zaboravljena
Roditelji se uglavnom trude da njihovi mališani nose što originalnije i neobičnije ime.
ZABORAVLJENO SRPSKO IME Nekada su ga roditelji često birali za svoje ćerke, a ima baš posebno značenje
Ovo ime vodi poreklo iz latinskog "coronatus" u značenju "krunisanje", izvorno iz "corono" u značenju "venac, kruna, krug".
Možda vas zanima:
OVO SU 3 NAJNEOBIČNIJA IMENA U SRBIJI Roditelji su ih nekada davali ćerkama, a danas su potpuno zaboravljena
Roditelji se uglavnom trude da njihovi mališani nose što originalnije i neobičnije ime.
ZABORAVLJENO SRPSKO IME Nekada su ga roditelji često birali za svoje ćerke, a ima baš posebno značenje
Ovo ime vodi poreklo iz latinskog "coronatus" u značenju "krunisanje", izvorno iz "corono" u značenju "venac, kruna, krug".
Jedno takvo ime je i Anika.
Žensko ime Anika je nastalo od grčke reči "aniketos" što znači: "neukrotiva", "nesavladiva" i "nepobediva".
Prema drugim tumačenjima, ime Anika može da ima sledeća značenja: "ona koja je zahvalna"; "ona koja je lepog lica"; "ona koja očarava", "ona koja je lepa i spolja i iznutra".
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:
SKRIVENA PRIČA O VENČANJU: Zašto je Kralj Aleksandar Karađorđević terao goste sa slavlja i ko je "prokleo" krunu
Venčanje Kralja Aleksandra I Karađorđevića i rumunske princeze Marije Hoencolern 1922. godine bio je svetski događaj prve klase – prva velika kraljevska svadba u Beogradu. Otkrivamo zašto su političke tenzije pratile svaki korak slavlja, zašto su gosti bili izbacivani i kako je ta raskošna ceremonija postala uvod u tragičnu sudbinu jugoslovenske krune.
POGAČA ZA VUKOVE: Zašto se na Mratindan u Srbiju ne ide bez obrednog hleba i kako se odvraća hromi vuk od stoke
Mratindan, 24. novembar, u narodu se oduvek obeležavao kao jedan od najopasnijih dana u godini – početak "vučijih dana". Otkrivamo zašto je ovaj praznik, posvećen Svetom Stefanu Dečanskom, u narodu povezan sa vukovima i šta domaćini moraju da urade kako bi zaštitili svoju stoku od "kriveljana", najopasnijeg hromog vuka.
KUĆA KOJA NEMA TEMELJ: Tajna Kapetan-Mišinog zdanja – zašto je najbogatiji Srbin gradio dvor za Karаđorđeviće i kome ga je na kraju poklonio
Kapetan-Mišino zdanje, sedište Rektorata Univerziteta u Beogradu, jedna je od najreprezentativnijih palata 19. veka. Ipak, ova monumentalna građevina krije tajnu: nije građena za obrazovanje, već kao nesuđeni dvor jedne srpske dinastije. Otkrivamo kako je politički preokret prekinuo gradnju i zašto je najbogatiji Srbin svog doba zdanje zaveštao "otečestvu".
KUĆA KOJA NEMA TEMELJ: Zašto je Stara kapetanija u Zemunu izgrađena na samoj ivici reke i kako ju je Dunav spasao od zaborava
Stara Kapetanija u Zemunu je mnogo više od zgrade – ona je simbol Zemuna kao lučkog grada, svedok granice dveju imperija i arhitektonski prkos reci. Otkrivamo kako je zgrada, sagrađena na samoj aluvijalnoj obali Dunava, odolevala vekovima poplavama i kako je njen opstanak dokaz inženjerskog podviga Austrougarske monarhije.
POSLEDNJA VEČERA U DVORU: Šta je Kralj Aleksandar zaista jeo pre nego što je ubijen i tajna poslednje želje za suprugu
Atentat na Kralja Aleksandra I Karađorđevića u Marseju 1934. godine bio je jedan od najdramatičnijih događaja 20. veka. Otkrivamo malo poznate, emotivne detalje iz njegovih poslednjih sati: šta je jeo, o čemu je razmišljao i kakav je bio emotivni rastanak sa Kraljicom Marijom pred polazak.
Komentari(0)