ZABORAVLJENO SRPSKO IME Nekada su ga roditelji često birali za svoje ćerke, a ima baš posebno značenje
Ovo ime vodi poreklo iz latinskog "coronatus" u značenju "krunisanje", izvorno iz "corono" u značenju "venac, kruna, krug".

Odabir imena za bebu je jedna od prvih važnih odluka koju morate da donesete kao roditelj. Proces biranja može biti zabavan, ali odgovornost imenovanja drugog ljudskog bića može ga učiniti pomalo zastrašujućim. Na kraju krajeva, vaše dete će nositi to ime tokom celog svog života.
Možda već imate dobru predstavu o tome šta tražite u imenu. Ali, vaši članovi porodice i prijatelji mogu imati nekoliko sopstvenih ideja. Definitivno može biti teško doneti odluku. Međutim, to ne mora biti stresno iskustvo. Za one kojima su zvučnost, unikatnost i neprolazni trend na prvom mestu, savršeni odabir je ime Kruna.
Možda vas zanima:


SVAKI DAN GA ČUJETE, ALI NIKADA NE BISTE POGODILI Ovo je najneobičnije žensko ime, samo jedna devojčica u Srbiji se ovako zove
U moru raznih imena sa različitom simbolikom, ponekad je roditeljima teško da izaberu ono koje im se najviše dopada, posebno ako žele da to ne bude učestalo ime.
Možda vas zanima:


SVAKI DAN GA ČUJETE, ALI NIKADA NE BISTE POGODILI Ovo je najneobičnije žensko ime, samo jedna devojčica u Srbiji se ovako zove
U moru raznih imena sa različitom simbolikom, ponekad je roditeljima teško da izaberu ono koje im se najviše dopada, posebno ako žele da to ne bude učestalo ime.
Možda vas zanima:


SVAKI DAN GA ČUJETE, ALI NIKADA NE BISTE POGODILI Ovo je najneobičnije žensko ime, samo jedna devojčica u Srbiji se ovako zove
U moru raznih imena sa različitom simbolikom, ponekad je roditeljima teško da izaberu ono koje im se najviše dopada, posebno ako žele da to ne bude učestalo ime.
Ovo ime vodi poreklo iz latinskog "coronatus" u značenju "krunisanje", izvorno iz "corono" u značenju "venac, kruna, krug".
Kod starih Grka i Rimljana to je bilo najviše odlikovanje koje se davalo pobednicima na takmičenjima, vojskovođama i zaslužnim građanima.
Kruna simbolizuje vlast, legitimitet, besmrtnost, pravednost, trijumf, uskrsnuće, čast, slavu ili zagrobni život monarha.
Izraz kruna se često koristi i kao apstraktni koncept vlasti u monarhijama. Od ovog imena izvedena su imena Krunija, Krunica, Krunoslav, Krunoslava i Krunoslavka.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.

SKRIVENA PRIČA O VENČANJU: Zašto je Kralj Aleksandar Karađorđević terao goste sa slavlja i ko je "prokleo" krunu
Venčanje Kralja Aleksandra I Karađorđevića i rumunske princeze Marije Hoencolern 1922. godine bio je svetski događaj prve klase – prva velika kraljevska svadba u Beogradu. Otkrivamo zašto su političke tenzije pratile svaki korak slavlja, zašto su gosti bili izbacivani i kako je ta raskošna ceremonija postala uvod u tragičnu sudbinu jugoslovenske krune.

POGAČA ZA VUKOVE: Zašto se na Mratindan u Srbiju ne ide bez obrednog hleba i kako se odvraća hromi vuk od stoke
Mratindan, 24. novembar, u narodu se oduvek obeležavao kao jedan od najopasnijih dana u godini – početak "vučijih dana". Otkrivamo zašto je ovaj praznik, posvećen Svetom Stefanu Dečanskom, u narodu povezan sa vukovima i šta domaćini moraju da urade kako bi zaštitili svoju stoku od "kriveljana", najopasnijeg hromog vuka.

KUĆA KOJA NEMA TEMELJ: Tajna Kapetan-Mišinog zdanja – zašto je najbogatiji Srbin gradio dvor za Karаđorđeviće i kome ga je na kraju poklonio
Kapetan-Mišino zdanje, sedište Rektorata Univerziteta u Beogradu, jedna je od najreprezentativnijih palata 19. veka. Ipak, ova monumentalna građevina krije tajnu: nije građena za obrazovanje, već kao nesuđeni dvor jedne srpske dinastije. Otkrivamo kako je politički preokret prekinuo gradnju i zašto je najbogatiji Srbin svog doba zdanje zaveštao "otečestvu".

KUĆA KOJA NEMA TEMELJ: Zašto je Stara kapetanija u Zemunu izgrađena na samoj ivici reke i kako ju je Dunav spasao od zaborava
Stara Kapetanija u Zemunu je mnogo više od zgrade – ona je simbol Zemuna kao lučkog grada, svedok granice dveju imperija i arhitektonski prkos reci. Otkrivamo kako je zgrada, sagrađena na samoj aluvijalnoj obali Dunava, odolevala vekovima poplavama i kako je njen opstanak dokaz inženjerskog podviga Austrougarske monarhije.

NEVIDLJIVA GRANICA: Zašto se na reci Savi i danas praktikuje "kupanje mrtvih" i ko su bile Savske vodene vile
Reka Sava, moćna i mistična, oduvek je bila granica svetova: od Austrougarske do turske imperije, ali i granica između života i smrti. Otkrivamo drevna paganska verovanja vezana za Savu, mit o njenom imenu i zašto se u krajevima Posavine i danas čuva ritual pranja pokojnika vodom sa reke, kao i legenda o vodenim vilama koje su bile opasnije od utapanja.
Komentari(0)