BRAĆU BLIZANCE OBOŽAVALA JE CELA JUGOSLAVIJA: Njihova smrt je i danas misterija - jedan se ubio, drugi ostao beskućnik?
Njihovu pogibiju i danas prate brojne kontroverze

Naše velike filmske i pozorišne legende Dragan i Predrag Laković, rođeni su 28. marta, 1929. godine u Skoplju.
Dragan Laković obeležio je detinjstvo i mladost mnogih generacija. Ostvario je i značajan glumački opus, pre svega, u mjuziklima Pozorišta na Terazijama, među kojima su: Moja ljupka dama, Večiti student, Put oko sveta, Cigani lete u nebo i Čovek od La Manče.
Ostaje upamćen ne samo po ulogama koje je ostvario u teatru, već i u mnogim filmovima, televizijskim serijama, kao i programima radija i televizije, kao što su "Bolji život", "Kamiondžije", "Majstori, majstori", "Balkanski špijun", "Sivi dom", "Dom za vešanje", "Boj na Kosovu" i mnoge druge.
Možda vas zanima:

Glumac poznat kao Vukašin iz "Srećnih ljudi" se oženio sa 19 godina: Tast ga progonio kroz iglene uši, a evo kakav je on bio prema svom zetu, kolegi iz serije
Kad je umro, posmrtni ostaci Deismira Stanojevića su kremirani i sahranjeni

Kako su ovo dopustili da se desi? Tužna sudbina Žike Milenković ledi krv u žilama - preminuo u teškoj bedi
Žika Milenković rođen je 1928. godine u Nišu
Možda vas zanima:

Glumac poznat kao Vukašin iz "Srećnih ljudi" se oženio sa 19 godina: Tast ga progonio kroz iglene uši, a evo kakav je on bio prema svom zetu, kolegi iz serije
Kad je umro, posmrtni ostaci Deismira Stanojevića su kremirani i sahranjeni

Kako su ovo dopustili da se desi? Tužna sudbina Žike Milenković ledi krv u žilama - preminuo u teškoj bedi
Žika Milenković rođen je 1928. godine u Nišu
Možda vas zanima:

Glumac poznat kao Vukašin iz "Srećnih ljudi" se oženio sa 19 godina: Tast ga progonio kroz iglene uši, a evo kakav je on bio prema svom zetu, kolegi iz serije
Kad je umro, posmrtni ostaci Deismira Stanojevića su kremirani i sahranjeni

Kako su ovo dopustili da se desi? Tužna sudbina Žike Milenković ledi krv u žilama - preminuo u teškoj bedi
Žika Milenković rođen je 1928. godine u Nišu

Možda vas zanima:

Glumac poznat kao Vukašin iz "Srećnih ljudi" se oženio sa 19 godina: Tast ga progonio kroz iglene uši, a evo kakav je on bio prema svom zetu, kolegi iz serije
Kad je umro, posmrtni ostaci Deismira Stanojevića su kremirani i sahranjeni

Kako su ovo dopustili da se desi? Tužna sudbina Žike Milenković ledi krv u žilama - preminuo u teškoj bedi
Žika Milenković rođen je 1928. godine u Nišu
Možda vas zanima:

Glumac poznat kao Vukašin iz "Srećnih ljudi" se oženio sa 19 godina: Tast ga progonio kroz iglene uši, a evo kakav je on bio prema svom zetu, kolegi iz serije
Kad je umro, posmrtni ostaci Deismira Stanojevića su kremirani i sahranjeni

Kako su ovo dopustili da se desi? Tužna sudbina Žike Milenković ledi krv u žilama - preminuo u teškoj bedi
Žika Milenković rođen je 1928. godine u Nišu
Možda vas zanima:

Glumac poznat kao Vukašin iz "Srećnih ljudi" se oženio sa 19 godina: Tast ga progonio kroz iglene uši, a evo kakav je on bio prema svom zetu, kolegi iz serije
Kad je umro, posmrtni ostaci Deismira Stanojevića su kremirani i sahranjeni

Kako su ovo dopustili da se desi? Tužna sudbina Žike Milenković ledi krv u žilama - preminuo u teškoj bedi
Žika Milenković rođen je 1928. godine u Nišu
Možda vas zanima:

Glumac poznat kao Vukašin iz "Srećnih ljudi" se oženio sa 19 godina: Tast ga progonio kroz iglene uši, a evo kakav je on bio prema svom zetu, kolegi iz serije
Kad je umro, posmrtni ostaci Deismira Stanojevića su kremirani i sahranjeni

Kako su ovo dopustili da se desi? Tužna sudbina Žike Milenković ledi krv u žilama - preminuo u teškoj bedi
Žika Milenković rođen je 1928. godine u Nišu
Možda vas zanima:

Glumac poznat kao Vukašin iz "Srećnih ljudi" se oženio sa 19 godina: Tast ga progonio kroz iglene uši, a evo kakav je on bio prema svom zetu, kolegi iz serije
Kad je umro, posmrtni ostaci Deismira Stanojevića su kremirani i sahranjeni

Kako su ovo dopustili da se desi? Tužna sudbina Žike Milenković ledi krv u žilama - preminuo u teškoj bedi
Žika Milenković rođen je 1928. godine u Nišu
Nezaboravne ostaju kreacije Dragana Lakovića u legendarnim televizijskim emisijama za decu: Na slovo na slovo, Deco, pevajte sa nama i Laku noć, deco. Uz dečje pesme koje je snimio sa horom Kolibri odrastaju i današnji klinci.
Dragan Laković preminuo je 31. maja 1990. u svom domu, kao voljen suprug, otac, prijatelj i kolega. Kružile su o njemu i urbane legenede da je bio beskućnik, te da su ga pronašli mrtvog u vozu koji je putovao na relaciji Beograd – Bar, ali te priče nisu bile istinite.
Zvanična verzija priče je da je Dragan Laković preminuo iznenada u svom stanu od infarkta spremajući se za predstavu koju je trebalo da igra tog dana.
Pošto se na Internetu pojavila potresna priča da je Laković umro kao beskućnik 31. maja 1990. godine u vozu u koji je ušao na Železničkoj stanici u Beogradu da bi se malo odmorio, oglasila se njegova ćerka Ljiljana.
“Preminuo je 31. maja 1990. u svom domu, kao voljen suprug, otac, prijatelj i kolega. Ne razumem da neko posle 24 godine vređa mrtvog čoveka, a time i porodicu i prijatelje, kolege, pozorište u kome je do poslednjeg dana radio. Ne želim da se spuštam na nivo čaršijskih urbanih legendi”, rekla je svojevremeno Ljiljana Laković.
Draganov brat blizanac, takođe veliki filmski i pozorišni glumac, Predrag Pepi Laković bio je pet minuta stariji, a umro je 9. septembra 1997.
Predrag nas je napustio 1997. godine, kada se udavio na Mrtvoj Tisi kod Čuruga, gde je imao vikendicu na Bisernom ostrvu, na kojoj je provodio dosta vremena. Pojedini mediji su tada preneli da je ostala misterija da li je Pepi svojevoljno odlučio da ga voda odnese ili je u pitanju nesrećan slučaj.
Bio je veliki boem, individualac, samotnjak, povučeni sanjar, zamišljeni pecaroš… Upisao je na desetine uloga, a publika ga najbolje pamti po ulozi Koste Pavlovića iz “Boljeg života”, urnebesnog ujaka iz Pariza Emilije Popadić.
Poslednja uloga mu je bila u filmu Emira Kusturice “Crna mačka, beli mačor”.
Tu je tumačio rasejanog matičara. Nažalost, poslednju ulogu nije završio – iste godine, 9. septembra, tragično je stradao na Tisi.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:

Ovo žensko ime se danas ne daje devojčicama: Palo je u zaborav, nećete ga nigde čuti
Posmatrano zajedno sa imenima koja vode poreklo iz latinskog jezika, ovde osnova "vita" znači "život"

MISTERIOZNI KAMENI KRSTOVI ISTOČNE SRBIJE: Zašto su se nekada podizali bez imena pokojnika?
Širom istočne Srbije, naročito u oblastima oko Timoka, Negotina i Zaječara, i danas se mogu videti neobični kameni krstovi bez natpisa, imena ili godina. Za razliku od tipičnih nadgrobnih spomenika, ovi krstovi nisu vezani za konkretne ljude, već predstavljaju deo starog običaja za koji mnogi veruju da potiče još iz predhrišćanskog perioda.

BILJKA KOJA "VRAĆA VID": Kako se vidova trava nekada koristila u srpskoj narodnoj medicini?
Vidova trava, danas skoro zaboravljena biljka, imala je posebno mesto u tradicionalnoj srpskoj narodnoj medicini. Smatrana moćnim lekom za oči i vid, ova biljka bila je deo posebnih rituala i verovanja koja su vekovima praktikovana širom Srbije.

TAJNA PRVOG OTISKA "GORSKOG VIJENCA": Kako je Njegoševo delo skriveno i spaseno od cenzure?
"Gorski vijenac", epsko delo Petra II Petrovića Njegoša, danas je jedan od simbola srpske i crnogorske kulture, ali malo je poznato koliko je dramatična bila njegova štamparska istorija. Prvo izdanje ovog slavnog dela, objavljeno 1847. godine u Beču, štampano je pod izuzetno teškim uslovima i uz veliku tajnost, kako bi se sačuvalo od stroge austrougarske cenzure.

ŠTA JE "ŽIVA VATRA": Kako su Srbi nekada ritualno palili vatru bez šibica i zašto se verovalo da ima isceliteljsku moć?
U prošlosti, širom Srbije, postojao je običaj ritualnog paljenja "žive vatre" bez korišćenja šibica ili kresiva, posebno tokom velikih praznika poput Đurđevdana, Ivanjdana ili Petrovdana. Ovaj ritual je imao mnogo dublju svrhu od pukog grejanja ili svetlosti – narod je verovao da ova vatra poseduje moć da leči, štiti i donosi blagostanje.
Komentari(0)