PRIDRŽAVANJE KAPUTA ĐURI JAKŠIĆU Selio se po kazni, jer je u kafanama, pod dejstvom pića, bio sklon žestokim ispadima
Zbog kostobolje teško mu je bilo da obuče zimski kaput, pa je pri izlasku u hodnik pozvao čistača da mu pridrži kaput, ne znajući da su čistači zatvorenici kojima je to prinudno zanimanje.
Georgije Đura Jakšić (1832–1878), posle školovanja i kraćeg rada u vojvođanskim gradovima, 1857. je prešao u Srbiju. Radeći kao učitelj i profesor crtanja, tokom sledećih 15 godina prinudno se selio osam puta.
U to vreme prosvetni radnici bili su državni službenici, kojima je vlast određivala mesto službovanja, slično kao vojnim licima. Iako s brojnom porodicom, i kao jedini hranitelj, nekada je i otpuštan iz službe. Većina seoba po selima bila je po kazni, jer je pesnik u kafanama, pod dejstvom pića, bio sklon žestokim ispadima.
O sebi za kafanskim stolom pesnik kaže: „A ja pijem, jošte pijem/U tom mi se srce para/Ćuteći se samo igram/Ljutim vrhom od handžara.” Nakon žalbi sugrađana na Jakšićeve incidente sledile su kazne državnih vlasti.
Možda vas zanima:
Od Seobe Srba do kraljevskog ateljea – put Paje Jovanovića
Među srpskim slikarima, ime Paje Jovanovića zauzima posebno mesto. Njegove raskošne istorijske kompozicije i majstorski portreti osvojili su evropske galerije i dvorove, a njegovo ime postalo sinonim za spoj umetnosti, preciznosti i kosmopolitskog duha.
MISTERIJA SLIKE SRPSKOG SLIKARA Đorđe Krstić je ovim delom ušao u istoriju umetnosti EVO ŠTA ZAPRAVO SIMBOLIZUJE TAJANSTVENA ŽENA!
19. aprila 1851. godine rođen je veliki srpski slikar Đorđe Krstić
Možda vas zanima:
Od Seobe Srba do kraljevskog ateljea – put Paje Jovanovića
Među srpskim slikarima, ime Paje Jovanovića zauzima posebno mesto. Njegove raskošne istorijske kompozicije i majstorski portreti osvojili su evropske galerije i dvorove, a njegovo ime postalo sinonim za spoj umetnosti, preciznosti i kosmopolitskog duha.
MISTERIJA SLIKE SRPSKOG SLIKARA Đorđe Krstić je ovim delom ušao u istoriju umetnosti EVO ŠTA ZAPRAVO SIMBOLIZUJE TAJANSTVENA ŽENA!
19. aprila 1851. godine rođen je veliki srpski slikar Đorđe Krstić
Možda vas zanima:
Od Seobe Srba do kraljevskog ateljea – put Paje Jovanovića
Među srpskim slikarima, ime Paje Jovanovića zauzima posebno mesto. Njegove raskošne istorijske kompozicije i majstorski portreti osvojili su evropske galerije i dvorove, a njegovo ime postalo sinonim za spoj umetnosti, preciznosti i kosmopolitskog duha.
MISTERIJA SLIKE SRPSKOG SLIKARA Đorđe Krstić je ovim delom ušao u istoriju umetnosti EVO ŠTA ZAPRAVO SIMBOLIZUJE TAJANSTVENA ŽENA!
19. aprila 1851. godine rođen je veliki srpski slikar Đorđe Krstić
Nedobronamernost i zluradost ljudi iz okoline činile su pesnika ogorčenim, što govore stihovi: „Ali moje srce, ali moje grudi/ledenom su zlobom okivali ljudi”.
Printscreen:vikipedija
Jakšić nije oklevao da stihovima prebaci i državi zbog nerodoljubivog odnosa prema pobunjenim Srbima u Bosni i Hercegovini. Sve vreme mukotrpnog potucanja po gradovima i zabitim selima neumorno je pisao lirsku i rodoljubivu poeziju, drame, pripovetke i slikao portrete savremenika i istorijskih ličnosti.
Srećan preokret u službovanju Đure Jakšića došao je tek kad se na srpskoj političkoj sceni pojavio veliki intelektualac Stojan Novaković. Poznajući Jakšićeve zasluge za srpsku kulturu, nalazi mu 1872. bolje plaćeno mesto korektora u državnoj štampariji. Međutim, već tada mu je zdravlje bilo ozbiljno oronulo zbog kostobolje i tuberkuloze, od koje su bolovali njegovi ukućani. Jakšićeva kći Tijana, tek udata za pesnika Vojislava Ilića, umrla je od tuberkuloze u svojoj 19. godini.
Iz vremena službovanja Đure Jakšića u štampariji njegov prijatelj iz mladosti Jovan Jovanović Zmaj zapisao je vedru anegdotu. Jednog dana Đura ostaje u kancelariji prekovremeno, kada su se svi službenici razišli kućama. Zbog kostobolje teško mu je bilo da obuče zimski kaput, pa izlazi u hodnik i poziva čistača mu pridrži kaput, ne znajući da su čistači zatvorenici kojima je to prinudno zanimanje. Čistač nespretno pomaže, na šta mu nervozni Đura ljutito prebacuje kako ni kaput ne ume da pridrži. Robijaš se pravda da je u zatvor dospeo ne zato što je ljudima pridržavao kapute, nego im ih je, naprotiv, strzao s ramena i otimao. Od tada se Đura više nije usuđivao da traži pomoć iz hodnika.
Shutterstock
Dobar zimski kaput nekada je predstavljao dragoceni deo odeće, koji se brižljivo čuvao, krpio, prevrtao i nasleđivao, o čemu je pisao Gogolj u pripoveci „Šinjel”.
Nakon Jakšićeve smrti prosvetari i školska omladina održali su dobrotvornu priredbu u korist njegove porodice. Za tu priliku Zmaj je napisao nezaboravnu rodoljubivu posmrtnu odu „Svetli grobovi” koju znamo iz đačkih čitanki. Na grobu Đure Jakšića, preseljenom s Tašmajdanskog na Novo groblje, urezane su njegove reči razočaranja: „U svetu, brale, nema ljubavi”.
(Politika)
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:
"Onaj ko ODBIJE kumstvo, prati ga jezivo verovanje"
Kumstvo je u srpskoj tradiciji mnogo više od običaja. To je duhovno srodstvo, veza koja se ne raskida ni vremenom ni udaljenošću. Kum nije samo svedok na venčanju ili osoba koja drži dete na krštenju - on postaje deo porodice, duhovni stub i svedok jednog zaveta pred Bogom.
STARO VEROVANJE: Zašto se novčanik nikada ne poklanja prazan?
Da li ste nekada dobili novčanik kao poklon ili ste ga kupili za nekoga?
Patrijarh Pavle svojim bližnjima nikada nije dozvoljavao jednu stvar: Unuka njegovog brata otkrila strogo čuvane tajne
Patrijarh Pavle svakog je saslušao. Na svoje probleme i tegobe nije se žalio. Govorio je: „Lako mi je sa mnom“
Kažu da je samo jedna srpska reč ušla u turski jezik: Znate li koja?
Evo kako Turci ovaj srbizam izgovaraju
DANAS JE SVETI KLIMENT! Mnogi slave slavu, a veruje se da ove stvari treba izbegavati
Srpska pravoslavna crkva danas obeležava dan Svetog sveštenomučenika Klimenta, velikog pravoslavnog mučenika. Iako nije crkveno slovo, ovaj veliki praznik provodi se u postu, a narodni običaji posebno se tiču fizičkog rada na današnji dan.
Komentari(0)