ZNAČENJE REČI ZAOVA, JETRVA I SVEKRVA: Ove izraze koristimo od davnina, a o njima ništa ne znamo!
Srpski jezik nas često nasmeje!
Ako ste se pitali za značenje reči zaova, jetrva, svekrva, mi imamo sve odgovore!
Srpski jezik je bogat i raznovrstan, prepun izraza koje koristimo još od davnina, a o kojima malo ili nedovoljno znamo.
Shutterstock
Neki od tih izraza su i nazivi tazbinske familije: zaova, jetrva, svekrva i ako ste se pitali za njihovo značenje, evo odgovora:
Možda vas zanima:
Da li znate zašto se kaže "od Kulina bana": Mnogi ne znaju ko je zapravo u pitanju, narodno predanje kaže...
U njegovo doba nastao je i jedan važan dokument
Možda vas zanima:
Da li znate zašto se kaže "od Kulina bana": Mnogi ne znaju ko je zapravo u pitanju, narodno predanje kaže...
U njegovo doba nastao je i jedan važan dokument
Možda vas zanima:
Da li znate zašto se kaže "od Kulina bana": Mnogi ne znaju ko je zapravo u pitanju, narodno predanje kaže...
U njegovo doba nastao je i jedan važan dokument
Zaova je izvedeno od fraze „zla ova“ i označava suprugovu sestru koja/koje po nepisanom pravilu i ne trpe previše snajku, jer niko ne voli brata kao što ga sestra voli.
Jetrva je izvedeno od fraze „jetra„ a odnosi se na snaju – u ovom slučaju, suprugu muževljevog brata koja se, opet po nekom nepisanom pravilu, ne slaže sa drugom snajkom.
Svekrva je izvedeno od fraze „sve kriva“ i, naravno, odnosi se na suprugovu majku koja svog „dečaka“ voli više od svega na svetu i uvek se petlja u odnose mu sa ženom, nikad ničim oko nje nije zadovoljna, zbog čega je snajki za sve kriva.
Izvor: Organvlasti
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Recept: Tarana sa orasima i medom – slatko jelo iz sirotinjske kuhinje koje danas pravi samo poneka baka
Nije ni kolač, ni doručak, a hranila je generacije. Slatka tarana sa orasima i medom bila je jelo za dane kad nema puno – ali ima duše, volje i tople vode
Zaboravljeni običaj: U novembru se ne ostavlja kuća prazna, makar „da pas laje“
Kada su dani kratki, a noći duge, u srpskom narodu se znalo – kuća ne sme da ostane sama. Makar neko da prespava, da se čuje glas, da pas zalaje. Tišina kuće bez duše zimi se smatrala lošim znakom.
Zrno u kesi, češalj pod jastuk: Predmeti koje su žene u novembru stavljale „za sreću“
U narodnom verovanju, novembar je vreme kada se duša zatvara, a kuća mora da se „utvrdi“ sitnicama koje znače mnogo – obični predmeti koji štite dom, decu i zdravlje
Jesenje „prespavalice“: Kako su naši stari čuvali zdravlje snom do Nikoljdana
U narodnom verovanju, od Aranđelovdana do Nikoljdana ne leže se kasno, ne ustaje se rano, i ne budi se dete iz sna – jer se u snu odmara ne samo telo, već i duša pred zimu
Zašto se u kući ne peva naglas u novembru: Vreme tihe reči i sabranosti
U narodnoj tradiciji, novembar nije mesec za pesmu. To je vreme kada se povlači duša, spušta pogled i čuva tišina – jer kad priroda utihne, ni čovek ne bi trebalo da viče
Komentari(0)