KOME JE KNEZ MIHAILO OBRENOVIĆ POSVETIO PESMU "ŠTO SE BORE MISLI MOJE"? Pesma koja svojim prvim stihom opisuje Mihailov ljubavni život
Ova priča o Knezu Mihailu je vezana za jednu od najlepših ljubavnih pesama u XIX veku koju je knez lično napisao.

O njegovom izgledu zapisano je da je bio povisoka rasta, smeđ, suvonjav, krupnih izrazitih očiju, pune kratke brade, koju je delio po sredini. Glas mu je bio krupan, a hod odmeren i elastican.
Bio je obrazovan,lep, privlačan, otmen, elegantan, ali i vrlo nesrećan. Knez Mihailo Obrenović ubijen je 29.maja 1868. godine.
Najfascinantnija ličnost moderne srpske istorije je svakako knez Mihailo Obrenović, čovek koji je proterao Turke iz srpskih gradova, proglasio Srbiju za Pijemont južnoslovenskih naroda, izgradio Narodno pozorište, reformisao srpsku vojsku a da nije ubijen u atentatu 1868. godine verovatno bi ujedinio Srbiju sa Bugarskom i promenio tok nesrećne srpske istorije u XX veku. Ali ova priča o Knezu Mihailu je vezana za jednu od najlepših ljubavnih pesama u XIX veku koju je knez lično napisao.
Možda vas zanima:

PRVA KNJIŽEVNICA NA SRPSKOM JEZIKU Ubijena zajedno sa Mihailom Obrenovićem na Košutnjaku (FOTO/VIDEO)
Poznata je i kao Anka Pomodarka i prva šabačka princeza

KAKO SU SE PROVODILI SRPSKI VLADARI Prvi bal je organizovao knez Miloš Obrenović da proslavi orden koji je dobio od sultana
Balovi su brzo postali popularni među srpskom gospodom.
Možda vas zanima:

PRVA KNJIŽEVNICA NA SRPSKOM JEZIKU Ubijena zajedno sa Mihailom Obrenovićem na Košutnjaku (FOTO/VIDEO)
Poznata je i kao Anka Pomodarka i prva šabačka princeza

KAKO SU SE PROVODILI SRPSKI VLADARI Prvi bal je organizovao knez Miloš Obrenović da proslavi orden koji je dobio od sultana
Balovi su brzo postali popularni među srpskom gospodom.
Možda vas zanima:

PRVA KNJIŽEVNICA NA SRPSKOM JEZIKU Ubijena zajedno sa Mihailom Obrenovićem na Košutnjaku (FOTO/VIDEO)
Poznata je i kao Anka Pomodarka i prva šabačka princeza

KAKO SU SE PROVODILI SRPSKI VLADARI Prvi bal je organizovao knez Miloš Obrenović da proslavi orden koji je dobio od sultana
Balovi su brzo postali popularni među srpskom gospodom.

Možda vas zanima:

PRVA KNJIŽEVNICA NA SRPSKOM JEZIKU Ubijena zajedno sa Mihailom Obrenovićem na Košutnjaku (FOTO/VIDEO)
Poznata je i kao Anka Pomodarka i prva šabačka princeza

KAKO SU SE PROVODILI SRPSKI VLADARI Prvi bal je organizovao knez Miloš Obrenović da proslavi orden koji je dobio od sultana
Balovi su brzo postali popularni među srpskom gospodom.
Možda vas zanima:

PRVA KNJIŽEVNICA NA SRPSKOM JEZIKU Ubijena zajedno sa Mihailom Obrenovićem na Košutnjaku (FOTO/VIDEO)
Poznata je i kao Anka Pomodarka i prva šabačka princeza

KAKO SU SE PROVODILI SRPSKI VLADARI Prvi bal je organizovao knez Miloš Obrenović da proslavi orden koji je dobio od sultana
Balovi su brzo postali popularni među srpskom gospodom.
Možda vas zanima:

PRVA KNJIŽEVNICA NA SRPSKOM JEZIKU Ubijena zajedno sa Mihailom Obrenovićem na Košutnjaku (FOTO/VIDEO)
Poznata je i kao Anka Pomodarka i prva šabačka princeza

KAKO SU SE PROVODILI SRPSKI VLADARI Prvi bal je organizovao knez Miloš Obrenović da proslavi orden koji je dobio od sultana
Balovi su brzo postali popularni među srpskom gospodom.
Možda vas zanima:

PRVA KNJIŽEVNICA NA SRPSKOM JEZIKU Ubijena zajedno sa Mihailom Obrenovićem na Košutnjaku (FOTO/VIDEO)
Poznata je i kao Anka Pomodarka i prva šabačka princeza

KAKO SU SE PROVODILI SRPSKI VLADARI Prvi bal je organizovao knez Miloš Obrenović da proslavi orden koji je dobio od sultana
Balovi su brzo postali popularni među srpskom gospodom.
Možda vas zanima:

PRVA KNJIŽEVNICA NA SRPSKOM JEZIKU Ubijena zajedno sa Mihailom Obrenovićem na Košutnjaku (FOTO/VIDEO)
Poznata je i kao Anka Pomodarka i prva šabačka princeza

KAKO SU SE PROVODILI SRPSKI VLADARI Prvi bal je organizovao knez Miloš Obrenović da proslavi orden koji je dobio od sultana
Balovi su brzo postali popularni među srpskom gospodom.
Svoje misli i osećanja iskazivao je i u pesmama, a najpoznatija je “Što se bore misli moje”, koju knez Mihailo piše u svojoj 27. godini.
Slobodan Jovanović u delu “Druga vlada Miloša i Mihaila” iznosi pretpostavku da je knez Mihailo pesmu posvetio svojoj sestričini i nesuđenoj supruzi Katarini Konstantinović, ćerki Anke Konstantinović i unuci Jevrema Obrenovića, Mihailovog strica. Ta ljubav između Mihaila i Katarine je zaokupljala pažnju i bila predmet priča beogradske čaršije šezdesetih godina 19. veka.
Slobodan Jovanović je zapisao: “Zbog Mihailove nerešivosti pitanje o njegovoj ženidbi stajalo je gotovo tri godine na dnevom redu i bilo je neprestano pretresano od publike. Ceo mladi Beograd pevao je “Što se bore misli moje”, jednu pesmu za koju se govorilo da ju je ispevao sam knez u svom ljubavnom jadu. Ljudi su se čudili kako jedan tako zaljubljen čovek ne može da se odvaži na ženidbu“.
Sve do 2003. verovalo se da je pesma namenjena Katarini Konstantinović, a onda je slučajno pronađen notni zapis melodije za ovu pesmu. U tom dokumentu nalazi se i Mihailova posveta upućena kćerki kneza Aleksandara i kneginje Perside, Kleopatri Karađorđević.
Kleopatra Karađorđević se udala 9. februara 1855. za Milana Petronijevića, sina Avrama Petronijevića koji je bio predsednik Vlade 1844—1852. Venčanje je bilo u Sabornoj crkvi, a brak je potrajao svega nekoliko meseci. Preminula je 1/13. jula 1855. godine u banji Glajhenberg u Štajerskoj. Imala je samo 20 godina.
Pesma koju je napisao u mladosti, bez obzira kome je posvećena, svojim prvim stihovom najbolje opisuje Mihailov ljubavni život: Što se bore misli moje…
Muziku za stihove je komponovao Alojz Kalauz, češki kompozitor koji je u Beograd došao 1843. godine.
Što se bore misli moje
knez Mihailo Obrenović
Što se bore misli moje.
Iskustvo mi ćutat' veli.
Bež'te sada vi oboje,
nek' mi srce govori.
Prvi pogled oka tvoga,
sjajnom suncu podoban,
plenio je srce moje,
učinio robom ga.
Da te ljubim, ah, jedina,
celom svetu kazaću,
samo od tebe, ah, premila,
ovu tajnu sakriću.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:

Ovo žensko ime se danas ne daje devojčicama: Palo je u zaborav, nećete ga nigde čuti
Posmatrano zajedno sa imenima koja vode poreklo iz latinskog jezika, ovde osnova "vita" znači "život"

Ova molitva Presvetoj Bogorodici se izgovara nedeljom! Veruje se da reči donose mir, sreću i blagostanje!
Jake reči molitve Presvetoj Bogorodici nedeljom

MISTERIOZNI KAMENI KRSTOVI ISTOČNE SRBIJE: Zašto su se nekada podizali bez imena pokojnika?
Širom istočne Srbije, naročito u oblastima oko Timoka, Negotina i Zaječara, i danas se mogu videti neobični kameni krstovi bez natpisa, imena ili godina. Za razliku od tipičnih nadgrobnih spomenika, ovi krstovi nisu vezani za konkretne ljude, već predstavljaju deo starog običaja za koji mnogi veruju da potiče još iz predhrišćanskog perioda.

BILJKA KOJA "VRAĆA VID": Kako se vidova trava nekada koristila u srpskoj narodnoj medicini?
Vidova trava, danas skoro zaboravljena biljka, imala je posebno mesto u tradicionalnoj srpskoj narodnoj medicini. Smatrana moćnim lekom za oči i vid, ova biljka bila je deo posebnih rituala i verovanja koja su vekovima praktikovana širom Srbije.

TAJNA PRVOG OTISKA "GORSKOG VIJENCA": Kako je Njegoševo delo skriveno i spaseno od cenzure?
"Gorski vijenac", epsko delo Petra II Petrovića Njegoša, danas je jedan od simbola srpske i crnogorske kulture, ali malo je poznato koliko je dramatična bila njegova štamparska istorija. Prvo izdanje ovog slavnog dela, objavljeno 1847. godine u Beču, štampano je pod izuzetno teškim uslovima i uz veliku tajnost, kako bi se sačuvalo od stroge austrougarske cenzure.
Komentari(0)