KOME JE KNEZ MIHAILO OBRENOVIĆ POSVETIO PESMU "ŠTO SE BORE MISLI MOJE"? Pesma koja svojim prvim stihom opisuje Mihailov ljubavni život
Ova priča o Knezu Mihailu je vezana za jednu od najlepših ljubavnih pesama u XIX veku koju je knez lično napisao.

O njegovom izgledu zapisano je da je bio povisoka rasta, smeđ, suvonjav, krupnih izrazitih očiju, pune kratke brade, koju je delio po sredini. Glas mu je bio krupan, a hod odmeren i elastican.
Bio je obrazovan,lep, privlačan, otmen, elegantan, ali i vrlo nesrećan. Knez Mihailo Obrenović ubijen je 29.maja 1868. godine.
Najfascinantnija ličnost moderne srpske istorije je svakako knez Mihailo Obrenović, čovek koji je proterao Turke iz srpskih gradova, proglasio Srbiju za Pijemont južnoslovenskih naroda, izgradio Narodno pozorište, reformisao srpsku vojsku a da nije ubijen u atentatu 1868. godine verovatno bi ujedinio Srbiju sa Bugarskom i promenio tok nesrećne srpske istorije u XX veku. Ali ova priča o Knezu Mihailu je vezana za jednu od najlepših ljubavnih pesama u XIX veku koju je knez lično napisao.
Možda vas zanima:

PRVA KNJIŽEVNICA NA SRPSKOM JEZIKU Ubijena zajedno sa Mihailom Obrenovićem na Košutnjaku (FOTO/VIDEO)
Poznata je i kao Anka Pomodarka i prva šabačka princeza

KAKO SU SE PROVODILI SRPSKI VLADARI Prvi bal je organizovao knez Miloš Obrenović da proslavi orden koji je dobio od sultana
Balovi su brzo postali popularni među srpskom gospodom.
Možda vas zanima:

PRVA KNJIŽEVNICA NA SRPSKOM JEZIKU Ubijena zajedno sa Mihailom Obrenovićem na Košutnjaku (FOTO/VIDEO)
Poznata je i kao Anka Pomodarka i prva šabačka princeza

KAKO SU SE PROVODILI SRPSKI VLADARI Prvi bal je organizovao knez Miloš Obrenović da proslavi orden koji je dobio od sultana
Balovi su brzo postali popularni među srpskom gospodom.
Možda vas zanima:

PRVA KNJIŽEVNICA NA SRPSKOM JEZIKU Ubijena zajedno sa Mihailom Obrenovićem na Košutnjaku (FOTO/VIDEO)
Poznata je i kao Anka Pomodarka i prva šabačka princeza

KAKO SU SE PROVODILI SRPSKI VLADARI Prvi bal je organizovao knez Miloš Obrenović da proslavi orden koji je dobio od sultana
Balovi su brzo postali popularni među srpskom gospodom.

Možda vas zanima:

PRVA KNJIŽEVNICA NA SRPSKOM JEZIKU Ubijena zajedno sa Mihailom Obrenovićem na Košutnjaku (FOTO/VIDEO)
Poznata je i kao Anka Pomodarka i prva šabačka princeza

KAKO SU SE PROVODILI SRPSKI VLADARI Prvi bal je organizovao knez Miloš Obrenović da proslavi orden koji je dobio od sultana
Balovi su brzo postali popularni među srpskom gospodom.
Možda vas zanima:

PRVA KNJIŽEVNICA NA SRPSKOM JEZIKU Ubijena zajedno sa Mihailom Obrenovićem na Košutnjaku (FOTO/VIDEO)
Poznata je i kao Anka Pomodarka i prva šabačka princeza

KAKO SU SE PROVODILI SRPSKI VLADARI Prvi bal je organizovao knez Miloš Obrenović da proslavi orden koji je dobio od sultana
Balovi su brzo postali popularni među srpskom gospodom.
Možda vas zanima:

PRVA KNJIŽEVNICA NA SRPSKOM JEZIKU Ubijena zajedno sa Mihailom Obrenovićem na Košutnjaku (FOTO/VIDEO)
Poznata je i kao Anka Pomodarka i prva šabačka princeza

KAKO SU SE PROVODILI SRPSKI VLADARI Prvi bal je organizovao knez Miloš Obrenović da proslavi orden koji je dobio od sultana
Balovi su brzo postali popularni među srpskom gospodom.
Možda vas zanima:

PRVA KNJIŽEVNICA NA SRPSKOM JEZIKU Ubijena zajedno sa Mihailom Obrenovićem na Košutnjaku (FOTO/VIDEO)
Poznata je i kao Anka Pomodarka i prva šabačka princeza

KAKO SU SE PROVODILI SRPSKI VLADARI Prvi bal je organizovao knez Miloš Obrenović da proslavi orden koji je dobio od sultana
Balovi su brzo postali popularni među srpskom gospodom.
Možda vas zanima:

PRVA KNJIŽEVNICA NA SRPSKOM JEZIKU Ubijena zajedno sa Mihailom Obrenovićem na Košutnjaku (FOTO/VIDEO)
Poznata je i kao Anka Pomodarka i prva šabačka princeza

KAKO SU SE PROVODILI SRPSKI VLADARI Prvi bal je organizovao knez Miloš Obrenović da proslavi orden koji je dobio od sultana
Balovi su brzo postali popularni među srpskom gospodom.
Svoje misli i osećanja iskazivao je i u pesmama, a najpoznatija je “Što se bore misli moje”, koju knez Mihailo piše u svojoj 27. godini.
Slobodan Jovanović u delu “Druga vlada Miloša i Mihaila” iznosi pretpostavku da je knez Mihailo pesmu posvetio svojoj sestričini i nesuđenoj supruzi Katarini Konstantinović, ćerki Anke Konstantinović i unuci Jevrema Obrenovića, Mihailovog strica. Ta ljubav između Mihaila i Katarine je zaokupljala pažnju i bila predmet priča beogradske čaršije šezdesetih godina 19. veka.
Slobodan Jovanović je zapisao: “Zbog Mihailove nerešivosti pitanje o njegovoj ženidbi stajalo je gotovo tri godine na dnevom redu i bilo je neprestano pretresano od publike. Ceo mladi Beograd pevao je “Što se bore misli moje”, jednu pesmu za koju se govorilo da ju je ispevao sam knez u svom ljubavnom jadu. Ljudi su se čudili kako jedan tako zaljubljen čovek ne može da se odvaži na ženidbu“.
Sve do 2003. verovalo se da je pesma namenjena Katarini Konstantinović, a onda je slučajno pronađen notni zapis melodije za ovu pesmu. U tom dokumentu nalazi se i Mihailova posveta upućena kćerki kneza Aleksandara i kneginje Perside, Kleopatri Karađorđević.
Kleopatra Karađorđević se udala 9. februara 1855. za Milana Petronijevića, sina Avrama Petronijevića koji je bio predsednik Vlade 1844—1852. Venčanje je bilo u Sabornoj crkvi, a brak je potrajao svega nekoliko meseci. Preminula je 1/13. jula 1855. godine u banji Glajhenberg u Štajerskoj. Imala je samo 20 godina.
Pesma koju je napisao u mladosti, bez obzira kome je posvećena, svojim prvim stihovom najbolje opisuje Mihailov ljubavni život: Što se bore misli moje…
Muziku za stihove je komponovao Alojz Kalauz, češki kompozitor koji je u Beograd došao 1843. godine.
Što se bore misli moje
knez Mihailo Obrenović
Što se bore misli moje.
Iskustvo mi ćutat' veli.
Bež'te sada vi oboje,
nek' mi srce govori.
Prvi pogled oka tvoga,
sjajnom suncu podoban,
plenio je srce moje,
učinio robom ga.
Da te ljubim, ah, jedina,
celom svetu kazaću,
samo od tebe, ah, premila,
ovu tajnu sakriću.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:

POTEGAO PIŠTOLJ NA KOLEGU, SVEČANO OTVORIO WC NA SPLAVU: Filmska životna priča Pavla Vuisića, ostavio čak TRI TESTAMENTA
Ljubav našeg naroda prema Pavlu Vuisiću kao glumcu proporcionalna je našoj potpunoj neupućenosti u njegovu biografiju, privatni život, politička gledišta i svetonazor, depresiju koju je lečio alkoholom, i njegovu omrazu prema glumi.

Mihajlo Pupin – dečak iz Idvora koji je pravio svoje prve izume
Pre nego što je postao svetski poznat naučnik, pronalazač i profesor na Kolumbija univerzitetu, Mihajlo Pupin bio je radoznali dečak iz banatskog sela Idvor. Njegovo detinjstvo bilo je ispunjeno igrom, ali i neutaživom željom da otkriva kako stvari funkcionišu.

Tkački razboj – kako se nekada tkala toplina doma
Na drvenom okviru, među nitima i predivom, nekada se stvarala ne samo tkanina, već i priča. Tkački razboj bio je srce mnogih srpskih domaćinstava – mesto gde su vešte ruke žena pretvarale vunenu i lanenu nit u ćilime, ponjave i prekrivače. Zvuk drvenih delova koji se sudaraju, ritam nožne pedale i miris prirodnog vlakna bili su deo svakodnevice u skoro svakoj kući.

Od Nemanje do poslednjeg cara – priča o lozi Nemanjića
Vladarska porodica koja je oblikovala srednjovekovnu Srbiju, ostavila manastire, zakone i carstvo koje je sijalo na Balkanu.

SVI SU VOLELI BATU ŽIVOJINOVIĆA, ALI O SCENI SA SNIMANJA "LEPA SELA LEPO GORE" NISMO IMALI POJMA: Evo šta se DESILO
U jednom od mnogobrojnih intervjua, Bata je prepričavao dogodovštinu sa snimanja kultnog filma "Lepa sela lepo gore"
Komentari(0)