KAKO SU SE PROVODILI SRPSKI VLADARI Prvi bal je organizovao knez Miloš Obrenović da proslavi orden koji je dobio od sultana
Balovi su brzo postali popularni među srpskom gospodom.
Početak održavanja balova na prostoru na kome su živeli Srbi ne može se utvrditi sa sigurnošću pošto se takvi događaji nisu beležili. Prvi bal za koji se zna održan 1727. godine u Zemunu, a verovatno ni on ne bi bio upamćen da vlasnik kafane u kome se bal održavao nije tražio od zemunskih vlasti da odrede patroldžije koje će brinuti o redu na balu.
Balovi su redovno održavani kod tzv. „prečana“, Srba u Austrijskom carstvu koji su bili bolje upoznati sa evropskim modama i običajima. O njima svedoči čuveni srpski dobrotvor Sava Tekelija koji se tokom studija u Budimu skoro svakodnevno provodio na balovima:
„Subotom su Srblji držali bal ‘Kod krune’ u Tabanu, nedeljom smo išli u gradu, u ponedeljak rizikovali život vozese između santi leda do Pešte i ‘7 kurfiršta’. No, mladost ludost se pokazivala i u utornik kod „Belog krsta“, u sredu u peštanskoj Hakerovoj sali, četvrtkom negde u gradu… i tako cele sedmice.“
Prvi bal u Srbiji bio je održana 1834. godine u tadašnjoj prestonici Kragujevcu. Prvi bal je organizovao knez Miloš Obrenović da proslavi orden koji je dobio od sultana. Balovi se zatim sele u Beograd, a prvi je organizovao engleski konzul Hodžis u čast kneza Miloša, da bi mu knez uzvratio organizovanjem bala u njegovu čast.
O tom događaju Novine serbske između ostalog pišu
„Igre su različne igrane. I sam knjaz počestvovao je igranjem kor, povedši Srbsko kolo, koje knjaževsko raspoloženije veliku je radost među prisustvujućima prouzrokovalo…“
Balovi su od tog trenutka postali uobičajena stvar kod srpskih vladara. Organizovani su balovi na dan obeležavanja važnih događaja i svetkovina, ali i u dobrotvorne svrhe, kada je knez Mihailo organizovao bal 1865. za prikupljanje sredstava za izgradnju Opštinske bolnice.
Spalili mu sve što je imao, dane provodio u vozu, a svojim pesmama stvorio naše najveće pevače: Kad je ovo doživeo, odlučuje da umre
Duško Trifunović je u svaku svoju pesmu utkao svoje duboke emocije, zato su i danas veliki hitovi.
Zašto su naši stari verovali da pčele razumeju tugu? Zaboravljeno srpsko verovanje o „javljanju smrti pčelama”
U staroj Srbiji postojalo je pravilo da se pčelama mora saopštiti ako je neko umro u kući – inače će ugibati ili napustiti košnicu.
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Kako su naši stari prizivali zaštitu pred zimu: Običaji i verovanja uoči Svetog Dimitrija i Svete Petke
Jesen je u srpskoj tradiciji bila vreme važnih duhovnih prelaza – kraj jednog godišnjeg ciklusa i početak novog, obeležen molitvama, postom i tihim zavetima.
Žene svetiteljke u srpskom predanju: Ko je štitila neveste, ko decu, a ko bolesne
Iako su često u senci muških svetaca, u narodnom verovanju žene svetiteljke imale su posebnu moć – čuvale su dom, zdravlje i porođaj.
Komentari(0)