VEČITA NEDOUMICA U NAS SRBA Zašto se u Srbiji za devojku žute kose kaže da je "plavuša" i odakle nam ovaj izraz
Odakle izraz "plavuša" u srpskom jeziku?
Svi za devojku žute kose kažemo da je "plavuša", a zašto je to tako?
Pod jedan, trebalo bi da nam bude jasno da se svest o bojama kao i njihovo imenovanje menjalo kroz istoriju. Neke nijanse koje su danas uobičajne u prošlosti nisu postojale ili, ako i jesu, nije postojala posebna reč za njih.
Upravo u tome leži i odgovor na ovo pitanje - zašto se i danas za žutu boju kaže da je - plava.
Možda vas zanima:
Da li znate zašto se kaže "od Kulina bana": Mnogi ne znaju ko je zapravo u pitanju, narodno predanje kaže...
U njegovo doba nastao je i jedan važan dokument
Možda vas zanima:
Da li znate zašto se kaže "od Kulina bana": Mnogi ne znaju ko je zapravo u pitanju, narodno predanje kaže...
U njegovo doba nastao je i jedan važan dokument
Možda vas zanima:
Da li znate zašto se kaže "od Kulina bana": Mnogi ne znaju ko je zapravo u pitanju, narodno predanje kaže...
U njegovo doba nastao je i jedan važan dokument
Naš jezik je inače po prirodi grub pa je i nijansiranje boja u prošlosti bilo jako “grubo” pa su se one suštinski delile na tamne ili svetle, zagasite ili sjajne. Tako je u staroslovenskom jeziku reč “plav” opisivala sve što pripada svetlijem spektru boja. Dakle, i bledo/svetlo, ali i ono što danas zovemo zlatnim/žutim. Sve je to bilo plavo, pa se otud i čovek svetle kose zvao “plavim”.
Suprotno od toga, za ono što danas zovemo “plavim” koristili su se pridevi “sinji” ili “modar”.
Tragovi ovog izraza su se zadržali u narodnim pesmama u kojima i danas možete pročitati opise poput “sinjeg mora”, “modrog neba” ili, obrnuto, kako se “žitna polja u daljini plave”…
Vremenom je došlo do delimične zamene - sinje/modro postalo je plavo, a reč “žuto” ušla je u upotrebu iako se prvobitno značenje reči “plav” nije izgubilo. Tako je sve do danas ostao dublet.
Srpski jezik nije jedini u kojoj je opstala ova “nelogičnost”. U poljskom se za osobu svetle puti/žute kose takođe koriste izrazi i “żółty” (“žuto”) ali i “płowy” (“plavo”). Portugalci za ženu svetložute kose kažu “loira” (“plava”) dok Špance muči drugačiji “problem” - kod njih se za plavušu kaže “rubio” što bi u bukvalnom prevodu danas značilo “crvena”.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
"DA LI U CRKVU MORAM U SUKNJI" Iguman manastira Fenek objasnio pravila oblačenja, ali i kako se celiva ikona! Polemika oko marame
Srbija je poznata po velikom broju pravoslavnih svetinja.
Crkva odbija venčanje kad je razlika u godinama ovolika: Pravilo koje šokira mnoge, evo kako to objašnjavaju
Mnogi parovi ne znaju da crkva ima pravilo o razlici u godinama između mladenaca. Saznajte kolika razlika je dozvoljena i zašto sveštenici odbijaju venčanje.
Zašto su žene nosile crni konac u kecelji?
Uvučen u čvor i ušiven u postavu kecelje ili bluzu, crni konac nije imao veze s šivenjem. Bio je amajlija, zaštita, tiha odbrana žene u svetu koji ne pita mnogo
Nedeljom se ne šije – ne zbog lenjosti, već zbog kazne
U narodu se govorilo da žena koja uzme iglu u nedelju, ušiva sama sebi nemir. Nedelja je dan kada treba ćutati, odmarati i slušati, ne boditi red iglom
Ujutru se ne daje ništa iz kuće pre nego što se neko prekrsti
Stari su verovali da dan počinje sa molitvom, a ne sa iznošenjem. Ko iznese hleb, so ili vodu iz kuće pre nego što neko u njoj izgovori „dobro jutro“ – mogao bi da iznese i sreću
Komentari(0)