VEČITA NEDOUMICA U NAS SRBA Zašto se u Srbiji za devojku žute kose kaže da je "plavuša" i odakle nam ovaj izraz
Odakle izraz "plavuša" u srpskom jeziku?
Svi za devojku žute kose kažemo da je "plavuša", a zašto je to tako?
Pod jedan, trebalo bi da nam bude jasno da se svest o bojama kao i njihovo imenovanje menjalo kroz istoriju. Neke nijanse koje su danas uobičajne u prošlosti nisu postojale ili, ako i jesu, nije postojala posebna reč za njih.
Upravo u tome leži i odgovor na ovo pitanje - zašto se i danas za žutu boju kaže da je - plava.
Možda vas zanima:
Da li znate zašto se kaže "od Kulina bana": Mnogi ne znaju ko je zapravo u pitanju, narodno predanje kaže...
U njegovo doba nastao je i jedan važan dokument
Možda vas zanima:
Da li znate zašto se kaže "od Kulina bana": Mnogi ne znaju ko je zapravo u pitanju, narodno predanje kaže...
U njegovo doba nastao je i jedan važan dokument
Možda vas zanima:
Da li znate zašto se kaže "od Kulina bana": Mnogi ne znaju ko je zapravo u pitanju, narodno predanje kaže...
U njegovo doba nastao je i jedan važan dokument
Naš jezik je inače po prirodi grub pa je i nijansiranje boja u prošlosti bilo jako “grubo” pa su se one suštinski delile na tamne ili svetle, zagasite ili sjajne. Tako je u staroslovenskom jeziku reč “plav” opisivala sve što pripada svetlijem spektru boja. Dakle, i bledo/svetlo, ali i ono što danas zovemo zlatnim/žutim. Sve je to bilo plavo, pa se otud i čovek svetle kose zvao “plavim”.
Suprotno od toga, za ono što danas zovemo “plavim” koristili su se pridevi “sinji” ili “modar”.
Tragovi ovog izraza su se zadržali u narodnim pesmama u kojima i danas možete pročitati opise poput “sinjeg mora”, “modrog neba” ili, obrnuto, kako se “žitna polja u daljini plave”…
Vremenom je došlo do delimične zamene - sinje/modro postalo je plavo, a reč “žuto” ušla je u upotrebu iako se prvobitno značenje reči “plav” nije izgubilo. Tako je sve do danas ostao dublet.
Srpski jezik nije jedini u kojoj je opstala ova “nelogičnost”. U poljskom se za osobu svetle puti/žute kose takođe koriste izrazi i “żółty” (“žuto”) ali i “płowy” (“plavo”). Portugalci za ženu svetložute kose kažu “loira” (“plava”) dok Špance muči drugačiji “problem” - kod njih se za plavušu kaže “rubio” što bi u bukvalnom prevodu danas značilo “crvena”.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Nekršteni dani: Vreme kad se tišina ne prekida, a svet ne dira
Između Božića i Bogojavljenja, po narodnom verovanju, dolaze dani kada ništa ne počinje, ništa se ne pozajmljuje, i ništa se ne viče. Tada se poštuje tišina – jer „nije svaki dan Božiji“
Senke zimskog ciklusa: Kad se dan skrati, a duhovni svet približi
U narodnoj religiji, zima nije samo sezona – već vreme kada „nevidljivi svet hoda bliže ljudima“. Od Nikoljdana do Bogojavljenja, svaki korak se pravi s merom
ČAJKANOVIĆEVO VEROVANJE Dani kada narod veruje da se molitve čuju jače
U srpskom narodnom kalendaru postoje dani kada se kaže da se „otvaraju nebesa“. U tom trenutku, ni molitva ne mora da se izgovori naglas – dovoljno je da je srce spremno
Zapis – sveto drvo koje čuva selo pred zimu
U srpskoj tradiciji, naročito na jugu i zapadu Srbije, kraj svakog sela stoji stablo koje se ne seče, ne dira i ne zaboravlja. Kada zima krene niz planinu, zapis ostaje da ćuti, da gleda i da čuva
Krštenje i prvi rođendan deteta o jednom trošku: Gde je granica između tradicije i pomodarstva
Proslava i obeležavanje prvog rođendana deteta je poseban trenutak za roditelje koji će pamtiti celog života. Međutim, u poslednje vreme je praksa da se ujedno i krštenje 'obavi' taj dan, pa se napravi proslava u jednom, kada je radost duplo veća. Ipak, da li je to preporučljivo?
Komentari(0)