PEJZAŽ MALOG FORMATA SA PRIKAZOM MANASIJE Jedini prikaz spomenika srednjeg veka od strane jednog od najznačajnijih slikara iz doba srpskog romantizma (VIDEO)
Živopis Manasije spada u red najvećih dometa srpskog srednjovekovnog slikarstva.

Manastir Manasija oduvek je bio inspiracija za umetnike, a pogotovo za slikare. Posebno mesto među njima pripada Stevanu Todoroviću, jednom od najznačajnijih slikara iz doba srpskog romantizma. On je 1857-1858. godine naslikao pejzaž malog formata sa prikazom Manastira Manasije, tehnikom ulje na platnu. To delo je sačuvano i kao crtež otisnut u litografskoj tehnici 1859. godine.
Inače, Todorović je pisao o potrebi izučavanja i snimanja srpskih starih spomenika u Srbiji i van Srbije, po uzoru na slikara Dimitrija Avramovića, ali slika Manasije je jedini njegov prikaz spomenika srednjeg veka.

Manastir Manasija ili Resava je zadužbina despota Stefana Lazarevića, sina kneza Lazara i kneginje Milice. Nalazi se na dva kilometra od grada Despotovca, u klisuri pored reke Resave. Manastir je građen između 1407. i 1418. godine.
Manastirska crkva je posvećena Svetoj Trojici. Slikarstvo Manasije spada u najviši domet slikarstva srpskog srednjeg veka.
Manastir Manasija, ulje na platnu, 1857-1858, Stevan Todorović
Živopis Manasije
Iako teško oštećen, živopis Manasije spada u red najvećih dometa srpskog srednjovekovnog slikarstva. Od očuvanih fresaka najzanimljivija je ktitorska kompozicija na zapadnom zidu glavnog dela crkve na kojoj despot Stefan drži u jednoj ruci povelju a u drugoj model manastira. Na toj fresci je on u vladarskim odorama sa vladarskim insignijama.

Na južnom i severnom zidu - u pevnicama - očuvani su veličanstveni likovi svetih ratnika. U gornjim zonama pevnica naslikane su scene iz života Gospoda Hrista i ilustrovane Njegove priče iz Jevanđelja. U glavnom kubetu su predstavljeni starozavetni proroci. U oltaru je naslikano Pričešće apostola i Povorka svetih otaca, među kojima je (poslednji u redu prema severu) prvi srpski arhiepiskop - Sveti Sava. Na stubovima su dobro očuvani medaljoni sa poprsjima svetitelja, kao lik svetog arhanđela Mihaila (na južnom) i svetog Petra Aleksandrijskog (na severnom stubu).
Manasija je rušena i pustošena mnogo puta. Ostalo je zabeleženo da je stradala 1439, 1456, 1476, i 1734, ali je i obnavljana 1735, 1806, 1810, i 1845. godine. Zavod za zaštitu spomenika kulture SR Srbije je 1956. godine uradio obimne konzervatorsko-restauratorske radove uključujući i čišćenje i konzervaciju fresaka.
Izvor: vikipedija, serbian_medieval_history

Naši preci ovo drvo nikada nisu sadili blizu kuće: Razlog je veoma važan, evo o čemu se radi
Da li imate smokvu u svom dvorištu?

Prvi muž Olivere Marković ostavio je neizbrisiv trag: Do smrti je nosila njegovo prezime, čak i nakon udaje za drugoga
Na današnji dan 2011. godine preminula je legendarna glumica Olivera Marković, umetnica koja je ostavila neizbrisiv trag u istoriji srpskog pozorišta i filma.

NAJVEĆE MUDROSTI LEGENDE SRPSKOG GLUMIŠTA Reči Mije Aleksića kriju duboku poruku, a ovo su samo neke kojih se sećamo
Pored velikih glumačkih uloga koje je imao, pamtimo ga i po mudrosti koju je posedovao.

ŠTA KAŽE CRKVA Koliko treba nositi crninu u žalosti i kako se slavi krsna slava
Crkva nedvosmisleno nalaže obeležavanje krsne slave u teškim okolnostima

TUŽNA PRIČA IZ ŽIVOTA SRPSKOG PISCA Ljubav prema jednoj ženi ostavila je dubok trag na njegovom srcu!
U Pirotu je proveo dve godine i za vreme svog boravka zaljubio se u ženu koja je imala veliki uticaj na njegov dalji emotivni put.
Komentari(0)