PEJZAŽ MALOG FORMATA SA PRIKAZOM MANASIJE Jedini prikaz spomenika srednjeg veka od strane jednog od najznačajnijih slikara iz doba srpskog romantizma (VIDEO)

Lepote Srbije

17:30

Kultura 0

Živopis Manasije spada u red najvećih dometa srpskog srednjovekovnog slikarstva.

PEJZAŽ MALOG FORMATA SA PRIKAZOM MANASIJE Jedini prikaz spomenika srednjeg veka od strane jednog od najznačajnijih slikara iz doba srpskog romantizma (VIDEO)
Printscreen/Facebook

Manastir Manasija oduvek je bio inspiracija za umetnike, a pogotovo za slikare. Posebno mesto među njima pripada Stevanu Todoroviću, jednom od najznačajnijih slikara iz doba srpskog romantizma. On je 1857-1858. godine naslikao pejzaž malog formata sa prikazom Manastira Manasije, tehnikom ulje na platnu. To delo je sačuvano i kao crtež otisnut u litografskoj tehnici 1859. godine.

Inače, Todorović je pisao o potrebi izučavanja i snimanja srpskih starih spomenika u Srbiji i van Srbije, po uzoru na slikara Dimitrija Avramovića, ali slika Manasije je jedini njegov prikaz spomenika srednjeg veka.

PEJZAŽ MALOG FORMATA SA PRIKAZOM MANASIJE Jedini prikaz spomenika srednjeg veka od strane jednog od najznačajnijih slikara iz doba srpskog romantizma (VIDEO) vikipedija
 

 

Manastir Manasija ili Resava je zadužbina despota Stefana Lazarevića, sina kneza Lazara i kneginje Milice. Nalazi se na dva kilometra od grada Despotovca, u klisuri pored reke Resave. Manastir je građen između 1407. i 1418. godine.

Manastirska crkva je posvećena Svetoj Trojici. Slikarstvo Manasije spada u najviši domet slikarstva srpskog srednjeg veka.

Manastir Manasija, ulje na platnu, 1857-1858, Stevan Todorović

 

 

Živopis Manasije


Iako teško oštećen, živopis Manasije spada u red najvećih dometa srpskog srednjovekovnog slikarstva. Od očuvanih fresaka najzanimljivija je ktitorska kompozicija na zapadnom zidu glavnog dela crkve na kojoj despot Stefan drži u jednoj ruci povelju a u drugoj model manastira. Na toj fresci je on u vladarskim odorama sa vladarskim insignijama.

PEJZAŽ MALOG FORMATA SA PRIKAZOM MANASIJE Jedini prikaz spomenika srednjeg veka od strane jednog od najznačajnijih slikara iz doba srpskog romantizma (VIDEO) vikipedija
 

 

Na južnom i severnom zidu - u pevnicama - očuvani su veličanstveni likovi svetih ratnika. U gornjim zonama pevnica naslikane su scene iz života Gospoda Hrista i ilustrovane Njegove priče iz Jevanđelja. U glavnom kubetu su predstavljeni starozavetni proroci. U oltaru je naslikano Pričešće apostola i Povorka svetih otaca, među kojima je (poslednji u redu prema severu) prvi srpski arhiepiskop - Sveti Sava. Na stubovima su dobro očuvani medaljoni sa poprsjima svetitelja, kao lik svetog arhanđela Mihaila (na južnom) i svetog Petra Aleksandrijskog (na severnom stubu).

Manasija je rušena i pustošena mnogo puta. Ostalo je zabeleženo da je stradala 1439, 1456, 1476, i 1734, ali je i obnavljana 1735, 1806, 1810, i 1845. godine. Zavod za zaštitu spomenika kulture SR Srbije je 1956. godine uradio obimne konzervatorsko-restauratorske radove uključujući i čišćenje i konzervaciju fresaka.

Izvor: vikipedija, serbian_medieval_history

tomanija obrenović

IGRE PRESTOLA STAROG BEOGRADA: Životna priča Tomanije Obrenović, žene koja je promenila tok istorije!

Kultura

14:00

25 april, 2024

Kažu da iza svakog uspešnog muškarca stoji jaka žena. Da je tako svedoči i sudbina Jevrema Obrenovića, mlađeg brata kneza Miloša, koji je imao privilegiju da život deli sa gospa Tomanijom. Iako su joj često pripisivali oštrinu i sklonost ka spletkama, u svojoj intimi ova oštroumna žene bila je samo majka koja je svim srcem radila za dobrobit svojih potomaka. A i kako ne bi, imala ih je devetoro.

Komentari(0)

Loading