Pevanje pred vetar: Kako su pastiri sa Stare planine prizivali promenu vremena pesmom u zoru
Na grebenima iznad Kalne i Vrtovca, pastiri su u zoru pevali ka vetru – tiho, jednostavno, gotovo obredno. Verovalo se da pesma može da prizove sunce, odagna kišu ili umiri stado.
Na Staroj planini, gde su i danas sela razvučena između oblaka i tišine, vetar nikada nije bio samo vetar. Bio je znak, poruka, predskazanje. Pastiri koji su danima boravili sa stadom u planinskim visovima razvili su običaj koji se retko gde spominje: “pevanje pred vetar”. To nije bila pesma za uši, već pesma za nebo – tiha, jednostavna, a moćna. Verovalo se da pesma može prizvati sunce, prekinuti kišu ili “umiliti dan”.
Kako izgleda pevanje koje nije za ljude, već za vetar?
U selima kao što su Kalna, Vrtovac, Gornji Krivodol i Rsovci, pastiri su svako jutro, čim vetar dune niz planinu, okretali lice u njegovom pravcu i pevali jednu ili dve rečenice. Nisu to bile narodne pesme, već improvizovani stihovi, izmišljeni na licu mesta:
Možda vas zanima:
Za ovo mesto u Srbiji retko ko zna, a pravi je dragulj: Cena smeštaja je smejurija
U neposrednoj blizini nalazi se i crkva Svetog Đorđa iz 16. veka u selu Slavinja
STAROPLANINSKI DRAGULJ: Sir jači od kozjeg, napravljen od ENDEMIČNIH biljaka, a služi kao lek za celu porodicu
Zaboravite industrijske sireve! Na obroncima Stare planine nastaje specijalitet koji svoju lekovitu moć crpi iz prirode. Otkrivamo tajnu Staroplaninskog ovčijeg sira – zašto se smatra našim najzdravijim sirom i kako ga pastiri vekovima koriste za jačanje imuniteta.
Možda vas zanima:
Za ovo mesto u Srbiji retko ko zna, a pravi je dragulj: Cena smeštaja je smejurija
U neposrednoj blizini nalazi se i crkva Svetog Đorđa iz 16. veka u selu Slavinja
STAROPLANINSKI DRAGULJ: Sir jači od kozjeg, napravljen od ENDEMIČNIH biljaka, a služi kao lek za celu porodicu
Zaboravite industrijske sireve! Na obroncima Stare planine nastaje specijalitet koji svoju lekovitu moć crpi iz prirode. Otkrivamo tajnu Staroplaninskog ovčijeg sira – zašto se smatra našim najzdravijim sirom i kako ga pastiri vekovima koriste za jačanje imuniteta.
Možda vas zanima:
Za ovo mesto u Srbiji retko ko zna, a pravi je dragulj: Cena smeštaja je smejurija
U neposrednoj blizini nalazi se i crkva Svetog Đorđa iz 16. veka u selu Slavinja
STAROPLANINSKI DRAGULJ: Sir jači od kozjeg, napravljen od ENDEMIČNIH biljaka, a služi kao lek za celu porodicu
Zaboravite industrijske sireve! Na obroncima Stare planine nastaje specijalitet koji svoju lekovitu moć crpi iz prirode. Otkrivamo tajnu Staroplaninskog ovčijeg sira – zašto se smatra našim najzdravijim sirom i kako ga pastiri vekovima koriste za jačanje imuniteta.
– “Vetre, nemoj preko vode,
Nosiš kišu iz slobode.”
– “Ostani lagan, ne premeći dan,
Čuva te pesma sa Golijskog stran.”
Pesma nije morala da rimuje, ali nije smela da bude ljuta ili tužna – verovalo se da vetar pamti raspoloženje.
Zašto su to radili?
U narodnoj tradiciji Stare planine, vetar je imao duhovnu funkciju:
- istočni vetar – nosi zdravlje, rađanje, blagostanje,
- zapadni vetar – nosi kišu, promenu i težinu,
- severni vetar – nosi bolest i nesreću,
- južni vetar – donosi blagostanje, ali može pomutiti um.
Pevanjem, pastir je “nudio” vetru pesmu umesto nemira. Ujedno, to je bio lični ritual povezivanja s danom – znak da se prirodi ne ide protiv, nego joj se peva.
Ko je pevao, a ko nije smeo?
Pevanje je bilo rezervisano za najiskusnijeg pastira ili onoga ko je “imao dobar glas za vetar”. Neki su verovali da žene ne treba da pevaju vetru, jer njihova pesma “pali sunce”, što može izazvati sušu.
Deca koja su tek počinjala da čuvaju stoku prvo su učena kako da stoje, kako da ćute, a tek onda – kako da pevaju pred vetar.
Pesma nije bila za druge – bila je za dan koji dolazi
Niko nije pevao glasno. Pevalo se kao šapat s melodijom, da stado ne pobegne, da planina ne čuje – jer se verovalo da ako planina čuje da tražiš da ne pada kiša, može da ti “pokaže zube”.
Zato su pastiri govorili:
“Planina zna kad si skroman. Ako vičeš – daće ti vetar što nisi tražio.”
Gde se još pamti ovaj običaj?
Samo retki stariji ljudi u Kalni i Rsovcima pamte stihove. Neki kažu da su njihovi očevi i dedovi zaista verovali u moć pesme, dok drugi tvrde da je to bio samo način da se čovek sabere pre početka dana.
Jedan starac iz Kalne reče:
“Nije vetar menjao dan – nego sam ja drugačije gled’o kad mu zapevam.”
Tiha ekologija srca
Pevanje pred vetar nije pokušaj da se kontroliše priroda. Naprotiv – to je priznavanje da smo joj mali, ali da ipak možemo da komuniciramo. To je bio oblik zahvalnosti, pokornosti i nade – u dan, u stado, u sebe.
U svetu u kojem svi vičemo, možda je vreme da se setimo da nekada… pesma vetru može da bude najtiša, ali najiskrenija molba.
Na sahrani Danilu Lazoviću niko nije držao govor: Na čuvenoj slici "Kafane kod besmrtnih" nema poznatog glumca - evo i zašto
Danilo Lazović ostao je upamćen ne samo kao vrhunski glumac, već i kao čovek velikog srca, koji je uspeo da balansira između umetničkog sveta i porodičnih vrednosti
NEBESKI GLAS: Otkrijte "Krstasti svod" u manastiru Manasija i zašto arhitektura svedoči o tajnoj pravoslavnoj sekti
Manastir Manasija, zadužbina despota Stefana Lazarevića iz 15. veka, predstavlja vrhunac moravske arhitekture. Ipak, Manasija krije tajnu: njena arhitektura, sa neobičnim svodovima i dekoracijom, svedoči o snažnim, pa čak i zabranjenim, uticajima sa Zapada. Otkrivamo zašto su masivni zidovi i Despotova kula bili centar otpora, i kako je Resavska škola održavala "skrivenu" pravoslavnu misao.
KUĆA NA TERAZIЈAMA GDE JE GOREO NOVAC: Tajna Palate Atina – zašto je u njoj nestalo najveće blago i zavera iz 1941.
Palata Atina na Terazijama nije samo remek-delo secesije i akademizma, već tihi svedok burne istorije Beograda. Otkrivamo kako je ova raskošna zgrada dobila ime po dvorskom kuvaru Kralja Petra I, i kako je urbana legenda o tajnim trezorima i nestalom blagu iz nje nastala u haosu Aprilskog rata 1941. godine.
GROBLJE VILA: Zašto se na planini Miroč i danas gasi motor i legenda o najstarijem srpskom vampiru
Miroč, planina na severoistoku Srbije, važi za jednu od najmističnijih, opevana u narodnim pesmama kao dom vilenjaka. Ipak, Miroč i obližnji krajevi kriju mnogo mračniju tajnu – priču o najpoznatijem srpskom vampiru, Savi Savanoviću. Otkrivamo kako je vodenica na reci Rogačici postala ukleto mesto koje meštani izbegavaju i kako se mit o vukodlacima spojio sa pričom o vampiru.
POSLEDNJE PISMO IZ ZATVORA: Istina o jedinom svedočanstvu Kneza Pavla u egzilu i zašto je odbio da nosi burmu
Knez Pavle Karađorđević (1893–1976) važio je za najobrazovanijeg i najsklonijeg umetnosti među srpskim vladarima, ali je njegov život završio u političkom progonstvu. Otkrivamo kako je njegova sudbina povezana sa tragičnim gubitkom sina i zašto se, uprkos svom bogatstvu, morao odreći remek-dela da bi preživeo u izgnanstvu.
Komentari(0)