Kada su Srbi i Sibinjanin Janko odbranili Beograd: zašto i danas zvone zvona u podne
U julu 1456. godine, Beograd je postao poprište jedne od najpresudnijih bitaka srednjovekovne Evrope. Osmanlijski sultan Mehmed II Osvajač, već poznat po osvajanju Carigrada, krenuo je ka srcu Ugarske. Na braniku Beograda našli su se vojskovođa Janoš Hunjadi, franjevac Jovan Kapistran i brojne srpske čete koje su zajedno odbranile grad i zaustavile osmanski prodor ka srednjoj Evropi.
Put Osmanlija ka Beogradu
Nakon osvajanja Carigrada 1453. godine, sultan Mehmed II odlučio je da osigura prolaz ka srednjoj Evropi. Njegova vojska, procenjena na 60.000–80.000 ljudi, krenula je na Beograd – ključnu tvrđavu na ušću Save u Dunav, tada u okviru ugarskog kraljevstva. Grad je bio kapija prema severu i zato glavna meta.
Srpske snage u odbrani
U odbrani su veliku ulogu igrali Srbi, podanici despota Đurđa Brankovića i stanovnici Beograda i okoline. Pored srpskih velikaša i ratnika, na bedemima su se rame uz rame borili seljaci, ribari, zanatlije i monasi. Srpske čete u sastavu ugarske vojske bile su poznate po lakim konjanicima i strelcima, a njihova snalažljivost u brzim upadima zadavala je probleme osmanskoj vojsci.
Shutterstock
Opsada i proboj
Opsada je počela 4. jula 1456. godine. Osmanlije su danima tukle bedeme topovima i pokušavale da probiju zidove. Branioci su trpeli glad i bolesti, ali su se branili i danju i noću. Presudni trenutak došao je 21. jula, kada su Osmanlije krenule u veliki juriš.
Tada je Janoš Hunjadi, uz podršku srpskih i ugarskih ratnika, izveo snažan kontranapad. U žestokoj borbi na bedemima i ulicama grada, Turci su potisnuti, a sam sultan Mehmed II ranjen. U metežu koji je usledio, osmanska vojska počela je da se povlači, ostavljajući na hiljade mrtvih na bojnom polju.
Pobeda i posledice
Ova pobeda bila je ogromna: Osmanlije su izgubile između 20.000 i 30.000 vojnika, dok je Beograd ostao neosvojiv. Iako je Janoš Hunjadi ubrzo umro od kuge, njegov podvig i uloga srpskih branilaca učvrstili su Beograd kao bedem hrišćanstva. Osmanlijski prodori ka Evropi bili su zaustavljeni na skoro sedam decenija.
Sećanje na heroje
Papa Kalist III proglasio je da zvona u podne širom hrišćanskog sveta zvone u znak sećanja na pobedu kod Beograda – običaj koji se i danas čuje u crkvama širom Evrope. U srpskoj tradiciji, Hunjadi je ostao upamćen kao Sibinjanin Janko, a narod je u pesmama opevao i hrabrost svojih ljudi koji su branili grad.
Da li znate ko je žena s najpoznatije jugoslovenske novčanice? "Sivu golubicu" niko nije uspeo da falsifikuje, a evo kako je postala slavna
Otkrijte fascinantnu priču o novčanici od 1.000 dinara iz SFRJ, poznatoj kao „siva golubica“, i ženi koja je bila inspiracija za njen portret.
Naša je dužnost da svetinju održavamo i ostavimo novim generacijama: Izvode se radovi na uređenju ulaza u Hram Svete Trojice u Gornjem Milanovcu
Ni na kraju godine radovi na teritoriji opštine Gornji Milanovac nisu stali. Samo jedna od lokacija na kojima se izvode jeste uređenje ulaza u Hram Svete Trojice.
LJUBAVNA PRIČA MOME KAPORA: Gledao ju je kao BOGINJU
Momo Kapor jedan od naših najčitanijih i najomiljenijih pisaca, je neko ko je obeležio jedno vreme u Beogradu, našoj prestonici koju je tako dobro opisivao. Kako je pisao, tako je i voleo!
Sveti Andrej Prvozvani: Zaštitnik je Karađorđevića i Rusije, umiruje zveri, a tog dana treba jesti ovu namirnicu
Srpska pravoslavna crkva 13. decembra proslavlja Svetog Andreja, prvog sledbenika Hristovog. Postradao je na krstu, zbog odanosti novozavetnoj veri. Slavi se kao krsna slava.
OVO ŽENSKO IME JE BILO POPULARNO U JUGOSLAVIJI: Skroz je PALO u ZABORAV, a ZNAČENJE niko NE ZNA
Nadimci koji prate ime Radmila su Rada i Rale
Komentari(0)