Kada su Srbi i Sibinjanin Janko odbranili Beograd: zašto i danas zvone zvona u podne
U julu 1456. godine, Beograd je postao poprište jedne od najpresudnijih bitaka srednjovekovne Evrope. Osmanlijski sultan Mehmed II Osvajač, već poznat po osvajanju Carigrada, krenuo je ka srcu Ugarske. Na braniku Beograda našli su se vojskovođa Janoš Hunjadi, franjevac Jovan Kapistran i brojne srpske čete koje su zajedno odbranile grad i zaustavile osmanski prodor ka srednjoj Evropi.
Put Osmanlija ka Beogradu
Nakon osvajanja Carigrada 1453. godine, sultan Mehmed II odlučio je da osigura prolaz ka srednjoj Evropi. Njegova vojska, procenjena na 60.000–80.000 ljudi, krenula je na Beograd – ključnu tvrđavu na ušću Save u Dunav, tada u okviru ugarskog kraljevstva. Grad je bio kapija prema severu i zato glavna meta.
Srpske snage u odbrani
U odbrani su veliku ulogu igrali Srbi, podanici despota Đurđa Brankovića i stanovnici Beograda i okoline. Pored srpskih velikaša i ratnika, na bedemima su se rame uz rame borili seljaci, ribari, zanatlije i monasi. Srpske čete u sastavu ugarske vojske bile su poznate po lakim konjanicima i strelcima, a njihova snalažljivost u brzim upadima zadavala je probleme osmanskoj vojsci.
Shutterstock
Opsada i proboj
Opsada je počela 4. jula 1456. godine. Osmanlije su danima tukle bedeme topovima i pokušavale da probiju zidove. Branioci su trpeli glad i bolesti, ali su se branili i danju i noću. Presudni trenutak došao je 21. jula, kada su Osmanlije krenule u veliki juriš.
Tada je Janoš Hunjadi, uz podršku srpskih i ugarskih ratnika, izveo snažan kontranapad. U žestokoj borbi na bedemima i ulicama grada, Turci su potisnuti, a sam sultan Mehmed II ranjen. U metežu koji je usledio, osmanska vojska počela je da se povlači, ostavljajući na hiljade mrtvih na bojnom polju.
Pobeda i posledice
Ova pobeda bila je ogromna: Osmanlije su izgubile između 20.000 i 30.000 vojnika, dok je Beograd ostao neosvojiv. Iako je Janoš Hunjadi ubrzo umro od kuge, njegov podvig i uloga srpskih branilaca učvrstili su Beograd kao bedem hrišćanstva. Osmanlijski prodori ka Evropi bili su zaustavljeni na skoro sedam decenija.
Sećanje na heroje
Papa Kalist III proglasio je da zvona u podne širom hrišćanskog sveta zvone u znak sećanja na pobedu kod Beograda – običaj koji se i danas čuje u crkvama širom Evrope. U srpskoj tradiciji, Hunjadi je ostao upamćen kao Sibinjanin Janko, a narod je u pesmama opevao i hrabrost svojih ljudi koji su branili grad.
Na sahrani Danilu Lazoviću niko nije držao govor: Na čuvenoj slici "Kafane kod besmrtnih" nema poznatog glumca - evo i zašto
Danilo Lazović ostao je upamćen ne samo kao vrhunski glumac, već i kao čovek velikog srca, koji je uspeo da balansira između umetničkog sveta i porodičnih vrednosti
NEBESKI GLAS: Otkrijte "Krstasti svod" u manastiru Manasija i zašto arhitektura svedoči o tajnoj pravoslavnoj sekti
Manastir Manasija, zadužbina despota Stefana Lazarevića iz 15. veka, predstavlja vrhunac moravske arhitekture. Ipak, Manasija krije tajnu: njena arhitektura, sa neobičnim svodovima i dekoracijom, svedoči o snažnim, pa čak i zabranjenim, uticajima sa Zapada. Otkrivamo zašto su masivni zidovi i Despotova kula bili centar otpora, i kako je Resavska škola održavala "skrivenu" pravoslavnu misao.
KUĆA NA TERAZIЈAMA GDE JE GOREO NOVAC: Tajna Palate Atina – zašto je u njoj nestalo najveće blago i zavera iz 1941.
Palata Atina na Terazijama nije samo remek-delo secesije i akademizma, već tihi svedok burne istorije Beograda. Otkrivamo kako je ova raskošna zgrada dobila ime po dvorskom kuvaru Kralja Petra I, i kako je urbana legenda o tajnim trezorima i nestalom blagu iz nje nastala u haosu Aprilskog rata 1941. godine.
GROBLJE VILA: Zašto se na planini Miroč i danas gasi motor i legenda o najstarijem srpskom vampiru
Miroč, planina na severoistoku Srbije, važi za jednu od najmističnijih, opevana u narodnim pesmama kao dom vilenjaka. Ipak, Miroč i obližnji krajevi kriju mnogo mračniju tajnu – priču o najpoznatijem srpskom vampiru, Savi Savanoviću. Otkrivamo kako je vodenica na reci Rogačici postala ukleto mesto koje meštani izbegavaju i kako se mit o vukodlacima spojio sa pričom o vampiru.
POSLEDNJE PISMO IZ ZATVORA: Istina o jedinom svedočanstvu Kneza Pavla u egzilu i zašto je odbio da nosi burmu
Knez Pavle Karađorđević (1893–1976) važio je za najobrazovanijeg i najsklonijeg umetnosti među srpskim vladarima, ali je njegov život završio u političkom progonstvu. Otkrivamo kako je njegova sudbina povezana sa tragičnim gubitkom sina i zašto se, uprkos svom bogatstvu, morao odreći remek-dela da bi preživeo u izgnanstvu.
Komentari(0)