Ženska moba u Mačvi: Neobičan običaj gde žene same grade kuće, a muškarcima je pristup zabranjen
Saznajte kako izgleda jedinstveni običaj iz Mačve, gde žene tradicionalno preuzimaju glavnu ulogu u izgradnji doma, negujući duh solidarnosti i zajedništva
Među brojnim jedinstvenim običajima u Srbiji, ženska moba u Mačvi zauzima posebno mesto. U ovom zanimljivom običaju, žene samostalno grade kuće, dok je muškarcima strogo zabranjen pristup gradilištu. Ova praksa, duboko ukorenjena u lokalnoj kulturi, simbol je ženske snage, zajedništva i solidarnosti. Kako tačno izgleda ovaj običaj i zašto je toliko poseban?
Kako izgleda ženska moba?
Ženska moba u Mačvi je tradicionalna radna akcija gde se okupljaju žene iz zajednice kako bi pomogle jednoj od njih u izgradnji ili renoviranju kuće. Tokom ove posebne akcije, žene obavljaju sav posao – od pripreme materijala, zidanja, do završnih radova. Muškarci su tog dana udaljeni od posla, često organizujući druženje daleko od gradilišta.
Možda vas zanima:
Šarene tikvice iz Kovačice: Kako su obične tikvice postale deo svetske kulturne baštine?
Otkrijte neobičnu tradiciju ukrašavanja tikvica iz banatskog sela Kovačica koja je očarala ceo svet i našla svoje mesto na UNESCO listi
Češljanje uveče "rasipa dušu": Narodno verovanje koje skriva duboku simboliku
Zašto su se žene u Srbiji klonile češlja nakon zalaska sunca?
Možda vas zanima:
Šarene tikvice iz Kovačice: Kako su obične tikvice postale deo svetske kulturne baštine?
Otkrijte neobičnu tradiciju ukrašavanja tikvica iz banatskog sela Kovačica koja je očarala ceo svet i našla svoje mesto na UNESCO listi
Češljanje uveče "rasipa dušu": Narodno verovanje koje skriva duboku simboliku
Zašto su se žene u Srbiji klonile češlja nakon zalaska sunca?
Možda vas zanima:
Šarene tikvice iz Kovačice: Kako su obične tikvice postale deo svetske kulturne baštine?
Otkrijte neobičnu tradiciju ukrašavanja tikvica iz banatskog sela Kovačica koja je očarala ceo svet i našla svoje mesto na UNESCO listi
Češljanje uveče "rasipa dušu": Narodno verovanje koje skriva duboku simboliku
Zašto su se žene u Srbiji klonile češlja nakon zalaska sunca?
Zašto muškarcima nije dozvoljeno da učestvuju?
Ovaj običaj zasnovan je na verovanju da ženska energija donosi sreću, mir i blagostanje u dom koji grade. Takođe, verovalo se da će kuća izgrađena isključivo ženskom rukom biti puna ljubavi, zdravlja i harmonije.
Simbolika solidarnosti i zajedništva
Ženska moba nije samo fizički posao već duboko simboličan čin kojim se neguje zajedništvo i solidarnost među ženama. Svaka žena učestvuje sa željom da doprinese zajednici, znajući da će i sama jednog dana dobiti pomoć kada joj zatreba.
Kako danas izgleda ženska moba u Mačvi?
Iako se danas ređe praktikuje u svom tradicionalnom obliku, ženska moba je još uvek prisutna u pojedinim selima Mačve, često prilagođena modernim uslovima života. Danas je ovaj običaj više prilika za očuvanje tradicije, druženje i razmenu iskustava među ženama svih generacija.
Gde možete videti i doživeti žensku mobu?
Mačva je poznata po svom bogatom kulturnom nasleđu i običajima poput ženske mobe. Najbolja prilika da se upoznate sa ovim običajem jeste tokom lokalnih festivala i manifestacija koje se održavaju u ovom kraju, poput etno-sajmova i tradicionalnih okupljanja.
Posetite Mačvu i osetite duh zajedništva kroz neobični običaj ženske mobe, koji nastavlja da inspiriše i povezuje generacije žena u Srbiji.
Kako se čuvao oganj u zimskoj noći: Da ne ugasne, da ne uđe zlo
U starim srpskim kućama oganj nije bio samo izvor toplote – bio je živo biće doma. Gasio se samo s poštovanjem, čuvao se pepelom i nikada nije ostajao sam
Zašto se stara slama ne izbacuje pre Nikoljdana: Verovanje koje štiti dom
U srpskim domaćinstvima nekada se znalo – slama iz ikona, badnjaka i kućnih ćoškova ne iznosi se dok ne prođe Sveti Nikola. Jer ona nije smeće – već čuvar doma i molitva u tišini
Kuvana repa s belim lukom: Jeftin, star, posan ručak koji se kuvao kad nema ništa
Kada bi nestalo mesa, brašna, jaja i svega „važnog“, u starim srpskim kuhinjama ostajala je repa. A kad se ona skuva s belim lukom – nahrani i telo i dušu
Od Aranđela do Božića: Dani kada se ne udara po stolu i ne tera gost iz kuće
U srpskoj tradiciji, period između Aranđelovdana i Božića bio je vreme tišine, sabranosti i duhovnog reda – kad se ne viče, ne lupi šakom o sto i ne odbija onaj koji dođe pod krov
Zašto su se ruke prale u tišini na dan slave: Zaboravljeno pravilo gostoprimstva
U starim srpskim kućama, pre nego što bi se sela za slavsku trpezu, ruke su se prale tiho, bez reči, ponekad i napolju – jer se verovalo da voda „pamti kako si dočekan“
Komentari(0)