U narodnim predanjima Srbije, posebno u planinskim selima, verovalo se da svaki izvor ima svog čuvara – nevidljivog, tihog, ali prisutnog. Taj čuvar ne voli smeh, psovke ni nemar, a ako se uvredi – izvor može presušiti, ili ostaviti trag na onome ko ga je uznemirio.

Planinska sela su uvek imala poseban odnos prema vodi. Izvori nisu bili samo mesto za osveženje, već duhovna tačka doma, sela i sveta. Prema predanjima, svaki izvor – posebno onaj koji ne presušuje ni u suši – ima svoje biće. To biće se ne vidi, ne progovara, ali oseti kad mu priđeš pogrešno. Meštani su verovali da ako izvoru priđeš sa poštovanjem – voda će te nahraniti. Ako ne, ona pamti – i zna da odgovori.
Izvor kao svetinja
U seoskoj svakodnevnici, voda nije bila obična tečnost. Bila je dar iz dubine, iz zemlje, iz tišine.
Možda vas zanima:

SRPSKI KAMENOVI SPOTICANJA: Zašto se verovalo da neki kamenovi nose posebnu magijsku moć?
U srpskoj narodnoj tradiciji, određeni kamenovi, poznati kao „kamenovi spoticanja“, smatrani su posebnim predmetima koji poseduju magijske moći. Ovi kamenovi imali su značajnu ulogu u brojnim običajima, ritualima i verovanjima koja su se prenosila kroz generacije, oblikujući narodnu kulturu i verovanja.

Ivanjdan i hod po jutarnjoj rosi: Zašto se 7. jula hoda bos po travi – i šta to leči?
U srpskoj tradiciji, ako ustaneš pre sunca i bosi pređeš kroz rosnu livadu – izlečićeš dušu, telo i snove
Možda vas zanima:

SRPSKI KAMENOVI SPOTICANJA: Zašto se verovalo da neki kamenovi nose posebnu magijsku moć?
U srpskoj narodnoj tradiciji, određeni kamenovi, poznati kao „kamenovi spoticanja“, smatrani su posebnim predmetima koji poseduju magijske moći. Ovi kamenovi imali su značajnu ulogu u brojnim običajima, ritualima i verovanjima koja su se prenosila kroz generacije, oblikujući narodnu kulturu i verovanja.

Ivanjdan i hod po jutarnjoj rosi: Zašto se 7. jula hoda bos po travi – i šta to leči?
U srpskoj tradiciji, ako ustaneš pre sunca i bosi pređeš kroz rosnu livadu – izlečićeš dušu, telo i snove
Možda vas zanima:

SRPSKI KAMENOVI SPOTICANJA: Zašto se verovalo da neki kamenovi nose posebnu magijsku moć?
U srpskoj narodnoj tradiciji, određeni kamenovi, poznati kao „kamenovi spoticanja“, smatrani su posebnim predmetima koji poseduju magijske moći. Ovi kamenovi imali su značajnu ulogu u brojnim običajima, ritualima i verovanjima koja su se prenosila kroz generacije, oblikujući narodnu kulturu i verovanja.

Ivanjdan i hod po jutarnjoj rosi: Zašto se 7. jula hoda bos po travi – i šta to leči?
U srpskoj tradiciji, ako ustaneš pre sunca i bosi pređeš kroz rosnu livadu – izlečićeš dušu, telo i snove
Možda vas zanima:

SRPSKI KAMENOVI SPOTICANJA: Zašto se verovalo da neki kamenovi nose posebnu magijsku moć?
U srpskoj narodnoj tradiciji, određeni kamenovi, poznati kao „kamenovi spoticanja“, smatrani su posebnim predmetima koji poseduju magijske moći. Ovi kamenovi imali su značajnu ulogu u brojnim običajima, ritualima i verovanjima koja su se prenosila kroz generacije, oblikujući narodnu kulturu i verovanja.

Ivanjdan i hod po jutarnjoj rosi: Zašto se 7. jula hoda bos po travi – i šta to leči?
U srpskoj tradiciji, ako ustaneš pre sunca i bosi pređeš kroz rosnu livadu – izlečićeš dušu, telo i snove
Možda vas zanima:

SRPSKI KAMENOVI SPOTICANJA: Zašto se verovalo da neki kamenovi nose posebnu magijsku moć?
U srpskoj narodnoj tradiciji, određeni kamenovi, poznati kao „kamenovi spoticanja“, smatrani su posebnim predmetima koji poseduju magijske moći. Ovi kamenovi imali su značajnu ulogu u brojnim običajima, ritualima i verovanjima koja su se prenosila kroz generacije, oblikujući narodnu kulturu i verovanja.

Ivanjdan i hod po jutarnjoj rosi: Zašto se 7. jula hoda bos po travi – i šta to leči?
U srpskoj tradiciji, ako ustaneš pre sunca i bosi pređeš kroz rosnu livadu – izlečićeš dušu, telo i snove
Možda vas zanima:

SRPSKI KAMENOVI SPOTICANJA: Zašto se verovalo da neki kamenovi nose posebnu magijsku moć?
U srpskoj narodnoj tradiciji, određeni kamenovi, poznati kao „kamenovi spoticanja“, smatrani su posebnim predmetima koji poseduju magijske moći. Ovi kamenovi imali su značajnu ulogu u brojnim običajima, ritualima i verovanjima koja su se prenosila kroz generacije, oblikujući narodnu kulturu i verovanja.

Ivanjdan i hod po jutarnjoj rosi: Zašto se 7. jula hoda bos po travi – i šta to leči?
U srpskoj tradiciji, ako ustaneš pre sunca i bosi pređeš kroz rosnu livadu – izlečićeš dušu, telo i snove
Ovo se, verovalo se, govorilo ne vodi – već njenom čuvaru.
Ko je bio čuvar izvora
U narodnom predanju, izvor čuva biće bez glasa i bez senke.
Neki su ga zamišljali kao starca sa štapom koji sedi u podnožju, drugi kao devojku s dugačkom kosom, koja samo jednom godišnje pokaže lice u odrazu.
Ali najviše se verovalo da je to nešto što ne treba videti – ali znaš da je tu.
U selima oko Homolja i Kopaonika, stariji su znali da kažu:
„Ako ti je voda gorka, ne pitaj zašto – već idi.“
Kako se ponaša kad se naljuti
Ako neko zazviždi pored izvora, psuje, razlije vodu ili se ruga, verovalo se da:
– može da dobije groznicu bez temperature,
– da ga voda „ne primi“,
– ili da počne da sanja istu osobu svake noći – iako je ne poznaje.
U nekim selima, deci se nije dozvoljavalo da piju vodu iz ruke – već isključivo iz posude, s poštovanjem.
Izvor je, govorili su, živ, i zna kad ga dete poštuje, a kad se samo igra.
Znak da čuvar prihvata prisustvo
Ako se na izvoru voda ne muti kad se zahvati, ako je hladna, ali ne boli, i ako ptica zapeva dok piješ – verovalo se da čuvar ćuti, ali prihvata.
Tada je u redu uzeti vodu, ali uvek ostaviti malo – „za onog koga čuvar još čeka.“
Danas – izvori ostaju, ali čuvari ćute
Možda više ne verujemo u bića koja čuvaju izvore.
Ali i danas, kad naiđemo na tihi planinski izvor, niko ne viče, ne psuje, i svi zastanu.
To nije praznoverje.
To je nasleđe.
Jer izvor ne traži mnogo.
Samo da znaš da ono što daje – neko čuva.

Zasijaće u punom sjaju: Rekonstrukcija dva važna spomenika u Užicu - na kompleksu Kadinjača i na spomen česmi na Sinjevcu
Narodni muzej Užice i Zavod za zaštitu spomenika kulture Kraljevo trenutno rade na dva projekta iz oblasti konzervatorsko – restauratorskih radova na teritoriji grada Užice.

Otac srpskog genija govorio 8 jezika: Milutin Tesla imao jednu čudesnu sposobnost, a zbog ovoga Nikola nije došao na očevu sahranu
Nikola Tesla se sećao kako je otac znao napamet ogromne odlomke iz Homerovih epova i biblijskih tekstova, te kako je često veče provodio u diskusijama, recitovanju i filozofiranju.

Zaboravljena tradicija: Kako se nekada slavio Sveti Trifun u Srbiji
Srbija je zemlja bogate tradicije, u kojoj svaki praznik nosi posebne običaje i priče. Jedan od manje poznatih, ali nekada veoma cenjenih praznika, jeste Sveti Trifun – zaštitnik vinograda i vinogradara.

Ovo žensko ime od 4 slova je jedno od najlepših: Značenje je božanstveno
Jako lepo ime, a značenje još lepše

Zašto najboljeg prijatelja nikad ne bi trebalo uzimati za kuma: Mnogi Srbi ovo rade, a nisu svesni kakvu grešku prave
"Bog na nebu, na zemlji kum" stara je narodna izreka koja dovoljno slikovito govori o važnosti kuma na našim prostorima.
Komentari(0)