Ogledalo okrenuto ka zidu: Zašto su žene u prošlosti prekrivale ogledala kad se govori istina koja boli
U starim srpskim domaćinstvima, ogledalo nije bilo samo predmet – bilo je svedok. Kad bi se u kući vodili teški razgovori, priznanja, ili izgovarale reči koje dugo nisu smele da se čuju, ogledalo se okretalo ka zidu. Da ne pamti. Da ne ponovi.
U selima centralne i istočne Srbije, pogotovo u brdskim krajevima, ogledalo nije bilo bezopasno. Postojala su nepisana pravila – kada sme da se gleda, kada mora da se pokrije, i kada da se okrene. Posebno važan bio je trenutak kad se govori istina koju si dugo krio. Ako bi u sobi bilo ogledalo, žene bi znale da ga okrenu ili pokriju krpom. Ne zato što se stide – već zato što, kako su govorile, „ogledalo ne zaboravlja reč, čak i kad čovek pokuša.“
Ogledalo kao svedok kuće
U narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo za lice.
Možda vas zanima:
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Zašto se uveče ne daje nož, hleb ili ogledalo? Tri zabrane koje narod ne krši ni bez objašnjenja
U srpskoj tradiciji postoje predmeti koji se posle zalaska sunca ne smeju davati iz ruke u ruku – jer se veruje da prenose svađu, nesreću ili gubitak
Možda vas zanima:
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Zašto se uveče ne daje nož, hleb ili ogledalo? Tri zabrane koje narod ne krši ni bez objašnjenja
U srpskoj tradiciji postoje predmeti koji se posle zalaska sunca ne smeju davati iz ruke u ruku – jer se veruje da prenose svađu, nesreću ili gubitak
Možda vas zanima:
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Zašto se uveče ne daje nož, hleb ili ogledalo? Tri zabrane koje narod ne krši ni bez objašnjenja
U srpskoj tradiciji postoje predmeti koji se posle zalaska sunca ne smeju davati iz ruke u ruku – jer se veruje da prenose svađu, nesreću ili gubitak
Možda vas zanima:
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Zašto se uveče ne daje nož, hleb ili ogledalo? Tri zabrane koje narod ne krši ni bez objašnjenja
U srpskoj tradiciji postoje predmeti koji se posle zalaska sunca ne smeju davati iz ruke u ruku – jer se veruje da prenose svađu, nesreću ili gubitak
Možda vas zanima:
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Zašto se uveče ne daje nož, hleb ili ogledalo? Tri zabrane koje narod ne krši ni bez objašnjenja
U srpskoj tradiciji postoje predmeti koji se posle zalaska sunca ne smeju davati iz ruke u ruku – jer se veruje da prenose svađu, nesreću ili gubitak
Ali jedno pravilo bilo je najtiše – kada se izgovara istina koja je dugo ćutala, ogledalo se ne sme gledati.
Jer, ako te ogleda dok pričaš ono što te boli, može da sačuva taj izraz – i da ti ga vrati kad ne želiš da ga vidiš.
Kada se ogledalo okretalo ka zidu
Žene su to radile pre nego što kažu mužu da nešto znaju.
Majke su to radile kad ćerki prvi put priznaju šta ih je snašlo.
Baka bi okrenula ogledalo kad se u kući raspravlja o nepravdi iz prošlosti.
Nije se govorilo: „Okreni ogledalo.“
Samo bi jedna ustala, dohvatila ga i tiho preokrenula ka zidu.
Onda bi razgovor mogao da počne.
Strah da ogledalo „ne ponovi“
Verovalo se da ogledalo može da čuva sliku, ali ne kao fotografiju – već kao osećaj.
Ako neko gleda u ogledalo dok izgovara nešto što ga je godinama lomilo,
slika tog lica ostaje unutra.
I sledeći put kad se pogledaš – ogledalo te podseti.
Zato se ono okreće. Da ne vidi. Da ne ponese.
I da čovek ostane sam sa svojom rečju, bez svedoka koji pamti više nego što treba.
Običaj koji još postoji – iako se ne spominje
I danas, u nekim kućama, ljudi instinktivno sklanjaju ogledalo kada je neko bolestan.
Kada se dobijaju vesti koje menjaju život.
Kada se izgovori nešto što menja odnos.
Neće reći zašto to rade.
Ali znaju da treba.
Jer, iako je vreme moderno, osećaj da ogledalo nije samo staklo – još uvek živi.
Vadi kamen iz kamenoloma pa ga obrađuje: On je Živojin Mišić i potomak srpskog vojskovođe - vredni mladić dostojno nosi veliko ime
U Struganiku, rodnom selu velikog srpskog vojvode, danas živi i radi još jedan Živojin Mišić, potomak slavnog vojskovođe koji sa svojih nepunih trideset godina, delima već pokazuje da je dostojan imena i prezimena koje nosi. Na svojoj dedovini, rukama iz kamenoloma vadi kamen, zarađuje hleb sa devet kora i poštenim radom dokazuje da iver ne pada daleko od klade.
Kako je ajvar dobio ime? Ovo je turska reč i nema veze ni sa paprikom ni sa zimnicom
Ajvar, magična reč koja sva vrata otvara... Stigla je sezona, a ovo tradicionalno jelo ukrasiće sve trpeze – i za doručak, i za ručak, i za večeru, i između. Recept? Svaka domaćica ima svoj. Poreklo? I to bi moglo da bude komplikovano, pa ćemo reći samo da nam pripada svima po malo
Ko ima pravo na titulu "hadži"? Srpska pravoslavna crkva se ništa ne pita, ali jedan papir je važan
Saznajte pravo značenje titule „hadži“ u srpskoj pravoslavnoj tradiciji – kako je nastala, šta simbolizuje i na koji način se može uneti u lična dokumenta.
"SVI VIDE 4 SLOVA, A NE VIDE KRST": Najčemerniji srpski greh
Vladika Nikolaj Velimirović rođen 1881. godine, u selu Lelić nedaleko od Valjeva. NJegovi roditelji, Dragomir i Katarina imali su devetoro dece od kojih su preživela samo dvojica sinova Nikolaj i Dušan, da bi i Dušan poginuo 1914. godine, a Nikolaj se zamonašio. Postao je jedan od najcenjenijih vladika, nije štedeo reči kada hvali naš narod, ali mu nije bilo strano ni da nam uputi po koju kritiku i ukaže na greške koje pravimo.
Bliži se pravi trenutak da posejete božićnu pšenicu: Evo kako da vam ispadne što lepša
Bliži se idealan dan da posejete božićnu pšenicu. Imamo proverene trikove za negu da vam bude najlepša i najgušća, puna sreće!
Komentari(0)