Seoska narodna verovanja: Naši stari su verovali da ovaj znak ukazuje na veliku nesreću i da ga ne treba ignorisati
Srpski narod poznat je po mnogobrojnim običajima i verovanjima, a i danas se sprovode. Mnoga verovanja uglavnom se poštuju u seoskim sredinama, a naročito ih se pridržavaju stariji meštani.
Kad tuđa mačka ili pas priđu kući, u vaše dvorište, donose sreću.
Ako gavranovi obleću oko kuće, neko će umreti.
Ako svraka kreči, očekujte goste.
Kada mačka voli da sedi u krilu bolesnika i trči ka njemu, smeši mu se ozdravljenje.
Lastavičje gnezdo na krovu kuće donosi sreću.
Ako se čoveku noću prikaže nakaza, nestaće čim pevci zapevaju.
Ne valja ubiti zmiju ispred kuće, doneće nesreću.
Kada se prvi put s proleća vidi žaba, tada se kaže: Koliko u žabe zuba, toliko u meni buva!
Ako se mačka umiva i liže, očekujte goste.
Ako psi zavijaju, dolazi nesreća.
Loš znak je ako se sova noću javlja u blizini kuće.
Kada se pomuze krava, treba umočiti prst u mleko i pomazati po kravi, radi uroka.
Ako se pronađe konjska potkovica sela ili parče, to obećava srećan i produktivan dan.
Kome zmija, mačka, jež, lisica ili zec pređu put, osobu će snaći nesreća.
Ako belog konja sretnete na putu, očekuju vas nepredviđeni izdaci.
Ako na putu sretnete psa, dan će vam biti uspešan.
Reč amanet čuli smo od naših starih mnogo puta: Ovaj drevni izraz ima duboko značenje, a evo iz kog jezika potiče
U srpskoj narodnoj književnosti i pesništvu, pojam amanet ima posebnu simboliku. U mnogim narodnim pesmama i pričama, junaci ostavljaju amanet svojim najbližima – obično roditelji ili stariji članovi porodice daju svoje poverenje mlađima, obavezivši ih da čuvaju tradiciju, imanje ili porodicu.
NAROD JE OBOŽAVAO, A MUŽA INTERESOVALA KAO LANJSKI SNEG Ko je bila srpska Mona Liza
Muzej Jevrema Grujića u Svetogorskoj ulici u Beogradu čuva portret kraljice Natalije Obrenović poznat pod nadimkom "Srpska Mona Liza". Autor ovog remek-dela bio je veliki srpski slikar Stevan Todorović (1832.-1925.).
Znaju i te kako da "izgrebu" uspeh: Čačane sa druge strane Morave decenijama unazad zovu Grebićima - a, evo i zašto
Kroz dugu srpsku istoriju svako selo ili grad imalo je svoje obeležje po kojem je bilo prepoznatljivo i razlikovalo se od ostalih. Da li su bili hrabri, spretni, podli ili lukavi, sve je to na kraju završavalo u njihovim nadimcima i prenosilo se sa kolena na koleno. Od davnina su Čačani u Srbiji poznati kao Grebići, a da se ni dan danas ne zna zašto su žitelji grada na Moravi dobili upravo taj epitet.
"NOSILAC SVETE BLAGODETI": Ovo kratko žensko ime dugo opstaje u SRBIJI, ima MOĆNO ZNAČENJE
Ukoliko planirate da svojoj devojčici date kratko ime, možda ćete se odlučiti baš za ovo
Kako je nastala reč "Balkan"? Staro ime poluostrva malo ko zna, iz ovog jezika dolazi naziv, a evo zašto je nazivano "Burem baruta Evrope"
Geografski, Balkan je omeđen Jadranskim, Jonskim, Egejskim, Mramornim i Crnim morem. Ipak, severna granica poluostrva nije jasno definisana – najčešće se uzimaju reke Sava i Dunav kao prirodna granica.
Komentari(0)