Zašto narod veruje da postoje mesta u šumi gde ni pečurka ne sme da nikne – i zašto tamo niko ne seče drvo
U srpskoj narodnoj tradiciji postoji tiho pravilo: ako u šumi naiđeš na čistinu u kojoj ne raste ništa – ni trava, ni gljiva, ni korov – ne zadržavaj se. Takva mesta se nazivaju “ništašta” ili “zabran”, a narod veruje da su sveta, vilinska ili “zapisana”. Posebno je neobično kada u vlažnoj, staroj šumi – idealnim uslovima za pečurke – zemlja ostane potpuno gola. Meštani kažu da je to znak da je neko bio tu pre nas – neko kome ne treba glas.
Kako se prepoznaje ovakvo mesto
Najčešće su to kružne ili ovalne čistine, okružene drvećem koje “ne ide pravo”. U sredini nema ničeg – ni gljiva, ni mrava, ni zveckanja lišća. Kada staneš – čuješ tišinu. Kada govoriš – glas ti zvuči dublje. Neki tvrde da se oseća hladnoća čak i kad je toplo. Ako se zadržiš duže, počinješ da osećaš pritisak u grudima – kao da si neželjeni gost.
Možda vas zanima:
ČUDOTVORNA LEKOVITA GLJIVA! Ublažava upale, služi za mršavljenje, preporučuje se i za visok pritisak (RECEPT)
Pravi vrganj ili hrastov vrganj ili samo vrganj, jestiva je gljiva iz roda vrganja koju možemo naći u nižim krajevima unutrašnjosti ili višim krajevima submediterana. Ona raste na proplancima i obično na sunčanim obroncima prekrivenim mahovinom od leta do jeseni.
Gljiva koja je ratnicima Džingis Kana davala energiju i zdravlje danas se uzgaja u tegli i u Srbiji
Kombuha je pravo lekovito čudo, eliksir mladosti i dugovečnosti
Možda vas zanima:
ČUDOTVORNA LEKOVITA GLJIVA! Ublažava upale, služi za mršavljenje, preporučuje se i za visok pritisak (RECEPT)
Pravi vrganj ili hrastov vrganj ili samo vrganj, jestiva je gljiva iz roda vrganja koju možemo naći u nižim krajevima unutrašnjosti ili višim krajevima submediterana. Ona raste na proplancima i obično na sunčanim obroncima prekrivenim mahovinom od leta do jeseni.
Gljiva koja je ratnicima Džingis Kana davala energiju i zdravlje danas se uzgaja u tegli i u Srbiji
Kombuha je pravo lekovito čudo, eliksir mladosti i dugovečnosti
Možda vas zanima:
ČUDOTVORNA LEKOVITA GLJIVA! Ublažava upale, služi za mršavljenje, preporučuje se i za visok pritisak (RECEPT)
Pravi vrganj ili hrastov vrganj ili samo vrganj, jestiva je gljiva iz roda vrganja koju možemo naći u nižim krajevima unutrašnjosti ili višim krajevima submediterana. Ona raste na proplancima i obično na sunčanim obroncima prekrivenim mahovinom od leta do jeseni.
Gljiva koja je ratnicima Džingis Kana davala energiju i zdravlje danas se uzgaja u tegli i u Srbiji
Kombuha je pravo lekovito čudo, eliksir mladosti i dugovečnosti
Verovanja povezana sa “praznim mestima”
- Ne spavaj tu – duše se skupljaju noću.
- Ne jedi ni pij – jer "tu nije tvoje".
- Ne lomi grančice – jer “nemaš pravo na to drvo”.
- Ako pas odbije da uđe – poštuj ga.
U nekim krajevima (Zaplanje, Golija), ove čistine se zaobilaze ili se na njihovoj ivici ostavlja kamenčić ili grančica – kao tiha dozvola.
Mogući razlozi – biološki ili mitski?
Postoje naučne hipoteze: možda ispod zemlje prolazi koren gljivarske konkurencije, možda su u pitanju mikroklimatski uslovi, kisela zemlja, ili trag starih ljudskih radnji (spaljena zemlja). Ali u narodnoj svesti, kada priroda “odbije da rađa” – to nije greška, već poruka.
Čajkanović i ideja o “zapisanim mestima”
Veselin Čajkanović u svojim tumačenjima često pominje “prostore bez svetovne svrhe” – mesta gde priroda ne služi čoveku, već sama sebi. To su teritorije svetog – mesta gde se ne pita “zašto”, već “kako da ne uznemirim”.
Danas – nevidljive granice u prirodi koje vredi poštovati
U vremenu kada ljudi jure sadržaj, mesta bez ničega postaju najvrednija. Ne zato što su prazna – već zato što nas vraćaju osnovnoj ideji prirode: nije sve za nas. A ponekad, upravo ono što ne možemo da uberemo, da slikamo, ni da objasnimo – ostaje najjače iskustvo.
Vadi kamen iz kamenoloma pa ga obrađuje: On je Živojin Mišić i potomak srpskog vojskovođe - vredni mladić dostojno nosi veliko ime
U Struganiku, rodnom selu velikog srpskog vojvode, danas živi i radi još jedan Živojin Mišić, potomak slavnog vojskovođe koji sa svojih nepunih trideset godina, delima već pokazuje da je dostojan imena i prezimena koje nosi. Na svojoj dedovini, rukama iz kamenoloma vadi kamen, zarađuje hleb sa devet kora i poštenim radom dokazuje da iver ne pada daleko od klade.
Kako je ajvar dobio ime? Ovo je turska reč i nema veze ni sa paprikom ni sa zimnicom
Ajvar, magična reč koja sva vrata otvara... Stigla je sezona, a ovo tradicionalno jelo ukrasiće sve trpeze – i za doručak, i za ručak, i za večeru, i između. Recept? Svaka domaćica ima svoj. Poreklo? I to bi moglo da bude komplikovano, pa ćemo reći samo da nam pripada svima po malo
Ko ima pravo na titulu "hadži"? Srpska pravoslavna crkva se ništa ne pita, ali jedan papir je važan
Saznajte pravo značenje titule „hadži“ u srpskoj pravoslavnoj tradiciji – kako je nastala, šta simbolizuje i na koji način se može uneti u lična dokumenta.
"SVI VIDE 4 SLOVA, A NE VIDE KRST": Najčemerniji srpski greh
Vladika Nikolaj Velimirović rođen 1881. godine, u selu Lelić nedaleko od Valjeva. NJegovi roditelji, Dragomir i Katarina imali su devetoro dece od kojih su preživela samo dvojica sinova Nikolaj i Dušan, da bi i Dušan poginuo 1914. godine, a Nikolaj se zamonašio. Postao je jedan od najcenjenijih vladika, nije štedeo reči kada hvali naš narod, ali mu nije bilo strano ni da nam uputi po koju kritiku i ukaže na greške koje pravimo.
Bliži se pravi trenutak da posejete božićnu pšenicu: Evo kako da vam ispadne što lepša
Bliži se idealan dan da posejete božićnu pšenicu. Imamo proverene trikove za negu da vam bude najlepša i najgušća, puna sreće!
Komentari(0)