Zašto narod veruje da postoje mesta u šumi gde ni pečurka ne sme da nikne – i zašto tamo niko ne seče drvo

U srpskoj narodnoj tradiciji postoji tiho pravilo: ako u šumi naiđeš na čistinu u kojoj ne raste ništa – ni trava, ni gljiva, ni korov – ne zadržavaj se. Takva mesta se nazivaju “ništašta” ili “zabran”, a narod veruje da su sveta, vilinska ili “zapisana”. Posebno je neobično kada u vlažnoj, staroj šumi – idealnim uslovima za pečurke – zemlja ostane potpuno gola. Meštani kažu da je to znak da je neko bio tu pre nas – neko kome ne treba glas.
Kako se prepoznaje ovakvo mesto
Najčešće su to kružne ili ovalne čistine, okružene drvećem koje “ne ide pravo”. U sredini nema ničeg – ni gljiva, ni mrava, ni zveckanja lišća. Kada staneš – čuješ tišinu. Kada govoriš – glas ti zvuči dublje. Neki tvrde da se oseća hladnoća čak i kad je toplo. Ako se zadržiš duže, počinješ da osećaš pritisak u grudima – kao da si neželjeni gost.
Možda vas zanima:

ČUDOTVORNA LEKOVITA GLJIVA! Ublažava upale, služi za mršavljenje, preporučuje se i za visok pritisak (RECEPT)
Pravi vrganj ili hrastov vrganj ili samo vrganj, jestiva je gljiva iz roda vrganja koju možemo naći u nižim krajevima unutrašnjosti ili višim krajevima submediterana. Ona raste na proplancima i obično na sunčanim obroncima prekrivenim mahovinom od leta do jeseni.

Gljiva koja je ratnicima Džingis Kana davala energiju i zdravlje danas se uzgaja u tegli i u Srbiji
Kombuha je pravo lekovito čudo, eliksir mladosti i dugovečnosti
Možda vas zanima:

ČUDOTVORNA LEKOVITA GLJIVA! Ublažava upale, služi za mršavljenje, preporučuje se i za visok pritisak (RECEPT)
Pravi vrganj ili hrastov vrganj ili samo vrganj, jestiva je gljiva iz roda vrganja koju možemo naći u nižim krajevima unutrašnjosti ili višim krajevima submediterana. Ona raste na proplancima i obično na sunčanim obroncima prekrivenim mahovinom od leta do jeseni.

Gljiva koja je ratnicima Džingis Kana davala energiju i zdravlje danas se uzgaja u tegli i u Srbiji
Kombuha je pravo lekovito čudo, eliksir mladosti i dugovečnosti
Možda vas zanima:

ČUDOTVORNA LEKOVITA GLJIVA! Ublažava upale, služi za mršavljenje, preporučuje se i za visok pritisak (RECEPT)
Pravi vrganj ili hrastov vrganj ili samo vrganj, jestiva je gljiva iz roda vrganja koju možemo naći u nižim krajevima unutrašnjosti ili višim krajevima submediterana. Ona raste na proplancima i obično na sunčanim obroncima prekrivenim mahovinom od leta do jeseni.

Gljiva koja je ratnicima Džingis Kana davala energiju i zdravlje danas se uzgaja u tegli i u Srbiji
Kombuha je pravo lekovito čudo, eliksir mladosti i dugovečnosti
Verovanja povezana sa “praznim mestima”
- Ne spavaj tu – duše se skupljaju noću.
- Ne jedi ni pij – jer "tu nije tvoje".
- Ne lomi grančice – jer “nemaš pravo na to drvo”.
- Ako pas odbije da uđe – poštuj ga.
U nekim krajevima (Zaplanje, Golija), ove čistine se zaobilaze ili se na njihovoj ivici ostavlja kamenčić ili grančica – kao tiha dozvola.
Mogući razlozi – biološki ili mitski?
Postoje naučne hipoteze: možda ispod zemlje prolazi koren gljivarske konkurencije, možda su u pitanju mikroklimatski uslovi, kisela zemlja, ili trag starih ljudskih radnji (spaljena zemlja). Ali u narodnoj svesti, kada priroda “odbije da rađa” – to nije greška, već poruka.
Čajkanović i ideja o “zapisanim mestima”
Veselin Čajkanović u svojim tumačenjima često pominje “prostore bez svetovne svrhe” – mesta gde priroda ne služi čoveku, već sama sebi. To su teritorije svetog – mesta gde se ne pita “zašto”, već “kako da ne uznemirim”.
Danas – nevidljive granice u prirodi koje vredi poštovati
U vremenu kada ljudi jure sadržaj, mesta bez ničega postaju najvrednija. Ne zato što su prazna – već zato što nas vraćaju osnovnoj ideji prirode: nije sve za nas. A ponekad, upravo ono što ne možemo da uberemo, da slikamo, ni da objasnimo – ostaje najjače iskustvo.

OVAJ SRBIN JE IZAZVAO RAT U KOJEM JE POGINULO 18 MILIONA LJUDI I SRUŠIO SRPSKU DINASTIJU: Streljali su ga sami Srbi
U vreme vladavine kralja Aleksandra Obrenovića, zbog lošeg stanja u zemlji, smislio je i organizovao oficirski puč kraljevskog para Obrenović

Kako je tuča dvojice momaka izazvala bombardovanje Beograda 1862.
U julu 1862. godine Beograd je doživeo događaj koji je zauvek ostao upisan u njegovu istoriju – bombardovanje iz beogradske tvrđave. A sve je počelo naizgled bezazlenom tučom dvojice mladića u varoši.

Čudo Koporina: manastir koji daruje veru u plodnost i potomstvo
Na svega nekoliko kilometara od Velike Plane, skriven među šumama Šumadije, nalazi se manastir Koporin. Iako manje poznat od velikih zadužbina poput Studenice ili Manasije, ovaj manastir čuva uspomenu na jednog od najsvetlijih vladara Srbije – despota Stefana Lazarevića. Pored istorijske vrednosti i retkih fresaka, Koporin je poznat i po predanjima o čudima, naročito onima koja govore da na ovom mestu nerotkinje pronalaze utehu i dobijaju decu.

Kada su Srbi i Sibinjanin Janko odbranili Beograd: zašto i danas zvone zvona u podne
U julu 1456. godine, Beograd je postao poprište jedne od najpresudnijih bitaka srednjovekovne Evrope. Osmanlijski sultan Mehmed II Osvajač, već poznat po osvajanju Carigrada, krenuo je ka srcu Ugarske. Na braniku Beograda našli su se vojskovođa Janoš Hunjadi, franjevac Jovan Kapistran i brojne srpske čete koje su zajedno odbranile grad i zaustavile osmanski prodor ka srednjoj Evropi.

Kada je Drakula ratovao sa Zmajem Ognjenim Vukom : trag srpskog viteza u borbi protiv Osmanlija
Vuk Grgurević Branković, poznatiji kao Zmaj Ognjeni Vuk, bio je srpski despot u progonstvu, ratnik i saveznik ugarskog kralja Matije Korvina. Njegov životni put vodio ga je od osmanske vlasti do slavnih pobeda na Savi i u Transilvaniji, a u narodnom predanju ostao je upamćen kao mitski junak koji je rame uz rame sa Vladom Cepešem stajao protiv Osmanskog carstva.
Komentari(0)