Čistina bez gljiva: Znak svetog mesta u šumi?

Kiza R

15:00

Kultura 0

Zašto narod veruje da postoje mesta u šumi gde ni pečurka ne sme da nikne – i zašto tamo niko ne seče drvo

Čistina bez gljiva: Znak svetog mesta u šumi?
Lepote Srbije/K.R.

U srpskoj narodnoj tradiciji postoji tiho pravilo: ako u šumi naiđeš na čistinu u kojoj ne raste ništa – ni trava, ni gljiva, ni korov – ne zadržavaj se. Takva mesta se nazivaju “ništašta” ili “zabran”, a narod veruje da su sveta, vilinska ili “zapisana”. Posebno je neobično kada u vlažnoj, staroj šumi – idealnim uslovima za pečurke – zemlja ostane potpuno gola. Meštani kažu da je to znak da je neko bio tu pre nas – neko kome ne treba glas.

Kako se prepoznaje ovakvo mesto

Najčešće su to kružne ili ovalne čistine, okružene drvećem koje “ne ide pravo”. U sredini nema ničeg – ni gljiva, ni mrava, ni zveckanja lišća. Kada staneš – čuješ tišinu. Kada govoriš – glas ti zvuči dublje. Neki tvrde da se oseća hladnoća čak i kad je toplo. Ako se zadržiš duže, počinješ da osećaš pritisak u grudima – kao da si neželjeni gost.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Verovanja povezana sa “praznim mestima”

  • Ne spavaj tu – duše se skupljaju noću.
  • Ne jedi ni pij – jer "tu nije tvoje".
  • Ne lomi grančice – jer “nemaš pravo na to drvo”.
  • Ako pas odbije da uđe – poštuj ga.

U nekim krajevima (Zaplanje, Golija), ove čistine se zaobilaze ili se na njihovoj ivici ostavlja kamenčić ili grančica – kao tiha dozvola.

Mogući razlozi – biološki ili mitski?

Postoje naučne hipoteze: možda ispod zemlje prolazi koren gljivarske konkurencije, možda su u pitanju mikroklimatski uslovi, kisela zemlja, ili trag starih ljudskih radnji (spaljena zemlja). Ali u narodnoj svesti, kada priroda “odbije da rađa” – to nije greška, već poruka.

Čajkanović i ideja o “zapisanim mestima”

Veselin Čajkanović u svojim tumačenjima često pominje “prostore bez svetovne svrhe” – mesta gde priroda ne služi čoveku, već sama sebi. To su teritorije svetog – mesta gde se ne pita “zašto”, već “kako da ne uznemirim”.

Danas – nevidljive granice u prirodi koje vredi poštovati

U vremenu kada ljudi jure sadržaj, mesta bez ničega postaju najvrednija. Ne zato što su prazna – već zato što nas vraćaju osnovnoj ideji prirode: nije sve za nas. A ponekad, upravo ono što ne možemo da uberemo, da slikamo, ni da objasnimo – ostaje najjače iskustvo.

Manastir Koporin

Čudo Koporina: manastir koji daruje veru u plodnost i potomstvo

Kultura

20:00

9 septembar, 2025

Na svega nekoliko kilometara od Velike Plane, skriven među šumama Šumadije, nalazi se manastir Koporin. Iako manje poznat od velikih zadužbina poput Studenice ili Manasije, ovaj manastir čuva uspomenu na jednog od najsvetlijih vladara Srbije – despota Stefana Lazarevića. Pored istorijske vrednosti i retkih fresaka, Koporin je poznat i po predanjima o čudima, naročito onima koja govore da na ovom mestu nerotkinje pronalaze utehu i dobijaju decu.

Kalemegdan

Kada su Srbi i Sibinjanin Janko odbranili Beograd: zašto i danas zvone zvona u podne

Kultura

19:00

9 septembar, 2025

U julu 1456. godine, Beograd je postao poprište jedne od najpresudnijih bitaka srednjovekovne Evrope. Osmanlijski sultan Mehmed II Osvajač, već poznat po osvajanju Carigrada, krenuo je ka srcu Ugarske. Na braniku Beograda našli su se vojskovođa Janoš Hunjadi, franjevac Jovan Kapistran i brojne srpske čete koje su zajedno odbranile grad i zaustavile osmanski prodor ka srednjoj Evropi.

Tagovi:

Komentari(0)

Loading