Kroz hrišćanstvo su se do danas očuvala mnoga verska verovanja o biljkama, poput onog da se hrast ne seče i da se za Božić unosi grana.

Stari Sloveni su verovali da ove biljke donose bedu i maler i da ih nikako ne treba saditi u dvorištu.
Blizu kuće se ne sadi bagrem, jer mu je staro ime bilo nerod. Takođe, bagrem ne treba kalemiti.
Ukoliko je neko drvo isečeno jer se osušilo, ili je korenje počelo da uništava temelje kuće, možda je vreme da se preoblikuje dvorište i da se prednost da biljkama koje su poštovali naši preci.
Možda vas zanima:

BILJKE KOJE SRBI OBOŽAVAJU I UPORNO SADE: A nisu ni svesni da tako ruše zdravlje i donose negativnu energiju u kuću
O tome koje biljke se mogu držati u kući, a koje se ne smeju držati, otkrijte dalje u tekstu.

Verbena – zaboravljena biljka svetlosti: Kako se nekada čuvala pod uzglavljem kao zaštita od tamnih misli
U srpskoj narodnoj tradiciji, verbena nije bila samo mirisna biljka. Njeni listovi čuvali su se u jastuku, nosili u džepu ili zašivali u rub košulje – kao tiha zaštita od tuge, nesanice i unutrašnjeg nemira.
Možda vas zanima:

BILJKE KOJE SRBI OBOŽAVAJU I UPORNO SADE: A nisu ni svesni da tako ruše zdravlje i donose negativnu energiju u kuću
O tome koje biljke se mogu držati u kući, a koje se ne smeju držati, otkrijte dalje u tekstu.

Verbena – zaboravljena biljka svetlosti: Kako se nekada čuvala pod uzglavljem kao zaštita od tamnih misli
U srpskoj narodnoj tradiciji, verbena nije bila samo mirisna biljka. Njeni listovi čuvali su se u jastuku, nosili u džepu ili zašivali u rub košulje – kao tiha zaštita od tuge, nesanice i unutrašnjeg nemira.
Možda vas zanima:

BILJKE KOJE SRBI OBOŽAVAJU I UPORNO SADE: A nisu ni svesni da tako ruše zdravlje i donose negativnu energiju u kuću
O tome koje biljke se mogu držati u kući, a koje se ne smeju držati, otkrijte dalje u tekstu.

Verbena – zaboravljena biljka svetlosti: Kako se nekada čuvala pod uzglavljem kao zaštita od tamnih misli
U srpskoj narodnoj tradiciji, verbena nije bila samo mirisna biljka. Njeni listovi čuvali su se u jastuku, nosili u džepu ili zašivali u rub košulje – kao tiha zaštita od tuge, nesanice i unutrašnjeg nemira.
Orah u dvorištu donosi nesreću i smrt. Orahovo drvo nije dobro u blizini kuće, kako zbog žila, tako i zbog senke koja pada na kuću.
Nije dobro sedeti u hladovini orahovog drveta. Orah i dudovi na okućnici – ovde su svi ukućani izumrli.
Lipa je za Slovene bila sveto drvo, jer su cvetovi lekoviti. Lipa pčelama daje dobru pašu, a medovina je bila glavni izvor slasti za Slovene.
Lipov ugalj prečišćava vodu. Međutim, lipa se sadi sa strane, blizu, ali ne i iznad garniture za sedenje.

KAD LJUBAV PRELAZI U MRŽNJU: Vladeta Jerotić objasnio šta treba da pitate sebe pre veze i braka
Čuveni srpski psihijatar dr Vladeta Jerotić govorio je jednom prilikom o zaljubljenosti

Dan kad mesec „ne zna gde je“: Zašto se trava ne kosi kad ni senka ne pokazuje pravac
U nekim krajevima Srbije postoji verovanje da jedan dan u mesecu – obično krajem maja ili uoči Petrovdana – ne valja ni kositi, ni šiti, ni seći ništa što je „živo“. Kažu da tog dana mesec stoji „među stranama“, pa ništa nema pravac.

ZNATE LI KOJE JE NAJČEŠĆE ŽENSKO IME U SRBIJI? Nekada se smatralo ukletim, a sada se masovno daje devojčicama
Jedno od najčešćih ženskih imena u Srbiji, ali i celom svetu je ime Marija.

DONOSE MALER: Ove biljke nikako nemojte da sadite u dvorištu
Kroz hrišćanstvo su se do danas očuvala mnoga verska verovanja o biljkama, poput onog da se hrast ne seče i da se za Božić unosi grana.

REŠENJE ISTORIJSKE ZAGONETKE: Evo zašto su Banaćani "Lale"
Banaćani su Lale, Čačani Grebići, Paraćince zovu DŽigerani, Kruševljane Čarapani, Jagodince Ćurani... Zbog poljoprivredne kulture kojom se masovno bave, Leskovčanima je prilepljen nadimak Paprikari. A svi su Srbi, istih korena, samo iz različitih krajeva zemlje. Svaki nadimak ima svoju legendu ili istorijsku pozadinu, a poreklo šaljivog naziva za Banaćane krije posebno zanimljivu priču.
Komentari(0)