U selu Trnavci na padinama Zlatara, i danas se šapuće priča o vili koja traži obećanje – i čuva ga koncem vezanim za drvo
U Trnavcima, zaseoku koji se nalazi između Nove Varoši i Sjenice, postoji jasen sa šupljinom u kojoj se, po predanju, pojavljuje vila. Ali ne ona iz bajke – već vila koja traži tišinu, obećanje i poklon. Ko joj se obrati sa čistim srcem i ostavi konac vezan za granu, njemu će želja biti ispunjena. Ali ako obećanje ne ispuni – dolazi nemir, bolest ili gubitak. Ova legenda, iako lokalna, svedoči o dubokoj vezi između planine, ljudi i nevidljivog sveta.
Gde je drvo i kako mu se prilazi
Jasen se nalazi iznad izvora koji lokalni meštani zovu “tiha voda”. Do njega se stiže stazom koju znaju samo stariji. Prilazi se ujutru, bez reči, sa belim koncem ili trakom. Konac se veže na granu i šapatom se izgovara molitva – najčešće želja ili zavet. Ako je čisto, vila “čuje”. Ako je sebično, “šuma se zamrači”.
Možda vas zanima:
Ko je bio Marko Kraljević i zašto je Šarac uvek uz njega : Zaštitnik sirotinje i junak pesama
Marko Kraljević (oko 1335–1395) bio je istorijski vladar Prilepa, ali u narodnoj tradiciji prerastao je u epskog junaka. Njegovo ime i podvizi ušli su u pesme, priče i legende, gde je predstavljen kao zaštitnik sirotinje, neustrašivi ratnik i simbol slobode. U središtu svake priče uz njega je njegov verni konj – Šarac.
Legenda o crvenoj jabuci: Kako je voće postalo simbol ljubavi u Srbiji
Crvena jabuka, simbol ljubavi, plodnosti i lepote, ima posebno mesto u srpskoj tradiciji. Ovaj jednostavan plod vekovima je bio deo običaja i rituala, često povezanih s brakom, ljubavlju i porodičnim vrednostima.
Možda vas zanima:
Ko je bio Marko Kraljević i zašto je Šarac uvek uz njega : Zaštitnik sirotinje i junak pesama
Marko Kraljević (oko 1335–1395) bio je istorijski vladar Prilepa, ali u narodnoj tradiciji prerastao je u epskog junaka. Njegovo ime i podvizi ušli su u pesme, priče i legende, gde je predstavljen kao zaštitnik sirotinje, neustrašivi ratnik i simbol slobode. U središtu svake priče uz njega je njegov verni konj – Šarac.
Legenda o crvenoj jabuci: Kako je voće postalo simbol ljubavi u Srbiji
Crvena jabuka, simbol ljubavi, plodnosti i lepote, ima posebno mesto u srpskoj tradiciji. Ovaj jednostavan plod vekovima je bio deo običaja i rituala, često povezanih s brakom, ljubavlju i porodičnim vrednostima.
Možda vas zanima:
Ko je bio Marko Kraljević i zašto je Šarac uvek uz njega : Zaštitnik sirotinje i junak pesama
Marko Kraljević (oko 1335–1395) bio je istorijski vladar Prilepa, ali u narodnoj tradiciji prerastao je u epskog junaka. Njegovo ime i podvizi ušli su u pesme, priče i legende, gde je predstavljen kao zaštitnik sirotinje, neustrašivi ratnik i simbol slobode. U središtu svake priče uz njega je njegov verni konj – Šarac.
Legenda o crvenoj jabuci: Kako je voće postalo simbol ljubavi u Srbiji
Crvena jabuka, simbol ljubavi, plodnosti i lepote, ima posebno mesto u srpskoj tradiciji. Ovaj jednostavan plod vekovima je bio deo običaja i rituala, često povezanih s brakom, ljubavlju i porodičnim vrednostima.
Ko je vila iz Trnavaca
Vila u ovoj legendi nije nestašna ni zavodljiva. Ona ne peva, ne leči i ne pokazuje se. Ona čeka. Čajkanović bi ovu figuru protumačio kao “personifikaciju svetog drveta”, ostatak kulta drveta iz slovenske mitologije, gde duh prirode traži duhovni gest – poklon u tišini. Vila je čuvar zaveta, ne ispunjavač želja.
Priča koju zna samo selo – i ne deli se lako
Ova legenda se ne priča svakome. Ako nisi iz sela, čućeš je tek ako neko proceni da “nećeš je preneti pogrešno”. Meštani kažu da je pokušano da se stavi tabla ili oznaka – ali su je “vetrovi skinuli”. I veruje se da ko pokuša da na silu koristi drvo – ostaje mu “nemiran san dok ne odveže”.
Zavet kao tihi ugovor
Konac nije amajlija – on je zapis. Nema čvorova, nema metala, nema boja osim bele. Ako se želja ostvari, mora se vratiti i odvezati konac. Ako se zaboravi – vila uzima svoju “naknadu”. Nije kažnjavač – već podsećanje na ozbiljnost obećanja.
Danas – šupljina i dalje diše
Drvo i dalje postoji. Meštani ga ne seku, ne koriste granje, ne pale vatru u blizini. Oni koji znaju priču – kažu da šupljina miriše na osušeni dren. A kad je magla, niko ne ide gore. Jer “nije vreme da se viđa, nego da se ćuti”.
Vadi kamen iz kamenoloma pa ga obrađuje: On je Živojin Mišić i potomak srpskog vojskovođe - vredni mladić dostojno nosi veliko ime
U Struganiku, rodnom selu velikog srpskog vojvode, danas živi i radi još jedan Živojin Mišić, potomak slavnog vojskovođe koji sa svojih nepunih trideset godina, delima već pokazuje da je dostojan imena i prezimena koje nosi. Na svojoj dedovini, rukama iz kamenoloma vadi kamen, zarađuje hleb sa devet kora i poštenim radom dokazuje da iver ne pada daleko od klade.
Kako je ajvar dobio ime? Ovo je turska reč i nema veze ni sa paprikom ni sa zimnicom
Ajvar, magična reč koja sva vrata otvara... Stigla je sezona, a ovo tradicionalno jelo ukrasiće sve trpeze – i za doručak, i za ručak, i za večeru, i između. Recept? Svaka domaćica ima svoj. Poreklo? I to bi moglo da bude komplikovano, pa ćemo reći samo da nam pripada svima po malo
Ko ima pravo na titulu "hadži"? Srpska pravoslavna crkva se ništa ne pita, ali jedan papir je važan
Saznajte pravo značenje titule „hadži“ u srpskoj pravoslavnoj tradiciji – kako je nastala, šta simbolizuje i na koji način se može uneti u lična dokumenta.
"SVI VIDE 4 SLOVA, A NE VIDE KRST": Najčemerniji srpski greh
Vladika Nikolaj Velimirović rođen 1881. godine, u selu Lelić nedaleko od Valjeva. NJegovi roditelji, Dragomir i Katarina imali su devetoro dece od kojih su preživela samo dvojica sinova Nikolaj i Dušan, da bi i Dušan poginuo 1914. godine, a Nikolaj se zamonašio. Postao je jedan od najcenjenijih vladika, nije štedeo reči kada hvali naš narod, ali mu nije bilo strano ni da nam uputi po koju kritiku i ukaže na greške koje pravimo.
Bliži se pravi trenutak da posejete božićnu pšenicu: Evo kako da vam ispadne što lepša
Bliži se idealan dan da posejete božićnu pšenicu. Imamo proverene trikove za negu da vam bude najlepša i najgušća, puna sreće!
Komentari(0)