U selu Trnavci na padinama Zlatara, i danas se šapuće priča o vili koja traži obećanje – i čuva ga koncem vezanim za drvo

U Trnavcima, zaseoku koji se nalazi između Nove Varoši i Sjenice, postoji jasen sa šupljinom u kojoj se, po predanju, pojavljuje vila. Ali ne ona iz bajke – već vila koja traži tišinu, obećanje i poklon. Ko joj se obrati sa čistim srcem i ostavi konac vezan za granu, njemu će želja biti ispunjena. Ali ako obećanje ne ispuni – dolazi nemir, bolest ili gubitak. Ova legenda, iako lokalna, svedoči o dubokoj vezi između planine, ljudi i nevidljivog sveta.
Gde je drvo i kako mu se prilazi
Jasen se nalazi iznad izvora koji lokalni meštani zovu “tiha voda”. Do njega se stiže stazom koju znaju samo stariji. Prilazi se ujutru, bez reči, sa belim koncem ili trakom. Konac se veže na granu i šapatom se izgovara molitva – najčešće želja ili zavet. Ako je čisto, vila “čuje”. Ako je sebično, “šuma se zamrači”.
Možda vas zanima:

PANDORINA KUTIJA Šta je i zašto je nikako ne smemo otvarati!
Sigurno ste čuli za pojam Pandorina kutija i da se, kada neko upadne u neprilike jer je radio nešto što nije smeo, često kaže da je otvorio Pandorinu kutiju. U nastavku teksta je legenda od koje je i nastao ovaj termin.

LEGENDA O GOLUPCU Ljubav, ljubomora i osveta su kumovale imenu ovog srpskog dragulja!
Kao još jedan u nizu ukrasa Srbije, na desnoj obali Dunava stoji predivna srednjovekovna tvrđava Golubac. Za njeno ime vezuju se mnoge tajne i legende koje su se prenosile s kolena na koleno. Najpoznatije priče vezane za Golubačku tvrđavu govore o neuzvraćenoj ljubavi.
Možda vas zanima:

PANDORINA KUTIJA Šta je i zašto je nikako ne smemo otvarati!
Sigurno ste čuli za pojam Pandorina kutija i da se, kada neko upadne u neprilike jer je radio nešto što nije smeo, često kaže da je otvorio Pandorinu kutiju. U nastavku teksta je legenda od koje je i nastao ovaj termin.

LEGENDA O GOLUPCU Ljubav, ljubomora i osveta su kumovale imenu ovog srpskog dragulja!
Kao još jedan u nizu ukrasa Srbije, na desnoj obali Dunava stoji predivna srednjovekovna tvrđava Golubac. Za njeno ime vezuju se mnoge tajne i legende koje su se prenosile s kolena na koleno. Najpoznatije priče vezane za Golubačku tvrđavu govore o neuzvraćenoj ljubavi.
Možda vas zanima:

PANDORINA KUTIJA Šta je i zašto je nikako ne smemo otvarati!
Sigurno ste čuli za pojam Pandorina kutija i da se, kada neko upadne u neprilike jer je radio nešto što nije smeo, često kaže da je otvorio Pandorinu kutiju. U nastavku teksta je legenda od koje je i nastao ovaj termin.

LEGENDA O GOLUPCU Ljubav, ljubomora i osveta su kumovale imenu ovog srpskog dragulja!
Kao još jedan u nizu ukrasa Srbije, na desnoj obali Dunava stoji predivna srednjovekovna tvrđava Golubac. Za njeno ime vezuju se mnoge tajne i legende koje su se prenosile s kolena na koleno. Najpoznatije priče vezane za Golubačku tvrđavu govore o neuzvraćenoj ljubavi.
Ko je vila iz Trnavaca
Vila u ovoj legendi nije nestašna ni zavodljiva. Ona ne peva, ne leči i ne pokazuje se. Ona čeka. Čajkanović bi ovu figuru protumačio kao “personifikaciju svetog drveta”, ostatak kulta drveta iz slovenske mitologije, gde duh prirode traži duhovni gest – poklon u tišini. Vila je čuvar zaveta, ne ispunjavač želja.
Priča koju zna samo selo – i ne deli se lako
Ova legenda se ne priča svakome. Ako nisi iz sela, čućeš je tek ako neko proceni da “nećeš je preneti pogrešno”. Meštani kažu da je pokušano da se stavi tabla ili oznaka – ali su je “vetrovi skinuli”. I veruje se da ko pokuša da na silu koristi drvo – ostaje mu “nemiran san dok ne odveže”.
Zavet kao tihi ugovor
Konac nije amajlija – on je zapis. Nema čvorova, nema metala, nema boja osim bele. Ako se želja ostvari, mora se vratiti i odvezati konac. Ako se zaboravi – vila uzima svoju “naknadu”. Nije kažnjavač – već podsećanje na ozbiljnost obećanja.
Danas – šupljina i dalje diše
Drvo i dalje postoji. Meštani ga ne seku, ne koriste granje, ne pale vatru u blizini. Oni koji znaju priču – kažu da šupljina miriše na osušeni dren. A kad je magla, niko ne ide gore. Jer “nije vreme da se viđa, nego da se ćuti”.

Ko je odlučio da Dositej Obradović i Vuk Stefanović Karadžić počivaju rame uz rame? Večnost spojila pismenost pod istim drvetom tišine
Mada su se u životu razmimoilazili u mišljenjima, Dositej Obradović i Vuk Stefanović Karadžić danas leže jedan pored drugog — simbolično ujedinjeni u smrti. Njihova večna kuća nalazi se u porti Saborne crkve u Beogradu, mestu koje nosi više značenja nego što se na prvi pogled čini.

U senci kneza Lazara: Tajanstveni život vojvode Ivana Kosančića
Ime mu se šapuće u stihovima, ali istorija o njemu gotovo da ćuti. Ivan Kosančić je jedan od najmističnijih srpskih junaka — slavljen u epskim pesmama, ali skriven u senkama istorijskih zapisa. Ko je zapravo bio vojvoda koji je pre polaska na Kosovo ugledao tursku vojsku i doneo kobnu vest?

Krstonoša ne stari: Običaj koji nosi i leči
Krstonoše su više od nosilaca ikona — one su čuvari običaja, predanja i zajedničke molitve. U mnogim selima Srbije, još uvek postoji nepokidana nit između naroda i svetih litija koje se vekovima obnavljaju, bez prekida.

Ovo je najjezivija srpska izreka! Mnogi nisu ni svesni njenog jezivog značenja, korene vuče iz doba Osmajlija
Ova izreka se spominje u našoj poznatoj srpskoj pesmi

Kuda je išao put cara Dušana kroz Srbiju? Tragovima vladara koji je sanjao carstvo
Srpski car Dušan nije imao jednu prestonicu, ni jednu stazu. Njegov put bio je mapa naraslog carstva, isprepleten crkvama, tvrđavama i granama moći koje su se pružale ka jugu i istoku.
Komentari(0)