Crvena jabuka, simbol ljubavi, plodnosti i lepote, ima posebno mesto u srpskoj tradiciji. Ovaj jednostavan plod vekovima je bio deo običaja i rituala, često povezanih s brakom, ljubavlju i porodičnim vrednostima.
Njegova uloga u srpskoj kulturi nije samo praktična već i duboko simbolična, a priča o crvenoj jabuci kao simbolu ljubavi ukorenjena je u narodnim predanjima.
Priča o kralju i crvenoj jabuci
Jedna od najpoznatijih legendi o crvenoj jabuci vezana je za srpskog kralja koji je tragao za mladoženjom za svoju ćerku. Kako bi pronašao dostojnog muškarca, kralj je organizovao takmičenje u kome je mladoženja morao da dokaže svoju snagu, mudrost i dobrotu. Pobedniku bi uručio crvenu jabuku kao znak da je izabran za mladoženju njegove ćerke. Jabuka nije bila samo nagrada, već i simbol ljubavi i zajedništva koje će uslediti u braku.
Možda vas zanima:
Ko je bio Marko Kraljević i zašto je Šarac uvek uz njega : Zaštitnik sirotinje i junak pesama
Marko Kraljević (oko 1335–1395) bio je istorijski vladar Prilepa, ali u narodnoj tradiciji prerastao je u epskog junaka. Njegovo ime i podvizi ušli su u pesme, priče i legende, gde je predstavljen kao zaštitnik sirotinje, neustrašivi ratnik i simbol slobode. U središtu svake priče uz njega je njegov verni konj – Šarac.
Legenda koju zna samo jedno selo: Vila iz jasenove šupljine i zakleti konopac
U selu Trnavci na padinama Zlatara, i danas se šapuće priča o vili koja traži obećanje – i čuva ga koncem vezanim za drvo
Možda vas zanima:
Ko je bio Marko Kraljević i zašto je Šarac uvek uz njega : Zaštitnik sirotinje i junak pesama
Marko Kraljević (oko 1335–1395) bio je istorijski vladar Prilepa, ali u narodnoj tradiciji prerastao je u epskog junaka. Njegovo ime i podvizi ušli su u pesme, priče i legende, gde je predstavljen kao zaštitnik sirotinje, neustrašivi ratnik i simbol slobode. U središtu svake priče uz njega je njegov verni konj – Šarac.
Legenda koju zna samo jedno selo: Vila iz jasenove šupljine i zakleti konopac
U selu Trnavci na padinama Zlatara, i danas se šapuće priča o vili koja traži obećanje – i čuva ga koncem vezanim za drvo
Možda vas zanima:
Ko je bio Marko Kraljević i zašto je Šarac uvek uz njega : Zaštitnik sirotinje i junak pesama
Marko Kraljević (oko 1335–1395) bio je istorijski vladar Prilepa, ali u narodnoj tradiciji prerastao je u epskog junaka. Njegovo ime i podvizi ušli su u pesme, priče i legende, gde je predstavljen kao zaštitnik sirotinje, neustrašivi ratnik i simbol slobode. U središtu svake priče uz njega je njegov verni konj – Šarac.
Legenda koju zna samo jedno selo: Vila iz jasenove šupljine i zakleti konopac
U selu Trnavci na padinama Zlatara, i danas se šapuće priča o vili koja traži obećanje – i čuva ga koncem vezanim za drvo
Crvena jabuka u svadbenim običajima
U srpskim svadbenim običajima crvena jabuka imala je važnu ulogu. Mladić bi često nosio jabuku kao dar devojci koju je želeo da zaprosi. Ako bi devojka prihvatila jabuku, to je značilo da pristaje na brak. Jabuka je tako postala simbol pristanka, ali i blagoslova za srećan i plodan brak.
Na svadbama, jabuka bi se postavljala na čelo svadbene povorke ili bi mladoženja gađao jabuku postavljenu na visoko drvo ili kuću mlade. Pogađanje jabuke simbolizovalo je njegovu spremnost da preuzme odgovornost i zaštiti svoju buduću porodicu.
Shutterstock
Simbol plodnosti i života
Crvena boja jabuke simbolizovala je krv, život i plodnost. U mnogim krajevima Srbije, jabuka bi se darivala mladencima kao blagoslov za bogatstvo i zdravlje potomstva. Takođe, jabuke su često deljene deci i gostima na kraju svadbe, kao simbol zajedništva i prosperiteta.
Jabuka u narodnim pesmama i pričama
Motiv crvene jabuke često se javlja u narodnim pesmama i pričama, gde simbolizuje čežnju, neispunjenu ljubav ili idealnu lepotu. U pesmama, jabuka je često upoređivana s rumenim obrazima devojke ili kao dar koji spaja dvoje zaljubljenih.
Primer iz narodne pesme:
"Devojka ružu brala,
Crvenu jabuku dala.
Mlad momak dar prihvatio,
Večnu ljubav obećao."
Moderna simbolika crvene jabuke
Iako su mnogi tradicionalni običaji danas zaboravljeni, crvena jabuka ostala je simbol ljubavi i lepote. Često se koristi u umetnosti, kao motiv na svadbenim dekoracijama, ili u savremenim ritualima koji spajaju tradiciju i moderni svet. Njena univerzalnost leži u jednostavnosti – simbolika ljubavi i plodnosti ostaje nepromenjena kroz vekove.
Zašto baš jabuka?
Jabuka, kao simbol, prisutna je u mnogim kulturama, od biblijskih priča do grčke mitologije. U srpskom folkloru, crvena jabuka dobija specifičan kontekst kroz običaje i legende koje su blisko povezane sa životom u zajednici, prirodom i ljubavlju. Njena dostupnost i simbolika savršenstva učinile su je idealnim simbolom emocija i povezanosti.
Pouka legende
Legenda o crvenoj jabuci nas podseća na važnost ljubavi, poštovanja i zajedništva. U vremenu kada su običaji imali dublje značenje, jedan jednostavan plod bio je nosilac poruka koje su spajale porodice i zajednice. Danas, crvena jabuka ostaje simbol ne samo ljubavi između dvoje ljudi, već i poštovanja prema tradiciji i vrednostima koje nas povezuju.
Vadi kamen iz kamenoloma pa ga obrađuje: On je Živojin Mišić i potomak srpskog vojskovođe - vredni mladić dostojno nosi veliko ime
U Struganiku, rodnom selu velikog srpskog vojvode, danas živi i radi još jedan Živojin Mišić, potomak slavnog vojskovođe koji sa svojih nepunih trideset godina, delima već pokazuje da je dostojan imena i prezimena koje nosi. Na svojoj dedovini, rukama iz kamenoloma vadi kamen, zarađuje hleb sa devet kora i poštenim radom dokazuje da iver ne pada daleko od klade.
Kako je ajvar dobio ime? Ovo je turska reč i nema veze ni sa paprikom ni sa zimnicom
Ajvar, magična reč koja sva vrata otvara... Stigla je sezona, a ovo tradicionalno jelo ukrasiće sve trpeze – i za doručak, i za ručak, i za večeru, i između. Recept? Svaka domaćica ima svoj. Poreklo? I to bi moglo da bude komplikovano, pa ćemo reći samo da nam pripada svima po malo
Ko ima pravo na titulu "hadži"? Srpska pravoslavna crkva se ništa ne pita, ali jedan papir je važan
Saznajte pravo značenje titule „hadži“ u srpskoj pravoslavnoj tradiciji – kako je nastala, šta simbolizuje i na koji način se može uneti u lična dokumenta.
"SVI VIDE 4 SLOVA, A NE VIDE KRST": Najčemerniji srpski greh
Vladika Nikolaj Velimirović rođen 1881. godine, u selu Lelić nedaleko od Valjeva. NJegovi roditelji, Dragomir i Katarina imali su devetoro dece od kojih su preživela samo dvojica sinova Nikolaj i Dušan, da bi i Dušan poginuo 1914. godine, a Nikolaj se zamonašio. Postao je jedan od najcenjenijih vladika, nije štedeo reči kada hvali naš narod, ali mu nije bilo strano ni da nam uputi po koju kritiku i ukaže na greške koje pravimo.
Bliži se pravi trenutak da posejete božićnu pšenicu: Evo kako da vam ispadne što lepša
Bliži se idealan dan da posejete božićnu pšenicu. Imamo proverene trikove za negu da vam bude najlepša i najgušća, puna sreće!
Komentari(0)