“Pasu li vile krave?”: Tajna veza između vila i stoke u narodnoj mitologiji
U narodnim pričama iz planinskih sela Srbije, često se pojavljuje neobičan motiv: krava koja sama dolazi sa ispaše i “muze se sama”, mleko koje se “puni u bure bez dodira”, ili dete koje pije mleko dok mu majka spava – sve to, verovalo se, rade vile. Prema Veselinu Čajkanoviću, srpski vilinski folklor sadrži brojne tragove o vilama kao gospodaricama mleka, stoke i planinskih pašnjaka – često sa moćima da nagrade ili kazne domaćina preko njegove krave.
Vile – gospodarice planinskih bogatstava
Vile su u srpskoj mitologiji mnogo više od letećih devojaka u belom. One su čuvarice šuma, voda – ali i pašnjaka. Verovalo se da svaka planina ima svoju vilu koja gleda da li se stoka poštuje, da li se čuva priroda, da li je krava nahranjena pre čoveka. Ako domaćin poštuje pravila – vila mu daje kravu “vilinku”, koja daje mleko više od svih.
Možda vas zanima:
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Zašto se veš nije kačio u zoru: Stari običaj koji je čuvao dom od senki
U narodnom verovanju, zora nije bila vreme za posao, već za tišinu i pažnju. A veš, naročito mokar, nije se isticao kad sunce još nije reklo svoje
Možda vas zanima:
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Zašto se veš nije kačio u zoru: Stari običaj koji je čuvao dom od senki
U narodnom verovanju, zora nije bila vreme za posao, već za tišinu i pažnju. A veš, naročito mokar, nije se isticao kad sunce još nije reklo svoje
Možda vas zanima:
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Zašto se veš nije kačio u zoru: Stari običaj koji je čuvao dom od senki
U narodnom verovanju, zora nije bila vreme za posao, već za tišinu i pažnju. A veš, naročito mokar, nije se isticao kad sunce još nije reklo svoje
Vilinska krava – čudesna i opasna
U bajkama i predanjima, vilinska krava se razlikuje od obične: ima beo rep, crnu tačku na čelu, i nikad se ne viče na nju. Ako je domaćin udari ili joj opsuje mleko – ona nestaje. Tako su vile testirale ljude: ako su dostojni, nagrađuju ih stokom i obiljem; ako nisu – ostaju bez ičega.
U nekim selima na Goliji i Pešteru verovalo se da vile ponekad “uzimaju” mleko iz štala loših ljudi i prenose ga onima koji poštuju prirodu.
Mleko kao vilinska supstanca
Mleko se u staroj veri smatralo božanskim pićem – “belom krvlju” zemlje. Vile nisu samo koristile mleko, već su se i pojavljivale kao figure koje “muze vetar” – sabirajući nevidljivo mleko iz prirode. Zato su žene koje su imale “laganu ruku” za mužu često smatrane “prirodno povezanim” sa vilama.
Zabrane i magijska pravila
Postojao je niz zabrana u vezi sa stokom i vilama: ne valja prati kravu posle zalaska sunca, ne smeš da pominješ vile u štali, i nikako ne prosipati mleko na zemlju – “jer će se vila naljutiti i pokvariti kravinu”. Vile nisu bile samo zaštitnice – već i stroge sudije.
Šta danas ostaje od verovanja?
Domaćini starog kova i dalje koriste fraze poput “dala vila mleka” kad krava počne bolje da se muze. U pričama starih ljudi sa Zlatibora, često se čuje da je “krava nestala kod Lisine, pa je možda vila uzela natrag”. Iako zvuči bajkovito, ove priče odražavaju duboku povezanost čoveka sa prirodom – i podsmeh ideji da je bogatstvo samo materijalno.
ZABORAVLJENO SRPSKO VEROVANJE O PČELAMA: Ako napuste domaćinstvo posle smrti člana porodice, veruje se da je duša našla mir
U mnogim selima širom Srbije, verovalo se da pčele osećaju tugu, da razumeju smrt i da ih nikako ne treba ostavljati u neznanju.
MALOM RISTI SE I PAŠA KLANJAO: Jedan Piroćanac je NADMUDRIO TURKE tako da nisu znali šta ih je snašlo!
U Srbiji, u tom periodu, Srbi su bili primorani da se pokoravaju Turskim vlastima i tako, Mali Rista je rešio da promeni nešto povodom toga
OVO STARO SLOVENSKO IME NOSI OGROMNU SIMBOLIKU: Nose ga samo ODABRANI!
Ime Miroslav bilo je posebno popularno na balkanskim prostorima u periodu od 1960. do 1975. godine
NAJSREĆNIJA SRPSKA IMENA: Ne zna se koje ima moćnije značenje
Biranje imena za dete jedan je od najuzbudljivijih životnih zadataka.
TRI NAJVEĆA GREHA KOJA MOŽETE DA NAPRAVITE DOK POSTITE: Patrijarh Pavle ih je smatrao jako opasnim
Prema patrijarhu Pavlu, postoje 3 najveća greha tokom Božićnog posta.
Komentari(0)