“Pasu li vile krave?”: Tajna veza između vila i stoke u narodnoj mitologiji

U narodnim pričama iz planinskih sela Srbije, često se pojavljuje neobičan motiv: krava koja sama dolazi sa ispaše i “muze se sama”, mleko koje se “puni u bure bez dodira”, ili dete koje pije mleko dok mu majka spava – sve to, verovalo se, rade vile. Prema Veselinu Čajkanoviću, srpski vilinski folklor sadrži brojne tragove o vilama kao gospodaricama mleka, stoke i planinskih pašnjaka – često sa moćima da nagrade ili kazne domaćina preko njegove krave.
Vile – gospodarice planinskih bogatstava
Vile su u srpskoj mitologiji mnogo više od letećih devojaka u belom. One su čuvarice šuma, voda – ali i pašnjaka. Verovalo se da svaka planina ima svoju vilu koja gleda da li se stoka poštuje, da li se čuva priroda, da li je krava nahranjena pre čoveka. Ako domaćin poštuje pravila – vila mu daje kravu “vilinku”, koja daje mleko više od svih.
Možda vas zanima:

SRPSKI KAMENOVI SPOTICANJA: Zašto se verovalo da neki kamenovi nose posebnu magijsku moć?
U srpskoj narodnoj tradiciji, određeni kamenovi, poznati kao „kamenovi spoticanja“, smatrani su posebnim predmetima koji poseduju magijske moći. Ovi kamenovi imali su značajnu ulogu u brojnim običajima, ritualima i verovanjima koja su se prenosila kroz generacije, oblikujući narodnu kulturu i verovanja.

„ZELENA ČETVRT“ U SRBIJI: Koja verovanja prate ovaj gotovo zaboravljeni običaj?
„Zelena četvrt“ jedan je od manje poznatih običaja u srpskoj narodnoj tradiciji, koji se obeležavao četvrtkom uoči velikih praznika. Ovaj običaj nosi simboliku obnove, zaštite i blagostanja, a u narodu se smatrao posebno važnim za očuvanje zdravlja, plodnosti i zaštite domaćinstva od negativnih sila.
Možda vas zanima:

SRPSKI KAMENOVI SPOTICANJA: Zašto se verovalo da neki kamenovi nose posebnu magijsku moć?
U srpskoj narodnoj tradiciji, određeni kamenovi, poznati kao „kamenovi spoticanja“, smatrani su posebnim predmetima koji poseduju magijske moći. Ovi kamenovi imali su značajnu ulogu u brojnim običajima, ritualima i verovanjima koja su se prenosila kroz generacije, oblikujući narodnu kulturu i verovanja.

„ZELENA ČETVRT“ U SRBIJI: Koja verovanja prate ovaj gotovo zaboravljeni običaj?
„Zelena četvrt“ jedan je od manje poznatih običaja u srpskoj narodnoj tradiciji, koji se obeležavao četvrtkom uoči velikih praznika. Ovaj običaj nosi simboliku obnove, zaštite i blagostanja, a u narodu se smatrao posebno važnim za očuvanje zdravlja, plodnosti i zaštite domaćinstva od negativnih sila.
Možda vas zanima:

SRPSKI KAMENOVI SPOTICANJA: Zašto se verovalo da neki kamenovi nose posebnu magijsku moć?
U srpskoj narodnoj tradiciji, određeni kamenovi, poznati kao „kamenovi spoticanja“, smatrani su posebnim predmetima koji poseduju magijske moći. Ovi kamenovi imali su značajnu ulogu u brojnim običajima, ritualima i verovanjima koja su se prenosila kroz generacije, oblikujući narodnu kulturu i verovanja.

„ZELENA ČETVRT“ U SRBIJI: Koja verovanja prate ovaj gotovo zaboravljeni običaj?
„Zelena četvrt“ jedan je od manje poznatih običaja u srpskoj narodnoj tradiciji, koji se obeležavao četvrtkom uoči velikih praznika. Ovaj običaj nosi simboliku obnove, zaštite i blagostanja, a u narodu se smatrao posebno važnim za očuvanje zdravlja, plodnosti i zaštite domaćinstva od negativnih sila.
Vilinska krava – čudesna i opasna
U bajkama i predanjima, vilinska krava se razlikuje od obične: ima beo rep, crnu tačku na čelu, i nikad se ne viče na nju. Ako je domaćin udari ili joj opsuje mleko – ona nestaje. Tako su vile testirale ljude: ako su dostojni, nagrađuju ih stokom i obiljem; ako nisu – ostaju bez ičega.
U nekim selima na Goliji i Pešteru verovalo se da vile ponekad “uzimaju” mleko iz štala loših ljudi i prenose ga onima koji poštuju prirodu.
Mleko kao vilinska supstanca
Mleko se u staroj veri smatralo božanskim pićem – “belom krvlju” zemlje. Vile nisu samo koristile mleko, već su se i pojavljivale kao figure koje “muze vetar” – sabirajući nevidljivo mleko iz prirode. Zato su žene koje su imale “laganu ruku” za mužu često smatrane “prirodno povezanim” sa vilama.
Zabrane i magijska pravila
Postojao je niz zabrana u vezi sa stokom i vilama: ne valja prati kravu posle zalaska sunca, ne smeš da pominješ vile u štali, i nikako ne prosipati mleko na zemlju – “jer će se vila naljutiti i pokvariti kravinu”. Vile nisu bile samo zaštitnice – već i stroge sudije.
Šta danas ostaje od verovanja?
Domaćini starog kova i dalje koriste fraze poput “dala vila mleka” kad krava počne bolje da se muze. U pričama starih ljudi sa Zlatibora, često se čuje da je “krava nestala kod Lisine, pa je možda vila uzela natrag”. Iako zvuči bajkovito, ove priče odražavaju duboku povezanost čoveka sa prirodom – i podsmeh ideji da je bogatstvo samo materijalno.

Bila je to Čkaljina ‘crna lista’: Sa ovih 8 kolega poznati glumac nikad nije želeo da deli kadar
Kažu da je bio drag, ali u isto vreme i nesrećan čovek.

STARI SRPSKI OBIČAJ: Zašto su mladići nekad otimali devojke?
Otmica za devojku, pa i za samo selo iz koje je devojka je bila velika sramota.

KUM NIJE DUGME! Zašto se ova čast nikada ne odbija?
U našem narodu postoji verovanje staro koliko i samo pravoslavlje - kumstvo se ne odbija. Ali, da li ste se ikada zapitali zašto? Evo šta zapravo znači kada neko kaže: "Kum je svetinja".

U NEDELJU SLAVIMO "DUHOVE"! CRVENO SLOVO - prema verovanju ovo OBAVEZNO treba da uradimo
Vernici u nedelju slave praznik Svete Trojice ili praznik koji je poznat i kao Duhovi

STIŽU VELIKE ZADUŠNICE: Šta sve vernici treba da ispoštuju?
Pravoslavni hrišćani ovu subotu posvećuju umrlim precima i posećuju grobove, pale sveće i služe pomene
Komentari(0)