Kuća bez ogledala: Zašto su se u valjevskom kraju ogledala pokrivala 40 dana posle smrti
Kada neko premine, ogledala u kući se prekrivaju – da duša ne ostane zarobljena u odrazu. Ovaj običaj iz sela oko Valjeva vekovima se poštovao, a danas ga se sećaju samo najstariji.

U valjevskom kraju, kada bi neko u porodici umro, prva stvar koju su žene radile nije bila plakanje, već – prekrivanje ogledala. Belim platnom, maramom ili stolnjakom, svako ogledalo u kući se zaklanjalo od pogleda. Verovalo se da ako se duša pokojnika zatekne u odrazu, neće moći da ode dalje. Ovaj običaj bio je deo šireg rituala žalosti, tihe brige i strahopoštovanja prema onome što dolazi posle života.
Ogledalo – prozor u dušu, ali i zamka
U narodnom verovanju Srbije, ogledalo nikada nije bilo samo komad stakla. Smatralo se „okom druge strane“ – mestom kroz koje duša može da se vidi, ali i da ostane.
Možda vas zanima:

SRPSKI KAMENOVI SPOTICANJA: Zašto se verovalo da neki kamenovi nose posebnu magijsku moć?
U srpskoj narodnoj tradiciji, određeni kamenovi, poznati kao „kamenovi spoticanja“, smatrani su posebnim predmetima koji poseduju magijske moći. Ovi kamenovi imali su značajnu ulogu u brojnim običajima, ritualima i verovanjima koja su se prenosila kroz generacije, oblikujući narodnu kulturu i verovanja.

„ZELENA ČETVRT“ U SRBIJI: Koja verovanja prate ovaj gotovo zaboravljeni običaj?
„Zelena četvrt“ jedan je od manje poznatih običaja u srpskoj narodnoj tradiciji, koji se obeležavao četvrtkom uoči velikih praznika. Ovaj običaj nosi simboliku obnove, zaštite i blagostanja, a u narodu se smatrao posebno važnim za očuvanje zdravlja, plodnosti i zaštite domaćinstva od negativnih sila.
Možda vas zanima:

SRPSKI KAMENOVI SPOTICANJA: Zašto se verovalo da neki kamenovi nose posebnu magijsku moć?
U srpskoj narodnoj tradiciji, određeni kamenovi, poznati kao „kamenovi spoticanja“, smatrani su posebnim predmetima koji poseduju magijske moći. Ovi kamenovi imali su značajnu ulogu u brojnim običajima, ritualima i verovanjima koja su se prenosila kroz generacije, oblikujući narodnu kulturu i verovanja.

„ZELENA ČETVRT“ U SRBIJI: Koja verovanja prate ovaj gotovo zaboravljeni običaj?
„Zelena četvrt“ jedan je od manje poznatih običaja u srpskoj narodnoj tradiciji, koji se obeležavao četvrtkom uoči velikih praznika. Ovaj običaj nosi simboliku obnove, zaštite i blagostanja, a u narodu se smatrao posebno važnim za očuvanje zdravlja, plodnosti i zaštite domaćinstva od negativnih sila.
Možda vas zanima:

SRPSKI KAMENOVI SPOTICANJA: Zašto se verovalo da neki kamenovi nose posebnu magijsku moć?
U srpskoj narodnoj tradiciji, određeni kamenovi, poznati kao „kamenovi spoticanja“, smatrani su posebnim predmetima koji poseduju magijske moći. Ovi kamenovi imali su značajnu ulogu u brojnim običajima, ritualima i verovanjima koja su se prenosila kroz generacije, oblikujući narodnu kulturu i verovanja.

„ZELENA ČETVRT“ U SRBIJI: Koja verovanja prate ovaj gotovo zaboravljeni običaj?
„Zelena četvrt“ jedan je od manje poznatih običaja u srpskoj narodnoj tradiciji, koji se obeležavao četvrtkom uoči velikih praznika. Ovaj običaj nosi simboliku obnove, zaštite i blagostanja, a u narodu se smatrao posebno važnim za očuvanje zdravlja, plodnosti i zaštite domaćinstva od negativnih sila.
Možda vas zanima:

SRPSKI KAMENOVI SPOTICANJA: Zašto se verovalo da neki kamenovi nose posebnu magijsku moć?
U srpskoj narodnoj tradiciji, određeni kamenovi, poznati kao „kamenovi spoticanja“, smatrani su posebnim predmetima koji poseduju magijske moći. Ovi kamenovi imali su značajnu ulogu u brojnim običajima, ritualima i verovanjima koja su se prenosila kroz generacije, oblikujući narodnu kulturu i verovanja.

„ZELENA ČETVRT“ U SRBIJI: Koja verovanja prate ovaj gotovo zaboravljeni običaj?
„Zelena četvrt“ jedan je od manje poznatih običaja u srpskoj narodnoj tradiciji, koji se obeležavao četvrtkom uoči velikih praznika. Ovaj običaj nosi simboliku obnove, zaštite i blagostanja, a u narodu se smatrao posebno važnim za očuvanje zdravlja, plodnosti i zaštite domaćinstva od negativnih sila.
U selima oko Valjeva – kao što su Divci, Pričević, Suvodanje i Lelić – žene su još pre dolaska sveštenika prekrivale ogledala. To je bio znak da je duša poštovana, da se neće zbuniti svojim odrazom i da će imati miran put ka večnosti.
Koliko dugo su ogledala bila prekrivena?
Standardno – 40 dana. Verovalo se da toliko duši treba da “obiđe” mesta na kojima je volela da bude, da se oprosti, da se smiri. Tek nakon 40 dana, ogledala su se skidala, ali nikada uveče i nikada bez molitve.
U nekim slučajevima, ogledala su se iznosila iz kuće, naročito ako je smrt bila iznenadna ili „nečista“ (samoubistvo, nesreća, rat).
Ko je sve gledao – a ko nije smeo?
- Deca nisu smela da se gledaju u ogledalo u kući pokojnika
- Trudnice i dojilje nisu smele ni da uđu u sobu s ogledalom
- Ako se neko slučajno pogleda – trebalo je pljunuti tri puta i prekrstiti se
Takođe, ogledalo se nije smelo čistiti za vreme žalosti – jer se verovalo da „skidaš tragove duše“.
Zašto žene prekrivaju, a ne muškarci?
U patrijarhalnim zajednicama, žena je čuvar doma, smrti i života. Njena je bila poslednja reč uz ognjište, ali i prva kad neko ode. Prekrivanje ogledala je bio intiman, tihi čin brige, koji se nije učio – već nasledio pogledom i gestom.
Baka Milena iz sela kod Lajkovca kaže:
“Kad majka umre, prvo se ćuti. Drugo – zakloniš ogledalo. Da joj ne ostane lice na staklu.”
Običaj koji još živi – tiho, u senci
Iako je danas retko, ovaj običaj se i dalje poštuje u pojedinim domaćinstvima. U mestima oko Valjeva, starije žene i dalje savetuju ćerkama:
“Kad se dogodi ono najgore, ne zaboravi – stavi nešto belo na ogledalo. Ne zbog njih. Zbog nas.”
Odmor za dušu i za odraz
Običaj prekrivanja ogledala nije sujeverje – to je duboka duhovna potreba da se prepozna trenutak između dva sveta. Da ne gledamo, ne analiziramo, ne kontrolišemo. Da, bar na 40 dana, dopustimo tišini da zavlada domom.
Jer ogledalo, kad nije prekriveno, ne prikazuje samo lice. Ponekad, možda prikaže – ono što nismo spremni da vidimo.

Bila je to Čkaljina ‘crna lista’: Sa ovih 8 kolega poznati glumac nikad nije želeo da deli kadar
Kažu da je bio drag, ali u isto vreme i nesrećan čovek.

STARI SRPSKI OBIČAJ: Zašto su mladići nekad otimali devojke?
Otmica za devojku, pa i za samo selo iz koje je devojka je bila velika sramota.

KUM NIJE DUGME! Zašto se ova čast nikada ne odbija?
U našem narodu postoji verovanje staro koliko i samo pravoslavlje - kumstvo se ne odbija. Ali, da li ste se ikada zapitali zašto? Evo šta zapravo znači kada neko kaže: "Kum je svetinja".

U NEDELJU SLAVIMO "DUHOVE"! CRVENO SLOVO - prema verovanju ovo OBAVEZNO treba da uradimo
Vernici u nedelju slave praznik Svete Trojice ili praznik koji je poznat i kao Duhovi

STIŽU VELIKE ZADUŠNICE: Šta sve vernici treba da ispoštuju?
Pravoslavni hrišćani ovu subotu posvećuju umrlim precima i posećuju grobove, pale sveće i služe pomene
Komentari(0)