Uroš Predić i njegovi zapisi o srpskom selu: delo slikara koji je pisao kao hroničar
Iako je najpoznatiji kao slikar koji je oslikao lice srpskog naroda, Uroš Predić je iza sebe ostavio i pisane tragove o svakodnevici, verovanjima i običajima sela iz kojih je crpeo inspiraciju. Njegovi zapisi iz Orlovata i Banata, danas sačuvani u beleškama, pisamima i memoarima, prava su književnost u zrnima.
Uroš Predić (1857–1953), jedan od najznačajnijih srpskih realista, poznat je po slikama koje su postale deo kolektivnog pamćenja – "Siroče na majčinom grobu", "Kosovka devojka", "Na izvoru". Ali malo je poznato da je tokom celog života pisao lične beleške, pisma i opservacije o svakodnevici srpskog sela, naročito svog rodnog Orlovata, sela u južnom Banatu.
Slikar koji je znao da piše
Predićeva pisma i beleške sadrže opise ljudi, mentaliteta i običaja koje je slikao. U njima je često zabeleženo ono što se na slici samo nazire: govor tela, misao iza pogleda, tišina između rečenica.
Možda vas zanima:
O OVOJ LEPOJ BEOGRAĐANKI SE MALO ZNA Evo ko je bila "Kosovka devojka" na čuvenoj slici Uroša Predića
U prvom planu slike je devojka koja pruža pomoć ranjenom srpskom junaku Orlović Pavlu, pojeći ga vodom iz zlatnog putira
BEOGRAĐANKA ČIJOJ SE LEPOTI DIVIO UROŠ PREDIĆ Devojka koja je ušla u večnost
Zauvek ovekovečena kao dvadesetogodišnjakinja na čuvenom platnu Uroša Predića “Kosovka devojka”.
Možda vas zanima:
O OVOJ LEPOJ BEOGRAĐANKI SE MALO ZNA Evo ko je bila "Kosovka devojka" na čuvenoj slici Uroša Predića
U prvom planu slike je devojka koja pruža pomoć ranjenom srpskom junaku Orlović Pavlu, pojeći ga vodom iz zlatnog putira
BEOGRAĐANKA ČIJOJ SE LEPOTI DIVIO UROŠ PREDIĆ Devojka koja je ušla u večnost
Zauvek ovekovečena kao dvadesetogodišnjakinja na čuvenom platnu Uroša Predića “Kosovka devojka”.
Možda vas zanima:
O OVOJ LEPOJ BEOGRAĐANKI SE MALO ZNA Evo ko je bila "Kosovka devojka" na čuvenoj slici Uroša Predića
U prvom planu slike je devojka koja pruža pomoć ranjenom srpskom junaku Orlović Pavlu, pojeći ga vodom iz zlatnog putira
BEOGRAĐANKA ČIJOJ SE LEPOTI DIVIO UROŠ PREDIĆ Devojka koja je ušla u večnost
Zauvek ovekovečena kao dvadesetogodišnjakinja na čuvenom platnu Uroša Predića “Kosovka devojka”.
U jednom od pisama bratu Naumu, Predić piše:
„Sedeo sam na klupi pred kućom Jovanovom. Njegova starica majka ništa ne reče, ali način na koji držaše krst na krilu, beše molitva veća od reči.“
Te rečenice su svojevrsna književnost – sažeta, realistična i protkana emocijom. Njegovi zapisi o običajima – poput slavskog okupljanja, berbe grožđa ili pokrivanja mrtvaca – svedoče o dubokom poznavanju narodne duše.
Orlovat kao mikrosvet
Rodno selo Orlovat nije za Predića bilo samo početak, već i večiti izvor inspiracije. Redovno se vraćao, beležio priče meštana, pratio promene koje je donosilo novo doba. Zabeležio je, između ostalog, kako se menja ponašanje mladih, kako sve manje ljudi zna da tumači značenje nošnje, pesme, ili zašto se ide na zadušnice.
U njegovim tekstovima nema patetike – sve je opisano tiho, s puno poštovanja i sa realističnim okom koje podseća na Ivu Andrića ili Lazu Kostića.
Književna vrednost sporednih zapisa
Iako Predić nije objavio knjigu, njegovi tekstovi – sačuvani u arhivu SANU, privatnim zbirkama i porodičnoj zaostavštini – imaju izuzetnu vrednost kao literarno i etnografsko svedočanstvo.
Kombinuju realizam slikara i osećaj za ritam jezika. Njegove rečenice često liče na kratke crtice, gotovo kao haiku u narodnom duhu.
Potencijal za otkrivanje i objavljivanje
U današnje vreme, kada se književnost sve više okreće autentičnim pričama, Predićevi zapisi mogu postati osnova za zbirku, izložbu ili dokumentarni film. Njegovo delo nije završeno na platnu – ono se nastavlja na papiru, u pričama koje su sačuvane za budućnost.
Jer, kako je i sam zapisao:
„Ne slika se rukom, već srcem koje pamti.“
SUNČANO NA SVETOG NIKOLU: Sada je jasno kakva nas zima čeka prema narodnom verovanju
Još od davnina se smatralo da vreme na ovaj veliki praznik najavljuje kakvi će biti zimski meseci pred nama
STARINSKI RECEPT ZA SLAVSKO ŽITO: Ne postoji ukusnije!
Donosimo vam starinski recept za slavsko žito.
Polovina vernika slavi, a polovina odlazi na slavu: Sutra je Sveti Nikola, a ove običaje treba ispoštovati
Pravoslavni vernici sutra slave Nikoljdan, krsnu slavu posvećenu Svetom Nikoli - zaštitniku putnika, domorodaca i siromašnih. Tradicionalno, slavlje obuhvata slavsku trpezu, molitve, darivanje dece i poštovanje običaja koji se prenose generacijama.
Da li post sme da se prekine i može li se nastaviti? Ako ste u iskušenju, ovo morate da znate
Božićni post počinje danas, a mnogi vernici su i dalje u nedoumici da li sme da se prekine.
UBIJAO ZA TITA, SKONČAO U BEDI: Jugoslovenski Džejms Bond
Život Karate Boba zauvek se promenio kada je odbio da izvrši naređenje o likvidaciji mete u Jugoslaviji, zbog čega je bio primoran da pobegne iz zemlje.
Komentari(0)