Slava nije samo običan praznik – ona je srž porodične tradicije, veza sa precima i svetac zaštitnik doma. Ovaj jedinstveni običaj, koji je Srbima donela Pravoslavna crkva, ne postoji nigde drugde u svetu u ovom obliku i danas je deo UNESCO-ve nematerijalne kulturne baštine.

Kako je nastala srpska slava?
Slava vodi poreklo iz ranog srednjeg veka, kada su Srbi, prihvatajući hrišćanstvo, zamenili svoja stara paganska božanstva kultom svetitelja. Tako je svaka porodica prihvatila jednog sveca zaštitnika, koji se slavi iz generacije u generaciju. Ovaj običaj simbolizuje duhovnu vezu porodice i vere, ali i čuva istoriju i identitet.
Koji su najčešći slavski sveci?
Možda vas zanima:

ŠTA SE RADI SA SVEĆOM POSLE SLAVE? Ispoštujte sledeća 2 običaja kako ne biste "naljutili sveca"
Malo ko je upućen u to šta se dešava nakon što se slava završi

OBIČAJ OD 1018. GODINE: Kako su nekada Srbi slavili slavu?
Među Slovenima ova tradicija se u kontinuitetu najbolje i najduže održala kod Srba, gde smo je uspešno preneli kroz Hrišćanstvo do današnjih dana.
Možda vas zanima:

ŠTA SE RADI SA SVEĆOM POSLE SLAVE? Ispoštujte sledeća 2 običaja kako ne biste "naljutili sveca"
Malo ko je upućen u to šta se dešava nakon što se slava završi

OBIČAJ OD 1018. GODINE: Kako su nekada Srbi slavili slavu?
Među Slovenima ova tradicija se u kontinuitetu najbolje i najduže održala kod Srba, gde smo je uspešno preneli kroz Hrišćanstvo do današnjih dana.
Možda vas zanima:

ŠTA SE RADI SA SVEĆOM POSLE SLAVE? Ispoštujte sledeća 2 običaja kako ne biste "naljutili sveca"
Malo ko je upućen u to šta se dešava nakon što se slava završi

OBIČAJ OD 1018. GODINE: Kako su nekada Srbi slavili slavu?
Među Slovenima ova tradicija se u kontinuitetu najbolje i najduže održala kod Srba, gde smo je uspešno preneli kroz Hrišćanstvo do današnjih dana.
Iako svaka porodica ima svog zaštitnika, neki sveci su naročito rasprostranjeni među Srbima. Najčešće slave su:
- Sveti Nikola (19. decembar) – zaštitnik putnika i moreplovaca, slavi ga gotovo polovina srpskih porodica.
- Sveti Jovan (20. januar) – svetitelj koji se smatra najvećim hrišćanskim prorokom.
- Sveti Đorđe (6. maj) – simbol hrabrosti i prolećne obnove.
- Sveti Aranđel Mihailo (21. novembar) – zaštitnik vojske i pravde.
Obavezni elementi slavske trpeze
Slava nije potpuna bez posebne hrane i rituala, a svaki deo svečane trpeze nosi simboliku:
Slavski kolač – okrugli hleb sa krstom, koji domaćin seče u crkvi ili kod kuće.
Koljivo (žito) – skuvano žito sa orasima i medom, simbol života, smrti i vaskrsenja.
Crveno vino – označava Hristovu krv i blagostanje u kući.
Post ili mrsna trpeza – zavisi od datuma slave i crkvenog kalendara.
Slava kroz vekove – kako se menjala?
Nekada je slava bila domaćinski ritual, gde su se okupljali rođaci i komšije, uz poštovanje strogih običaja. Danas, iako se način proslave prilagodio modernim vremenima, suština je ostala ista – slava je trenutak kada se porodica okuplja, slavi zajedništvo i seća se svojih predaka.
Zašto slava i dalje živi u svakom srpskom domu?
Slava nije samo verski praznik – ona je deo identiteta i kulture srpskog naroda. Iako se stil života menja, ovaj običaj ostaje stub porodične tradicije, okupljajući ljude oko zajedničke vrednosti – poštovanja korena, vere i porodice.
Bilo da je slavite u krugu najbližih ili uz puno gostiju, jedno je sigurno – slava je mnogo više od običnog dana u kalendaru, ona je živa veza prošlosti i budućnosti.

POTEGAO PIŠTOLJ NA KOLEGU, SVEČANO OTVORIO WC NA SPLAVU: Filmska životna priča Pavla Vuisića, ostavio čak TRI TESTAMENTA
Ljubav našeg naroda prema Pavlu Vuisiću kao glumcu proporcionalna je našoj potpunoj neupućenosti u njegovu biografiju, privatni život, politička gledišta i svetonazor, depresiju koju je lečio alkoholom, i njegovu omrazu prema glumi.

Mihajlo Pupin – dečak iz Idvora koji je pravio svoje prve izume
Pre nego što je postao svetski poznat naučnik, pronalazač i profesor na Kolumbija univerzitetu, Mihajlo Pupin bio je radoznali dečak iz banatskog sela Idvor. Njegovo detinjstvo bilo je ispunjeno igrom, ali i neutaživom željom da otkriva kako stvari funkcionišu.

Tkački razboj – kako se nekada tkala toplina doma
Na drvenom okviru, među nitima i predivom, nekada se stvarala ne samo tkanina, već i priča. Tkački razboj bio je srce mnogih srpskih domaćinstava – mesto gde su vešte ruke žena pretvarale vunenu i lanenu nit u ćilime, ponjave i prekrivače. Zvuk drvenih delova koji se sudaraju, ritam nožne pedale i miris prirodnog vlakna bili su deo svakodnevice u skoro svakoj kući.

Od Nemanje do poslednjeg cara – priča o lozi Nemanjića
Vladarska porodica koja je oblikovala srednjovekovnu Srbiju, ostavila manastire, zakone i carstvo koje je sijalo na Balkanu.

SVI SU VOLELI BATU ŽIVOJINOVIĆA, ALI O SCENI SA SNIMANJA "LEPA SELA LEPO GORE" NISMO IMALI POJMA: Evo šta se DESILO
U jednom od mnogobrojnih intervjua, Bata je prepričavao dogodovštinu sa snimanja kultnog filma "Lepa sela lepo gore"
Komentari(0)