Slava nije samo običan praznik – ona je srž porodične tradicije, veza sa precima i svetac zaštitnik doma. Ovaj jedinstveni običaj, koji je Srbima donela Pravoslavna crkva, ne postoji nigde drugde u svetu u ovom obliku i danas je deo UNESCO-ve nematerijalne kulturne baštine.
Kako je nastala srpska slava?
Slava vodi poreklo iz ranog srednjeg veka, kada su Srbi, prihvatajući hrišćanstvo, zamenili svoja stara paganska božanstva kultom svetitelja. Tako je svaka porodica prihvatila jednog sveca zaštitnika, koji se slavi iz generacije u generaciju. Ovaj običaj simbolizuje duhovnu vezu porodice i vere, ali i čuva istoriju i identitet.
Koji su najčešći slavski sveci?
Možda vas zanima:
KAKO SE PRAVILNO PRENOSI KRSNA SLAVA: Kod jedne stvari svi greše - evo šta kaže crkva
Kada se prenosi krsna slava sa oca na sina, mnogi prave grešku, a evo kako se to radi ispravno i po pravilima pravoslavlja.
Zašto ne valja da se u jednoj kući slave dva sveca?
U srpskom narodu se verovalo da dve različite slave pod istim krovom donose nemir, a da svetitelj traži svoj mir u porodici – bez podela, bez nadmetanja i bez tihe borbe u duhovnom redu
Možda vas zanima:
KAKO SE PRAVILNO PRENOSI KRSNA SLAVA: Kod jedne stvari svi greše - evo šta kaže crkva
Kada se prenosi krsna slava sa oca na sina, mnogi prave grešku, a evo kako se to radi ispravno i po pravilima pravoslavlja.
Zašto ne valja da se u jednoj kući slave dva sveca?
U srpskom narodu se verovalo da dve različite slave pod istim krovom donose nemir, a da svetitelj traži svoj mir u porodici – bez podela, bez nadmetanja i bez tihe borbe u duhovnom redu
Možda vas zanima:
KAKO SE PRAVILNO PRENOSI KRSNA SLAVA: Kod jedne stvari svi greše - evo šta kaže crkva
Kada se prenosi krsna slava sa oca na sina, mnogi prave grešku, a evo kako se to radi ispravno i po pravilima pravoslavlja.
Zašto ne valja da se u jednoj kući slave dva sveca?
U srpskom narodu se verovalo da dve različite slave pod istim krovom donose nemir, a da svetitelj traži svoj mir u porodici – bez podela, bez nadmetanja i bez tihe borbe u duhovnom redu
Iako svaka porodica ima svog zaštitnika, neki sveci su naročito rasprostranjeni među Srbima. Najčešće slave su:
- Sveti Nikola (19. decembar) – zaštitnik putnika i moreplovaca, slavi ga gotovo polovina srpskih porodica.
- Sveti Jovan (20. januar) – svetitelj koji se smatra najvećim hrišćanskim prorokom.
- Sveti Đorđe (6. maj) – simbol hrabrosti i prolećne obnove.
- Sveti Aranđel Mihailo (21. novembar) – zaštitnik vojske i pravde.
Obavezni elementi slavske trpeze
Slava nije potpuna bez posebne hrane i rituala, a svaki deo svečane trpeze nosi simboliku:
Slavski kolač – okrugli hleb sa krstom, koji domaćin seče u crkvi ili kod kuće.
Koljivo (žito) – skuvano žito sa orasima i medom, simbol života, smrti i vaskrsenja.
Crveno vino – označava Hristovu krv i blagostanje u kući.
Post ili mrsna trpeza – zavisi od datuma slave i crkvenog kalendara.
Slava kroz vekove – kako se menjala?
Nekada je slava bila domaćinski ritual, gde su se okupljali rođaci i komšije, uz poštovanje strogih običaja. Danas, iako se način proslave prilagodio modernim vremenima, suština je ostala ista – slava je trenutak kada se porodica okuplja, slavi zajedništvo i seća se svojih predaka.
Zašto slava i dalje živi u svakom srpskom domu?
Slava nije samo verski praznik – ona je deo identiteta i kulture srpskog naroda. Iako se stil života menja, ovaj običaj ostaje stub porodične tradicije, okupljajući ljude oko zajedničke vrednosti – poštovanja korena, vere i porodice.
Bilo da je slavite u krugu najbližih ili uz puno gostiju, jedno je sigurno – slava je mnogo više od običnog dana u kalendaru, ona je živa veza prošlosti i budućnosti.
Znaju i te kako da "izgrebu" uspeh: Čačane sa druge strane Morave decenijama unazad zovu Grebićima - a, evo i zašto
Kroz dugu srpsku istoriju svako selo ili grad imalo je svoje obeležje po kojem je bilo prepoznatljivo i razlikovalo se od ostalih. Da li su bili hrabri, spretni, podli ili lukavi, sve je to na kraju završavalo u njihovim nadimcima i prenosilo se sa kolena na koleno. Od davnina su Čačani u Srbiji poznati kao Grebići, a da se ni dan danas ne zna zašto su žitelji grada na Moravi dobili upravo taj epitet.
"NOSILAC SVETE BLAGODETI": Ovo kratko žensko ime dugo opstaje u SRBIJI, ima MOĆNO ZNAČENJE
Ukoliko planirate da svojoj devojčici date kratko ime, možda ćete se odlučiti baš za ovo
Kako je nastala reč "Balkan"? Staro ime poluostrva malo ko zna, iz ovog jezika dolazi naziv, a evo zašto je nazivano "Burem baruta Evrope"
Geografski, Balkan je omeđen Jadranskim, Jonskim, Egejskim, Mramornim i Crnim morem. Ipak, severna granica poluostrva nije jasno definisana – najčešće se uzimaju reke Sava i Dunav kao prirodna granica.
SUNČANO NA SVETOG NIKOLU: Sada je jasno kakva nas zima čeka prema narodnom verovanju
Još od davnina se smatralo da vreme na ovaj veliki praznik najavljuje kakvi će biti zimski meseci pred nama
STARINSKI RECEPT ZA SLAVSKO ŽITO: Ne postoji ukusnije!
Donosimo vam starinski recept za slavsko žito.
Komentari(0)