Remek-delo Ive Andrića, roman koji nas vodi kroz istoriju, sudbine i previranja Balkana, ispričane kroz kamen mosta na Drini.
Kada se pomene "Na Drini ćuprija", ne govori se samo o romanu – govori se o istoriji naroda, vekovima promena i mostu koji je svedok svega. Ovaj nobelom ovenčani roman Ive Andrića nije samo priča o Višegradskoj ćupriji, već ep o Balkanu, o ljudima koji su dolazili, prolazili i ostavljali trag. Kroz vekove, most je bio i spona i granica, i mesto spajanja i razdvajanja.
Inspiracija za roman – most koji pamti vekove
Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, koji je u 16. veku sagradio čuveni osmanski neimar Mimar Sinan, poslužio je kao glavni junak romana. Ivo Andrić, koji je odrastao u ovom kraju, bio je inspirisan pričama koje su se prenosile sa kolena na koleno.
Možda vas zanima:
KAKO JE IVO ANDRIĆ IZBEGAO SMRT I GDE SE KRIO KADA JE PISAO "NA DRINI ĆUPRIJU": Nepoznati detalji iz života nobelovca!
Ivo Andrić je nobelovac čiji je život bio dramatičniji od njegovih romana. Malo je poznato da se krio tokom Drugog svetskog rata i kako je u samici napisao svoja najveća dela. Ovo je priča o tajnom podvigu velikog pisca.
IVO ANDRIĆ JE PISAO DOKTORAT O BOSNI, A ODBIO GA JE! Čuveni nobelovac se 10 godina krio od profesora, razlog je potpuno NEVEROVATAN
Nobelovac koga je Srbija obožavala, diplomu nije želeo. Otkrivamo zašto je Andrić izbegavao promociju svog doktorata punu deceniju.
Možda vas zanima:
KAKO JE IVO ANDRIĆ IZBEGAO SMRT I GDE SE KRIO KADA JE PISAO "NA DRINI ĆUPRIJU": Nepoznati detalji iz života nobelovca!
Ivo Andrić je nobelovac čiji je život bio dramatičniji od njegovih romana. Malo je poznato da se krio tokom Drugog svetskog rata i kako je u samici napisao svoja najveća dela. Ovo je priča o tajnom podvigu velikog pisca.
IVO ANDRIĆ JE PISAO DOKTORAT O BOSNI, A ODBIO GA JE! Čuveni nobelovac se 10 godina krio od profesora, razlog je potpuno NEVEROVATAN
Nobelovac koga je Srbija obožavala, diplomu nije želeo. Otkrivamo zašto je Andrić izbegavao promociju svog doktorata punu deceniju.
Možda vas zanima:
KAKO JE IVO ANDRIĆ IZBEGAO SMRT I GDE SE KRIO KADA JE PISAO "NA DRINI ĆUPRIJU": Nepoznati detalji iz života nobelovca!
Ivo Andrić je nobelovac čiji je život bio dramatičniji od njegovih romana. Malo je poznato da se krio tokom Drugog svetskog rata i kako je u samici napisao svoja najveća dela. Ovo je priča o tajnom podvigu velikog pisca.
IVO ANDRIĆ JE PISAO DOKTORAT O BOSNI, A ODBIO GA JE! Čuveni nobelovac se 10 godina krio od profesora, razlog je potpuno NEVEROVATAN
Nobelovac koga je Srbija obožavala, diplomu nije želeo. Otkrivamo zašto je Andrić izbegavao promociju svog doktorata punu deceniju.
Roman prati priču mosta od njegovog nastanka u doba Osmanskog carstva, preko austrougarske vladavine, do Prvog svetskog rata. Na mostu se odvijaju istorijski događaji, ali i lične drame običnih ljudi – trgovaca, begova, kafedžija, vojnika, zanatlija... Svi oni su deo mozaika koji čini ovu vanvremensku priču.
Glavne teme romana – ljudska sudbina kroz vekove
Andrić u ovom delu postavlja velika pitanja o životu, prolaznosti i sudbini:
📖 Most kao simbol – spaja Istok i Zapad, prošlost i budućnost, tradiciju i promene.
📖 Sila istorije – ljudi dolaze i odlaze, ali most ostaje, nepokolebljiv.
📖 Sukob civilizacija – kako su različite kulture uticale na život na Balkanu.
📖 Prolaznost života – most je večan, ali sudbine ljudi koji ga prelaze su prolazne.
Jedan od najpotresnijih delova romana je kada Turci uzimaju decu iz srpskih sela za danak u krvi, među kojima je i kasniji veliki vezir Mehmed-paša Sokolović. Takođe, scena prvog ubistva na mostu, kada mladića bacaju u Drinu, ostaje upečatljiva kao simbol surovosti vremena.
Zašto je "Na Drini ćuprija" jedan od najvažnijih romana srpske književnosti?
📜 Prvi roman iz ovih krajeva koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost (1961).
📜 Realističan prikaz Balkana kroz vekove, sa snažnim likovima i upečatljivim scenama.
📜 Vanvremenska priča – iako govori o prošlosti, njegova poruka je univerzalna.
📜 Pisanje koje očarava – Andrićev stil je jasan, precizan i dubok, gotovo poetski.
Danas, Višegradski most je jedna od najvažnijih kulturno-istorijskih atrakcija u regionu. Uz njega je podignut Andrićgrad, kompleks posvećen delu Ive Andrića, gde posetioci mogu još dublje uroniti u njegov svet.
Kako je roman primljen u svetu?
🌍 Preveden je na više od 30 jezika, a kritičari ga smatraju jednim od najboljih istorijskih romana 20. veka.
🌍 Dobio je Nobelovu nagradu, a Ivo Andrić je postao jedan od najpoznatijih jugoslovenskih pisaca u svetu.
🌍 Inspirisao je mnoga umetnička dela, uključujući pozorišne adaptacije i filmske projekte.
Most koji i danas spaja prošlost i sadašnjost
"Na Drini ćuprija" nije samo roman – to je istorijski testament Balkana. Njegova priča nas uči kako istorija oblikuje živote običnih ljudi, kako vreme prolazi, ali kamen mosta ostaje.
Ako još niste pročitali ovaj klasik, sada je pravi trenutak. A ako ste ga već čitali – možda je vreme da mu se vratite i u njemu pronađete neke nove poruke koje ste ranije propustili.
💡 Šta vama znači "Na Drini ćuprija"? Da li imate omiljenu scenu ili citat iz romana?
Kako je Dobrica sa 4 razreda osnovne škole uspeo da napiše najpotresniju pesmu o Srbiji: Kada je pročitana, odrasli ljudi su plakali
Niko adekvatniji nije bio da nosi ime Dobrica od našeg pisca Dobrice Erića koji je napisao neverovatne pesme o Srbiji, pretočivši ih u čist melem za dušu
Spalili mu sve što je imao, dane provodio u vozu, a svojim pesmama stvorio naše najveće pevače: Kad je ovo doživeo, odlučuje da umre
Duško Trifunović je u svaku svoju pesmu utkao svoje duboke emocije, zato su i danas veliki hitovi.
Zašto su naši stari verovali da pčele razumeju tugu? Zaboravljeno srpsko verovanje o „javljanju smrti pčelama”
U staroj Srbiji postojalo je pravilo da se pčelama mora saopštiti ako je neko umro u kući – inače će ugibati ili napustiti košnicu.
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Kako su naši stari prizivali zaštitu pred zimu: Običaji i verovanja uoči Svetog Dimitrija i Svete Petke
Jesen je u srpskoj tradiciji bila vreme važnih duhovnih prelaza – kraj jednog godišnjeg ciklusa i početak novog, obeležen molitvama, postom i tihim zavetima.
Komentari(0)