ZNATE LI KOME JE ŠANTIĆ ZAISTA POSVETIO PESMU "Ostajte ovde"? Mostarac kome su na sahranu došli svi, ali je NJIMA bio TRN U OKU!
Aleksa Šantić je nesumnjivo ostavio veliki trag u ne samo srpskoj, već i književnosti čitavog Balkana.
Šantića često porede sa Osmanom Đikćem, Srbinom muslimanom, koji je napisao "Himnu Srba muslimana". To poređenje često je išlo jer su i jedan i drugi pisali o svojoj braći druge vere i za njih imali najlepše reči i poruke.
Šantićev književni opus je obiman, kao i prevodilački rad, među kojim se posebno izdavajaju pesme Hanriha Hajnea.
Izabran je za dopisnog člana Srpske kraljevske akademije 3. februara 1914.
Možda vas zanima:
Teška narodna beda nastala neprijateljskim pljačkanjem utkana u jednu od najlepših pesama Alekse Šantića!
Najveća dela stvarao je krajem 19. i početkom 20.veka
ALEKSA ŠANTIĆ JE IMAO SAMO 55 GODINA KADA JE UMRO: Na samrtnoj postelji napsao je MOLITVU za koju se veruje da LEČI
Bolestan od tuberkoloze u februaru 1924. godine, Aleksa Šantić je preminuo. Iza njega je ostala MOLITVA, reči za koje se veruje da leče i daju utehu
Možda vas zanima:
Teška narodna beda nastala neprijateljskim pljačkanjem utkana u jednu od najlepših pesama Alekse Šantića!
Najveća dela stvarao je krajem 19. i početkom 20.veka
ALEKSA ŠANTIĆ JE IMAO SAMO 55 GODINA KADA JE UMRO: Na samrtnoj postelji napsao je MOLITVU za koju se veruje da LEČI
Bolestan od tuberkoloze u februaru 1924. godine, Aleksa Šantić je preminuo. Iza njega je ostala MOLITVA, reči za koje se veruje da leče i daju utehu
Možda vas zanima:
Teška narodna beda nastala neprijateljskim pljačkanjem utkana u jednu od najlepših pesama Alekse Šantića!
Najveća dela stvarao je krajem 19. i početkom 20.veka
ALEKSA ŠANTIĆ JE IMAO SAMO 55 GODINA KADA JE UMRO: Na samrtnoj postelji napsao je MOLITVU za koju se veruje da LEČI
Bolestan od tuberkoloze u februaru 1924. godine, Aleksa Šantić je preminuo. Iza njega je ostala MOLITVA, reči za koje se veruje da leče i daju utehu
Ubrzo, izbija Prvi svetski rat, a sa njim i problemi Alekse Šantića.
Austrougarske vlasti su ga hapsile kao istaknutog srpskog nacionalistu. A da li je bio nacvionalista? Aleksa Šantić bio je rodoljub, koji je voleo Srbe i koji je voleo muslimane i sve ostale narode koji su živeli u bližem ili daljem okruženju. I do danas je unogome ostao neshvaćen.
Umro je u svom Mostaru 2. februara 1924. godine. Oataće zabeleženo da su mu na sahranu došli predstavnici scih naroda, nacija, veera, etniciteta i ma po kojoj podeli da su se delili. Brojne delegacije, srpske, hrvatske i muslimanske su doputovale u Šantićev rodni grad, a poznato je da su neki su pešačili i po 40 kilometara, kako bi po pravoslavnom obredu ispratili velikog pesnika, rodoljuba i kosmopolitu.
OSTAJTE OVDE
"Ostajte ovdje!…Sunce tuđeg neba, Neće vas grijat kô što ovo grije; Grki su tamo zalogaji hljeba Gdje svoga nema i gdje brata nije.
Od svoje majke ko će naći bolju?! A majka vaša zemlja vam je ova; Bacite pogled po kršu i polju, Svuda su groblja vaših pradjedova.
...
Ovdje vam svako bratsku ruku steže – U tuđem svijetu za vas pelen cvjeta; Za ove krše sve vas, sve vas veže: Ime i jezik, bratstvo, i krv sveta,
Ostajte ovdje!… Sunce tuđeg neba Neće vas grijat kô što ovo grije – Grki su tamo zalogaji hljeba Gdje svoga nema i gdje brata nije…"
Na sahrani Danilu Lazoviću niko nije držao govor: Na čuvenoj slici "Kafane kod besmrtnih" nema poznatog glumca - evo i zašto
Danilo Lazović ostao je upamćen ne samo kao vrhunski glumac, već i kao čovek velikog srca, koji je uspeo da balansira između umetničkog sveta i porodičnih vrednosti
NEBESKI GLAS: Otkrijte "Krstasti svod" u manastiru Manasija i zašto arhitektura svedoči o tajnoj pravoslavnoj sekti
Manastir Manasija, zadužbina despota Stefana Lazarevića iz 15. veka, predstavlja vrhunac moravske arhitekture. Ipak, Manasija krije tajnu: njena arhitektura, sa neobičnim svodovima i dekoracijom, svedoči o snažnim, pa čak i zabranjenim, uticajima sa Zapada. Otkrivamo zašto su masivni zidovi i Despotova kula bili centar otpora, i kako je Resavska škola održavala "skrivenu" pravoslavnu misao.
KUĆA NA TERAZIЈAMA GDE JE GOREO NOVAC: Tajna Palate Atina – zašto je u njoj nestalo najveće blago i zavera iz 1941.
Palata Atina na Terazijama nije samo remek-delo secesije i akademizma, već tihi svedok burne istorije Beograda. Otkrivamo kako je ova raskošna zgrada dobila ime po dvorskom kuvaru Kralja Petra I, i kako je urbana legenda o tajnim trezorima i nestalom blagu iz nje nastala u haosu Aprilskog rata 1941. godine.
GROBLJE VILA: Zašto se na planini Miroč i danas gasi motor i legenda o najstarijem srpskom vampiru
Miroč, planina na severoistoku Srbije, važi za jednu od najmističnijih, opevana u narodnim pesmama kao dom vilenjaka. Ipak, Miroč i obližnji krajevi kriju mnogo mračniju tajnu – priču o najpoznatijem srpskom vampiru, Savi Savanoviću. Otkrivamo kako je vodenica na reci Rogačici postala ukleto mesto koje meštani izbegavaju i kako se mit o vukodlacima spojio sa pričom o vampiru.
POSLEDNJE PISMO IZ ZATVORA: Istina o jedinom svedočanstvu Kneza Pavla u egzilu i zašto je odbio da nosi burmu
Knez Pavle Karađorđević (1893–1976) važio je za najobrazovanijeg i najsklonijeg umetnosti među srpskim vladarima, ali je njegov život završio u političkom progonstvu. Otkrivamo kako je njegova sudbina povezana sa tragičnim gubitkom sina i zašto se, uprkos svom bogatstvu, morao odreći remek-dela da bi preživeo u izgnanstvu.
Komentari(0)