Beograd krije brojne napuštene vile koje su nekada bile domovi bogate aristokratije, slavnih umetnika i moćnih političara. Danas su zarasle u korov, prekrivene tajnama prošlih vremena, a neki veruju da su i uklete. Ko su bili vlasnici ovih raskošnih građevina i zašto su ostavljene na milost i nemilost zaboravu?
Beograd je grad sa bogatom istorijom, a njegove ulice kriju brojne vile koje su nekada bile simbol prestiža i moći. Međutim, mnoge od njih danas stoje napuštene, sa razbijenim prozorima i fasadama koje polako prekriva vreme. Neke su preživljavale ratove, bile svedoci velikih ljubavi i tajnih dogovora, a sada su samo senke prošlosti. Ko su bili njihovi vlasnici i zbog čega su ove vile ostavljene da propadaju?
Beogradske vile – nekada simbol bogatstva, danas ruševine
Po beogradskim ulicama, posebno na Dedinju, Senjaku, Topčideru i Zvezdari, mogu se videti velelepne građevine koje stoje napuštene i zaboravljene. Njihovi nekadašnji vlasnici bili su industrijalci, političari, umetnici i trgovci, a danas su njihove kuće prepuštene vremenu i sudbini.
Jedna od najpoznatijih napuštenih vila nalazi se na Dedinju i nekada je bila dom uglednog srpskog diplomate iz perioda između dva svetska rata. Nakon Drugog svetskog rata, vila je nacionalizovana, ali su se kasnije naslednici decenijama sudili oko prava vlasništva. Danas stoji prazna, zarasla u korov, dok prolaznici u neverici posmatraju njene oronule zidove i raspadnute balkone.
Ko su bili vlasnici ovih vila?
Mnoge od ovih vila pripadale su bogatim trgovcima i industrijalcima koji su Beograd činili jednim od ekonomskih centara Balkana u 19. i početkom 20. veka. Njihove kuće bile su ukrašene skupocenim nameštajem, kristalnim lusterima i umetničkim delima uvezenim iz Pariza i Beča.
Međutim, sudbina im se promenila posle Drugog svetskog rata, kada je novi režim preuzeo imovinu i dodelio je novim vlastodršcima. Mnogi vlasnici su bili primorani da napuste zemlju, a njihove kuće su postale kancelarije, ambasade ili su jednostavno ostavljene da propadaju.
Da li su neke od ovih vila uklete?
Narodna mašta često stvara legende o napuštenim mestima, a beogradske vile nisu izuzetak. Meštani pričaju o misterioznim zvucima koji dolaze iz nekih vila noću, neobjašnjivim senkama i čudnim svetlima koja se ponekad mogu videti kroz polomljene prozore.
Jedna od najpoznatijih priča vezana je za vilu na Senjaku, za koju se kaže da u njoj još uvek luta duh njene vlasnice, žene bogatog trgovca koja je tragično preminula u toj kući. Stanari iz obližnjih zgrada tvrde da su noću čuli zvuke koraka i šapate iz prazne kuće, iako u njoj niko ne živi već decenijama.
Zašto su ove vile i dalje napuštene?
Jedan od glavnih razloga zbog kojih su mnoge beogradske vile napuštene jeste nerešeno vlasništvo. Mnoge porodice i dalje vode sudske sporove kako bi povratile imovinu svojih predaka, ali birokratija i pravni problemi otežavaju ovaj proces.
Drugi problem su visoki troškovi restauracije. Ove vile su građene pre više od sto godina, često sa materijalima koji se danas teško mogu nabaviti. Da bi se obnovile, potrebna su ve
Uoči zimske slave: Zašto se kuća ne mete i ne presipa voda preko praga
U danima pred Aranđelovdan, Nikoljdan i Božić, srpski domaćini znali su – kuća se ne čisti na silu, ne izbacuje ništa preko praga i ne „dira tišina“ bez potrebe
Manastir Svetog Romana kod Đunisa: Svetinja koju zna samo tišina
Na obroncima Jastrepca, skriven između šuma i tišine, stoji manastir Svetog Romana – mesto gde ljudi dolaze ne da govore, već da slušaju ono što se u sebi više ne čuje
Zašto se u novembru nosi voda u kuću bez reči: Običaj tihe molitve koja se ne izgovara, ali se zna
U danima pred zimu, naročito uoči velikih praznika, naši stari su znali – voda se ne unosi u kuću bilo kako. Ako želiš da ti kuća bude mirna, voda se nosi ćutke.
Kako su se u novembru palile prve „domaće zvezde“: Ognjište, kandilo i lampa pre struje
U dugim novembarskim noćima, pre nego što je u selo stigla struja, srpske kuće osvetljavale su se plamenom – ne samo zbog svetla, već zbog poštovanja, tišine i porodične topline
GLUMAČKI VELIKANI ČLANOVI VESPA MUZEJA SRBIJA: Manje poznate priče i svedočanstva o legendama grada
Čuveni glumac Dragan Nikolić bio je počasni član Vespa muzeja Srbije
Komentari(0)