Tvrđava Žrnov vekovima je čuvala tajne Avale, sve dok nije nestala pod eksplozivom – zašto je srušena i šta je ostalo od ovog srednjovekovnog grada?
Na vrhu Avale, gde se danas uzdiže impozantan Spomenik Neznanom junaku, nekada se nalazila srednjovekovna tvrđava Žrnov. Ovaj tajanstveni grad, koji su gradili i koristili Rimljani, Vizantinci i Srbi, nestao je 1934. godine, kada je kralj Aleksandar I Karađorđević naredio njegovo rušenje. Odluka da se jedna od najstarijih tvrđava u Srbiji uništi i zameni spomenikom i danas izaziva polemike među istoričarima i ljubiteljima srpske baštine.
Istorija tvrđave Žrnov
O postanku tvrđave Žrnov postoje različite teorije. Smatra se da je prvobitno bila rimsko utvrđenje koje je služilo za kontrolu puta ka Singidunumu (današnjem Beogradu). Kasnije su je koristili Vizantinci, a u srednjem veku je postala deo srpskog odbrambenog sistema.
Možda vas zanima:
Izgubljeni grad Žrnov: Zašto je kralj Aleksandar srušio srednjovekovnu tvrđavu na Avali?
Otkrijte istoriju misteriozne tvrđave čije ruševine leže ispod spomenika Neznanom junaku i tajnu njene iznenadne propasti
Etno kuća Žrnov i Crkva Svetog despota Stefana Lazarevića na Avali: Spoj tradicije i duhovnosti
Na vrhu Avale, u neposrednoj blizini Beograda, nalazi se Etno kuća Žrnov, autentičan prostor koji čuva bogatu srpsku tradiciju i istoriju.
Možda vas zanima:
Izgubljeni grad Žrnov: Zašto je kralj Aleksandar srušio srednjovekovnu tvrđavu na Avali?
Otkrijte istoriju misteriozne tvrđave čije ruševine leže ispod spomenika Neznanom junaku i tajnu njene iznenadne propasti
Etno kuća Žrnov i Crkva Svetog despota Stefana Lazarevića na Avali: Spoj tradicije i duhovnosti
Na vrhu Avale, u neposrednoj blizini Beograda, nalazi se Etno kuća Žrnov, autentičan prostor koji čuva bogatu srpsku tradiciju i istoriju.
Možda vas zanima:
Izgubljeni grad Žrnov: Zašto je kralj Aleksandar srušio srednjovekovnu tvrđavu na Avali?
Otkrijte istoriju misteriozne tvrđave čije ruševine leže ispod spomenika Neznanom junaku i tajnu njene iznenadne propasti
Etno kuća Žrnov i Crkva Svetog despota Stefana Lazarevića na Avali: Spoj tradicije i duhovnosti
Na vrhu Avale, u neposrednoj blizini Beograda, nalazi se Etno kuća Žrnov, autentičan prostor koji čuva bogatu srpsku tradiciju i istoriju.
Turci su 1442. godine osvojili Žrnov i preuredili ga u jak vojni bastion, koji je branio prilaze Beogradu. Nakon pada Beograda pod tursku vlast 1521. godine, tvrđava je izgubila strateški značaj, ali su njeni ostaci opstali sve do XX veka.
Zašto je Žrnov srušen?
Kralj Aleksandar I Karađorđević odlučio je da na mestu tvrđave podigne Spomenik Neznanom junaku, inspirisan sličnim memorijalima u Parizu i Londonu. Verovao je da je Avala idealno mesto za nacionalni simbol sećanja na pale borce Prvog svetskog rata.
Međutim, način na koji je tvrđava uništena ostavlja mnoga pitanja. Umesto da bude sačuvana ili konzervirana, ona je minirana do temelja, a kamenje je korišćeno za izgradnju spomenika. Ova odluka naišla je na osudu tadašnjih istoričara i arheologa, ali nije promenjena.
Da li su ostaci Žrnova i dalje prisutni?
Danas je teško pronaći tragove nekadašnje tvrđave, jer je njeno kamenje iskorišćeno za izgradnju monumentalnog spomenika. Ipak, arheolozi i entuzijasti tvrde da u blizini i dalje postoje delovi zidina i temelja, zakopani ispod zemlje ili sakriveni među stenama Avale.
Osim toga, priče o Žrnovu nisu zaboravljene – mnogi istraživači i zaljubljenici u istoriju i dalje tragaju za njegovim ostacima, pokušavajući da rekonstrušu njegov izgled i značaj.
Mitovi i teorije zavere o Žrnovu
Rušenje Žrnova podstaklo je brojne teorije zavere. Neki veruju da je tvrđava bila mnogo značajnija nego što se javno priznaje – pominju se čak i priče o tajnim tunelima, riznicama i mističnim simbolima.
Postoji i teorija da je Žrnov imao ezoterijski značaj i da je njegova lokacija bila energetski moćna, pa je rušenje imalo dublje motive od običnog podizanja spomenika. Iako za ove tvrdnje ne postoje dokazi, one i dalje pobuđuju interesovanje istraživača.
Da li je Žrnov neopravdano zaboravljen?
Iako je Spomenik Neznanom junaku danas simbol Avale, ostaje pitanje da li je Žrnov mogao biti očuvan i postati deo srpskog kulturnog i turističkog nasleđa. Ovo je još jedna priča o našem izgubljenom blagu, koja podseća koliko je važno čuvati istoriju i ne dozvoliti da svedočanstva prošlih vekova nestanu zauvek.
Srbi na grob za Zadušnice prostiru stolnjake kao da je slava: Sveštenik otkrio koji je stav Srpske pravoslavne crkve o bizarnom običaju
U mnogim sredinama u Srbiji na groblje se za Zadušnice pored sveća iznosi i mnogo hrane.
Zašto se gledalo da li se dim diže pravo: Znak dobra, zla i tihe poruke neba
U staroj srpskoj tradiciji dim nije bio samo posledica vatre – bio je poruka, predskazanje i pokazatelj duhovnog stanja kuće i naroda
Zašto se ognjište nije gasilo ni leti: Tajna plamena koji čuva kuću i dušu
Ognjište u staroj srpskoj kući bilo je više od mesta za vatru – bilo je srce doma, molitva predaka i tiha zaštita od svakog zla
Danas su Mitrovske zadušnice: Dan kada duše predaka dolaze da vide jesmo li ih zaboravili
U tišini groblja, uz sveću, koljivo i molitvu, Srbi danas obeležavaju dan koji nije ni tuga ni praznik – već veza između nas i onih koji su nas gledali kad smo prvi put udahnuli
Turci su raskopali Skenderbegov grob i kosti nosili kao amajliju: Albanski nacionalni heroj je Srbin, njegova porodica počiva u Hilandaru
Đurađ Kastriot je rođen u porodici srpskog porekla. Otac mu se zvao Ivan, a majka Vojislava (Vojsava). Ivan i Vojislava imali su četiri sina i pet kćeri. Zvali su se Repoš, Staniša, Konstantin, Đurađ, Mara, Jela, Angelina, Vlajica i Mamica.
Komentari(0)