Srpska pravoslavna crkva i vernici, danas slave praznik posvećen Svetom Grigoriju, episkopu Niskom, svetitelju koji je mnogo učinio za širenje vere i uspostavljanje hrišćanstva kakvog danas poznajemo

Bio je episkop Nise, mlađi brat Svetog Vasilija Velikog, blizak prijatelj Grigorija Bogoslova. Bio je najpre samo prezviter, pošto beše ženjen, a kada mu umre žena, blažena Teozva, izabraše ga i posvetiše za episkopa u Nisi.
Odlikovao se ogromnom svetskom učenošću i duhovnim opitom. Učestvovao na Drugom vaseljenskom saboru. Misli se da je on sastavio drugi deo Simbola vere. Veliki besednik, tumač Svetog pisma, i bogoslov.
U vreme cara Valenta, zbačen je s episkopske stolice i oteran u izgnanstvo. Osam godina provede ovaj sveti otac u izgnanstvu, trpeljivo snoseći sve bede i sva poniženja. Najzad skonča u dubokoj starosti krajem IV veka preselivši se u Carstvo Božje, i ostavši kroz sve vekove na zemlji kao veliko svetilo Crkve.
Možda vas zanima:

Velika subota bez reči: Običaj “čuvanja tišine” u selima pod Rudnikom koji se danas retko poštuje
U selima zapadne i centralne Srbije, deca su nekada učena da na Veliku subotu ne prave buku, ne pevaju i ne viču – da bi poštovala Hristov mir u grobu.

Danas slavimo sveca koji je isceljivao bolesne i progonio duhove: Veruje se da će VAM POMOĆI samo AKO...
Božestven učitelj, neoslabni podvižnik, divan čudotvorac, Ilarion je bio uvažavan ne samo od hrišćana nego i od neznabožaca
Možda vas zanima:

Velika subota bez reči: Običaj “čuvanja tišine” u selima pod Rudnikom koji se danas retko poštuje
U selima zapadne i centralne Srbije, deca su nekada učena da na Veliku subotu ne prave buku, ne pevaju i ne viču – da bi poštovala Hristov mir u grobu.

Danas slavimo sveca koji je isceljivao bolesne i progonio duhove: Veruje se da će VAM POMOĆI samo AKO...
Božestven učitelj, neoslabni podvižnik, divan čudotvorac, Ilarion je bio uvažavan ne samo od hrišćana nego i od neznabožaca
Možda vas zanima:

Velika subota bez reči: Običaj “čuvanja tišine” u selima pod Rudnikom koji se danas retko poštuje
U selima zapadne i centralne Srbije, deca su nekada učena da na Veliku subotu ne prave buku, ne pevaju i ne viču – da bi poštovala Hristov mir u grobu.

Danas slavimo sveca koji je isceljivao bolesne i progonio duhove: Veruje se da će VAM POMOĆI samo AKO...
Božestven učitelj, neoslabni podvižnik, divan čudotvorac, Ilarion je bio uvažavan ne samo od hrišćana nego i od neznabožaca
Srpska pravoslavna crkva slavi ga 10. januara po crkvenom, a 23. januara po gregorijanskom kalendaru. Ovaj svetitelj je učinio mnogo za širenje vere i razvoj hrišćanstva. Svetac je preminuo u bedi, ali, prema predanju, nijednom se zbog toga nije požalio. Život je posvetio štićenju pravde i nevinih, kao i utemeljivanju pravoslavlja u hrišćanstvu. LJude je učio da pronađu snage za oproštaj onima koji su im naneli nepravdu.
Svaki vernik danas bi trebalo da se pomoli izgovarajući ove reči:''
Bože otaca naših, čini uvek sa nama po Tvojoj krotosti, ne napuštaj nas Tvojom milošću, no njihovim molitvama u miru uredi život naš. Amin.''

Zašto se ne kupa u reci posle Velike Gospojine? Narodno upozorenje koje traje vekovima
U Srbiji postoji verovanje da voda posle 28. avgusta “uzima”, a ne leči – i da reka tada postaje hladna ne po temperaturi, već po duhu

“U petak ne pravi dug”: Narodna zabrana koja štiti od siromaštva i nesreće
Zašto se u srpskoj tradiciji petak smatra danom kada ne valja ni tražiti, ni pozajmljivati, ni uzimati novac

Bog gleda, čuda su moguća: Ovo je jedina stvar koju svako od nas treba da uradi trećeg dana Vaskrsa
Danas slavimo treći dan Vaskrsa, u narodu poznat kao Svetli Utorak koji se smatra najsrećnijim danom u godini

Zašto se stare fotografije ne bacaju, već pale? Narodno verovanje o pamćenju i duši u slici
U srpskoj tradiciji, fotografija nije samo uspomena – već duhovni otisak. Zato se ne baca, ne cepa i ne ostavlja među đubretom.

Zašto se uveče ne daje nož, hleb ili ogledalo? Tri zabrane koje narod ne krši ni bez objašnjenja
U srpskoj tradiciji postoje predmeti koji se posle zalaska sunca ne smeju davati iz ruke u ruku – jer se veruje da prenose svađu, nesreću ili gubitak
Komentari(0)